Vaša košarica je prazna

Kupovina

komad: 0

Ukupno: 0,00

0

Životni ciklus Sunčevog sustava

Životni ciklus Sunčevog sustava

Formiranje Sunca i planeta započelo je zbijanjem čestica oblaka prašine, prije oko 4.5 milijarde godina.

Geografija

Ključne riječi

Sunčev sustav, Sunce, proto sunce, protoplaneta, planet, zvijezda, zvijezde, Zemlja, proto Zemlje, formiranje Zemlje, stjenovita planeta, plinoviti planet, vanjski planet, unutarnji planeti, crveni div, bijeli patuljak, budućnost, spajanje, hidrogen, helij, oblak plina, maglica, razvoj zvijezda, astronomija, geografija, fizika

Povezani dodatci

3D modeli

Oblak prašine

Početak zbijanja čestica oblaka prašine prije 4,5 milijardi godina

Nastanak proto- Sunca

Proto- planeti

U potpunosti formiran Sunčev sustav

Animacija

  • crveni div - Kada Sunce iscrpi zalihe vodika u svojoj jezgri, u njezinim vanjskim slojevima započet će proces nuklearne fuzije, zbog čega će se veličina Sunca povećati 256 puta u odnosu na sadašnju.
  • planetarna maglica - U posljednjoj fazi razvoja Sunca vanjski će se slojevi odvojiti od jezgre formirajući oko Sunca omotač od plina i prašine.
  • bijeli patuljak - Sunce će postati izuzetno težak objekt: njegova veličina neće biti veća od veličine Zemlje (danas je promjer Sunca 109 puta veći od onog Zemlje), no njegova će masa činiti otprilike polovicu sadašnje mase.
  • za 5 milijardi godina
  • za 7,6 milijardi godina
  • za 7,9 milijardi godina
  • za 8 milijardi godina

Budućnost Sunčevog sustava

  • crveni div - Kada Sunce iscrpi zalihe vodika u svojoj jezgri, u njezinim vanjskim slojevima započet će proces nuklearne fuzije, zbog čega će se veličina Sunca povećati 256 puta u odnosu na sadašnju.
  • planetarna maglica - U posljednjoj fazi razvoja Sunca vanjski će se slojevi odvojiti od jezgre formirajući oko Sunca omotač od plina i prašine.
  • bijeli patuljak - Sunce će postati izuzetno težak objekt: njegova veličina neće biti veća od veličine Zemlje (danas je promjer Sunca 109 puta veći od onog Zemlje), no njegova će masa činiti otprilike polovicu sadašnje mase.
  • za 5 milijardi godina
  • za 7,6 milijardi godina
  • za 7,9 milijardi godina
  • za 8 milijardi godina

Naracija

Naš Sunčev sustav formiran je prije 4.5 milijardi godina. Razvio se od oblaka finih čestica prašine.

Čestice prašine unutar oblaka međusobno su se lijepile jedna za drugu stvarajući klupka prašine, poput onih koje možemo pronaći ispod kreveta.

Ta mala klupka prašine postupno su se povećavala do trenutka kada su postigla oblik diska. U središu tog diska materija je postajala sve gušća i toplija. Tako je nastalo tijelo koje je prethodilo današnjem Suncu. Kada su klupka prašine dosegla promjer od oko 100 metara, sve su se češće počela međusobno sudarati.

Uslijed sudara su klupka prašine postajala sve veća, što je rezultiralo nastankom planeta. Budući da se tom prilikom kinetička energija pretvarala u toplinsku, došlo je do topljenja čestica koje su sudjelovale u sudarima. Kao rezultat toga, teški metali nakupljali su se u središtu planeta, a silikati niske gustoće oko njih (u plašt). Uslijed postupnog hlađenja došlo je do stvrdnjavanja površine (kore), dok je jezgra zadržala tekući oblik. Na taj su način nastali unutarnji, terestrički planeti koji se nalaze u blizini Sunca. Kod vanjskih planeta proces se zbog velike hladnoće razvijao u drugom smjeru. U tom slučaju došlo je do međusobnog spajanja čestica leda koje su zatim privukle molekule vodika, helija te ostalih plinova.

Planeti Sunčevog sustava nakon svog nastanka bili su suočene s brojnim udarima drugih tijela, koji su uzrokovali promjenu brzine njihove rotacije i smjera osi vrtnje. Prilikom jednog takvog sudara, prije oko 4 milijarde godina, odlomio se komad Zemlje te je tako nastao Mjesec.

Za oko 5 milijardi godina Sunce će ući u novu fazu svog zvjezdanog razvoja. Nakon što završi proces nuklearne fuzije u njegovoj jezgri, jezgra će se smanjiti, dok će se vanjski slojevi povećati, a Sunce će se pretvoriti u crvenog diva.

Za oko 7,9 milijardi godina Sunce će kao crveni div dosegnuti svoju maksimalnu veličinu, kojaće biti 256 puta veća od današnje. Nakon što proguta Merkur i Veneru, vjerojatno će progutati i Zemlju.

