Vaša košarica je prazna

Kupovina

komad: 0

Ukupno: 0,00

0

Zemlja

Zemlja je terestrički ili kameni planet, ima atmosferu sa kisikom i čvrstu koru.

Geografija

Ključne riječi

Zemlja, planet, stjenovita planeta, Mjesec, Sunčev sustav, Sunce, os rotacije, geoida, rotacija, orbita, krvožilni sustav, geosfera, kora, litosfera, plašt, jezgra, atmosfera, biosfera, Arktički krug, Rakova obratnica, Ekvator, Jarčeva obratnica, Južni polarni krug, morske mijene, godišnja doba, geografija

Povezani dodatci

Pitanja

  • Za koliko vremena obiđe Mjesec Zemlju?
  • Je li sljedeća izjava točna?\nOd svih stjenovitih planeta Zemljin promjer je najveći.
  • Je li sljedeća izjava točna?\nOd svih stjenovitih planeta Zemljina masa je najveća.
  • Je li sljedeća izjava točna?\nOd svih stjenovitih planeta Zemljina gustoća je najveća.
  • Je li sljedeća izjava točna?\nZemlja je oblikovana prije 2 milijarde godina.
  • Je li sljedeća izjava točna?\nStjenoviti planeti raspolažu vlastitim svjetlom.
  • Je li sljedeća izjava točna?\nPovršina stjenovitih planeta je čvrsta.
  • Je li sljedeća izjava točna?\nGustoća stjenovitih planeta je malena.
  • Je li sljedeća izjava točna?\nRotacijska os Zemlje je okomita na njezinu orbitalnu ravninu.
  • Je li sljedeća izjava točna?\nDebljina oceanske i kopnene kore je različita.
  • Je li sljedeća izjava točna?\nTijekom godinu dana se mijenja upadni kut sunčeve svjetlosti na istome mjestu.
  • Je li sljedeća izjava točna?\nBez efekta staklenika površinska temperatura Zemlje bi bila minus 15°C.
  • Je li sljedeća izjava točna?\n70% Zemljine površine je kopno.
  • Je li sljedeća izjava točna?\nMjesec uvijek istu stranu pokazuje prema Zemlji.
  • Je li sljedeća izjava točna?\nDaljina između Mjeseca i Zemlje je uvijek ista.
  • Kolika je prosječna udaljenost Mjeseca od Zemlje?
  • Koje dvije tvari čine najvažnije sastojke Zemlajske atmosfere?
  • Koliki dio Zemljine površine je kopno?
  • Da li je Mjesečevo i Zemljino središte mase zajedničko?
  • Kada je prvi put čovjek stupio na površinu Mjeseca?
  • Koji je planet Zemlja po redu u Solarnom sustavu?
  • Od svih planeta Solarnog sustava koji je po veličini najveći planet Zemlja?
  • Prije koliko milijardi godina se oblikovala Zemlja?
  • Za koliko vremena obiđe Zemlja Sunce?
  • Kolika je prosječna debljina Zemljine kore?
  • U prvom redu što uzrokuje plimu i oseku na Zemlji?
  • Zemlja raspolaže ... promjerom od svih stjenovitih planeta u Solarnom sustavu.
  • Zemlja raspolaže ... masom od svih stjenovitih planeta u Solarnom sustavu.
  • Zemlja raspolaže ... gustoćom od svih stjenovitih planeta u Solarnom sustavu.

3D modeli

Sunčev sustav

  • Sunce
  • Merkur
  • Venera
  • Zemlja
  • Mars
  • Jupiter
  • Saturn
  • Uran
  • Neptun

Zemlja je u Solarnom sustavu treći planet po redu od Sunca. Po veličini je peta po redu. Zemlja je stjenoviti planet sa najvećim promjerom, masom i gustoćom. Zemlja je jedini planet diljem univerzuma o kojem znamo da na njemu ima života. Prema našem današnjem znanju oblikovana je prije 4,57 milijardi godina i na njezinoj se površini nakon jedne milijarde godina i život pojavio.

Definicija pojma:
Stjenoviti planet (planet tipa Zemlje): Nebesko tijelo koje ne raspolaže vlastitim svjetlom, kruži u blizini Sunca i zbog toga mu je temperatura relativno visoka. Malen je i mala mu je masa, ali mu je gustoća velika, od sastojnih dijelova su najvažniji teški elementi. Ima tvrdu površinu i tanku atmosferu.