Tada će se vanjski slojevi Sunca odvojiti od jezgre i činiti planetarnu maglicu. Jezgra će se još više smanjiti i pretvoriti se u bijelog patuljka. U toj fazi Sunce će odašiljati preostalu toplinu u svemir. Na kraju svog životnog ciklusa, nakon što ostane bez topline, Sunce će se pretvoriti u tamnog i hladnog crnog patuljka.

Povezani dodatci

Naši astronomski susjedi

Prikazivanje naših bližih i daljih astronomskih susjeda počevši od Solarnog sustava do galaksija.

Planeti, veličine

Oko Sunca kruže unutrašnji, terestrički (tj. stjenoviti) planeti, i vanjski, jovijanski (tj. plinoviti) divovi.

Solarni sustav, planetarna putanja ili orbita

Oko Sunca se kreće osam planeta na eliptičnoj putanji.

Sunce

Promjer Sunca približno je 109 puta veći od promjera Zemlje. Većinu njegove mase čini vodik.

Kometi

Kometi su spektakularna nebeska tijela koja kruže oko Sunca.

Mliječna staza

Promjer naše galaksije iznosi 100.000 svjetlosnih godina; u njoj se nalazi više od 100 milijardi zvijezda, jedna od njih je naše Sunce.

Tipovi zvijezda

Animacija prikazuje proces razvoja zvijezda u slučaju prosječnih i masivnih zvijezda.

Jupiter

Jupiter je najveći planet Sunčevog sustava, masa mu je dva i pol puta veća od zajedničke mase svih ostalih planeta.

Mars

Planet Mars se naziva i crvenim planetom. Na njemu se traže tragovi vode i života.

Merkur

Najmanji je planet Sunčevog sustava, a ujedno i najbliži Suncu.

Mjesečeve mijene

Dok Mjesec kruži oko Zemlje, vidljivost njegovog osvijetljenog dijela stalno se mijenja.

Mjesec

Mjesec je Zemljin jedini prirodni satelit.

Neptun

Neptun je osmi, najudaljeniji planet Sunčevog sustava, a istovremeno i najmanji od plinovitih divova.

Saturn

Saturn je drugi planet po veličini, prepoznat ćemo ga po planetarnim prstenovima.

Sustav Pluton-Haron

Haron je najveći pratitelj patuljastog planeta Plutona.

Uran

Sedmi planet od Sunca, jedan od plinovitih divova.

Venera

Venera je drugi po udaljenosti planet od Sunca. Na noćnom nebu je drugo tijelo po sjajnosti, poslije Mjeseca.

Zemlja

Zemlja je terestrički ili kameni planet, ima atmosferu sa kisikom i čvrstu koru.

Cassini-Huygens Misija (1997.-2017.)

Svemirska letjelica Cassini istraživala je Saturn I njegove satelite gotovo 20 godina.

Istraživanje Marsa

Strukturu planeta i moguće tragove života pretražuju sa svemirskim sondama i specijalnim vozilima.

Međunarodna svemirska postaja

Svemirsku postaju je izgradilo 16 zemalja, njome je obezbijeđena nazočnost čovjeka u svemiru.

Misija Dawn

Proučavajući Vestu i Cerses ćemo saznati informacije o ranom razdoblju Solarnog sustava i nastanku stjenovitih planeta.

Misija New Horizons

Svemirska sonda pod nazivom New Horizons lansirana je 2006. godine s ciljem istraživanja planeta Plutona i Kuiperovog pojasa.

Pomicanje kontinenata kroz geološku povijest Zemlje

Kontinenti su se kroz povijest neprestano pomicali, a taj proces traje i danas.

Pomrčina Mjeseca

Pomrčina Mjeseca javlja se kada Mjesec uđe u Zemljinu sjenu, što je moguće samo kada se Mjesec nalazi u fazi uštapa (pun Mjesec).

Space Shuttle (svemirska letjelica)

Svemirske letjelica je američka svemirska agencija NASA koristila za višekratne svemirske letove s ljudskom posadom.

Sputnjik-1 (1957.)

Sovietski satelit bio je prva svemirska letjelica koja je lansirana u svemir (u listopadu 1957.).

Svemirske sonde Voyager

Svemirske sonde Voyger su bili prvi umjetni objekti koji su napustili Sunčev sustav. Sonde su prikupile podatke o vanjskom prostoru i nose informacije o...

Svemirski let Jurija Gagarina (1961.)

Jurij Gagarin 12. travnja 1961. godine krenuo je u svoju svemirsku avanturu te tako postao prvi čovjek u svemiru.

Svemirski teleskop Hubble

Na pogon svemirskog teleskopa Hubble ne utiču atmosferske promjene.

Misija Apolo 15 (lunarno vozilo)

Animacija nam prikazuje lunarno vozilo sa dva sjedala, koje je upotrebljeno u američkom poslanju Apolo 15.

Pomrčina Sunca

Kada se Sunce, Mjesec i Zemlja nađu u istoj ravnini, Mjesec može djelomično ili potpuno zakloniti Sunce.

Slijetanje na Mjesec, 20. srpnja 1969. godine

Neil Armstrong, član posade svemirske letjelice Apolo 11, bio je prvi čovjek koji je nogom kročio na Mjesec.

Vremenska spirala

Postavite povijesne događaje na odgovarajuća mjesta na vremenskoj spirali.

Added to your cart.