Zemlja

  • Zemljina os rotacije
  • linija okomita na orbitalnu ravnu Zemlje
  • orbitalna ravna Zemlje
  • Zemljina orbita oko Sunca
  • S
  • Sjeverni pol
  • Rakova obratnica
  • Ekvator
  • Jarčeva obratnica
  • Južni pol
  • J
  • 23,5°

Podaci:

promjer: 12 756 km

masa: 5,974 · 10²⁴ kg

prosječna gustoća: 5,52 g/cm³

površinska gravitacija: 1 g (ubrzanje Zemljine sile teže 9,81 m/s²)

površinska temperatura: između –70 °C +56 °C, prosječno 15 °C

broj mjeseca: 1

vrijeme okretanja oko svoje osovine: 23 sata 56 minuta (usporedivši s zvijezdama)

nagib osi: 23,5°

prosječna udaljenost od sunca: 149 600 000 km = 1 AJ = 8,3 svjetlosnih minuta

orbitalna ekcentričnost: 0,0167

orbitalni period: 365,25 dana

Mjesec

  • Planina Alpi
  • More Kiša
  • More Hladnoće
  • More Vedrine
  • More Mira
  • More Plodnosti
  • More Krize
  • More Nektara
  • More Oblaka
  • More Vlage
  • More Talenta
  • Istočno more
  • Smyth more
  • Ocean Oluja
  • Planina Carpatus
  • Planina Jura
  • Planina Caucasus
  • Planina Appenninus
  • Planina Taurus
  • Planina Pyrenaeus
  • Planina Cordillera
  • Krater Platon
  • Krater Copernicus
  • Krater Gagarin
  • Krater Silard
  • Krater Žigmondi
  • Plato s druge strane Mjeseca
  • Krater Bolyai
  • Krater Eötvös
  • Krater Pasteur

Mjesec:

prosječna udaljenost od Zemlje:
384 400 km

promjer: 3475 kilometara

masa: 7,348 · 10²² kg

prosječna gustoća: 3,34 g/cm³

površinska gravitacija: 0,165 g
(1/6 g)

Mjesečeva orbita

  • Zemlja
  • Mjesec
  • Mjesečeva orbita
  • vrijeme kruženja: 27,3 dana
  • apogej: 405 696 km
  • perigej: 363 104 km

Presjek Zemlje

  • atmosfera - Vanjski omotač Zemlje, uglavnom mješavina plinova, koja prekriva ostale slojeve bez praznina.
  • biosfera - Prostor za širenje života na Zemlji na vanjskoj strani litosfere, u donjoj atmosferi i u hidrosferi.
  • kora - Vanjska kora Zemlje, koja se sastoji od stijena i čija je masa najmanja. Prosječna debljina joj je 30 km. Gradnja i debljina kopnene i oceanske kore je različita.
  • gornji omotač - Zemljina kora debljine od oko 2800 km, između kore i jezgre. Gornji dio joj je tvrd, ispod njega se nalazi vrući rastaljeni stijenski materijal (astenosfera), a donji dio joj čine čvrste tvari.
  • donji omotač - Zemljina kora debljine od oko 2800 km, između kore i jezgre. Gornji dio joj je tvrd, ispod njega se nalazi vrući rastaljeni stijenski materijal (astenosfera), a donji dio joj čine čvrste tvari.
  • vanjska jezgra - Vruć i vrlo gusti dio Zemlje sa promjerom od oko 7000 km, koji se većinom sastoji od željeza i nikla. Dijeli se na dva dijela: na rastopljenu vanjsku jezgru i čvrstu unutrašnju jezgru.
  • unutrašnja jezgra - Vruć i vrlo gusti dio Zemlje sa promjerom od oko 7000 km, koji se većinom sastoji od željeza i nikla. Dijeli se na dva dijela: na rastopljenu vanjsku jezgru i čvrstu unutrašnju jezgru.

Presjek Mjeseca

  • kora - Debljina joj je sa Zemljine strane 19 km, a na drugoj strani 50-60 km. Mjesečeva mora čini bazalt, dok planinske krajeve čini breča ili kršnik nastao kao posljedica udara meterora.
  • omotač - Može se dijeliti na gornji i donji dio, gornji dio je čvrsti, a donji dio se sastoji od djelomično rastopljenih tvari. Materiju 1200 km debelog ogrtača čini uglavnom kisik, silikati, magnezij, željezo, kalcij i aluminij.
  • jezgra - Promjer joj je 450-500 km. Vanjska jezgra je debljine od 300-350 km i sastoji se od rastopljenih stijena, dok čvrsta unutrašnja jezgra raspolaže promjerom od 150-160 km i čini je željezo i sumpor.

Zemljina orbita

  • Zemlja
  • Sunce
  • Zemljina orbita
  • vrijeme kruženja: 365,25 dana
  • prosječna udaljenost od Sunca: 149 600 000 km

Animacija

Zemlja je od Sunca u Solarnom sustavu treći planet po redu. Po veličini je peta po redu. Zemlja je stjenoviti planet sa najvećim promjerom, masom i gustoćom. Zemlja je jedini planet diljem univerzuma o kojem znamo da na njemu ima života. Prema našem današnjem znanju oblikovana je prije 4,57 milijardi godina i na njezinoj se površini nakon jedne milijarde godina i život pojavio.

Dok Zemlja obilazi Sunce, ona se oko 365,25 puta vrti oko svoje osovine. Taj vremenski period traje godinu dana. Orbitalna brzina Zemlje je 30 km/s.

Nagib Zemljine osi je 23,5° na orbitalnoj ravni. Posljedica toga je da se za vrijeme godinu dana na istome mjestu mijenja upadni kut sunčeve svjetlosti, zbog toga postoje godišnja doba. U odnosu na Sunce planet za 24 sata okrene jedan cijeli krug. Na utjecaj centrifugalne sile do koje dolazi zbog rotacije, planet je izravnan.

Jedini prirodni satelit Zemlje je prije 4,53 milijardi godina nastao Mjesec. Njegova gravitacija je oblikovala plimu i oseku, što rotacijsku os drži približno u istom kutu, te pomalo usporava rotaciju planeta (dužina jednog dana se za 100 godina povećava sa 0,002 sekundi).

Atmosfera Zemlje se većinom sastoji od dušika (78%) i kisika (21%). Od ostalih sastojaka se u najvećoj mjeri vodena para, argon i ugljikov dioksid pojavljuju. Prosječni tlak izmjeren na razini tla iznosi 101 325 Pa (1013 milibara). Atmosfera nas štiti od ultraljubičastog zračenja i od mnoštva meteora. Magnetsko polje Zemlje štiti žive organizme od kozmičkog zračenja.

Zbog efekta staklenika prosječna površinska temperatura je oko 15 °C (bez njega bi bilo –15 °C).

Površina Zemlje nosi na sebi vrlo promjenljive vrste reljefnih oblika. Blizu 71% površine pokriva voda, a ostalih 29% čini kopno. Dijelovi vodom pokrivene kore su slično razgrađeni kao površina kopnenih dijelova: u oba slučaja se jedan za drugim redaju planine, planinski lanci, jarci i nizine. Površina našeg planeta se neprestano oblikuje zbog vulkanske djelatnosti, tektonike ploča i erozije.

Mjesec je nastao neposredno nakon oblikovanja planeta, kao posljedica sudara mlade Zemlje sa jednim drugim planetom veličine Marsa. Tijekom toga je velika količina tvari izbačena iz Zemljinog omotača, te se formirao jedan disk koji je zatim stupio na orbitu. Materija tog diska se zbog sudara uskoro preoblikovala u nebesko tijelo, i nastao je Mjesec. Tada je još otprilike 20 puta bio bliže Zemlji nego sada. Njegov promjer iznosi ¼ Zemlje, u unutrašnjem Solarnom sustavu se radi o iznimno velikom Mjesecu. U odnosu na njegov maternji planet, Mjesec je najveći prirodni satelit.

Dok se kreću oko Sunca, Zemlja i Mjesec se vrte oko zajedničkog središta mase, ta se točka nalazi ispod Zemljine površine. Mjesec vrši tzv. vezanu rotaciju, vrijeme njegove rotacije osi i orbitalni period su isti, stoga nam uvijek istu stranu pokazuje. Orbitalni period oko Zemlje iznosi 27,32 dana, a njegov period faza (od punog mjeseca do punog mjeseca) traje 29,53 dana.

Jako su važni Mjesečevi utjecaji na Zemlju. U slučaju da Mjesec nije nastao, mnogo toga bi se drukčije dogodilo. Mjesec je i na evoluciju imao utjecaj: plima i oseka su imale važnu ulogu u širenju života iz vode na kopno, naš satelit je stabilizirao nagib Zemljine osi, stoga je klima mogla ostati relativno stalna. Utjecaj posljedice plime i oseke je usporavanje rotacije našeg planeta oko osi, to jest sporo povećavanje dužine jednog dana. Prije 400 milijuna godina jedna je godina trajala približno oko 400 dana, budući da je duljina jednog dana bila samo 21,8 sati. Plime koje su nastale na utjecaj Mjeseca djeluju na Mjesečevo kretanje, zbog toga se Mjesec polako udaljava od Zemlje, njegova veličina orbite raste sa 4 cm godišnje.

U okviru programa Apollo 21. srpnja 1969. godine su Neil Armstrong i Edwin Aldrin bili prvi ljudi koji su stupili na površinu Mjeseca. Tijekom 6 ekspedicija je ukupno 12 Amerikanaca prošetalo Mjesecom, zadnji put u prosincu 1972. godine. Zbog visokih troškova od tada nije bilo putovanja na Mjesec. Danas postoje svemirske sonde koje analiziraju njegovu površinu. Na dnu polarnih kratera su pronašli i led na mjestima gdje Sunce ne sija.

Naracija

Zemlja je od Sunca u Solarnom sustavu treći planet po redu. Po veličini je peta po redu. Zemlja je stjenoviti planet sa najvećim promjerom, masom i gustoćom. Zemlja je jedini planet diljem univerzuma o kojem znamo da na njemu ima života. Prema našem današnjem znanju oblikovana je prije 4,57 milijardi godina i na njezinoj se površini nakon jedne milijarde godina i život pojavio.

Dok Zemlja obilazi Sunce, ona se oko 365,25 puta vrti oko svoje osovine. Taj vremenski period traje godinu dana. Orbitalna brzina Zemlje je 30 km/s.

Nagib Zemljine osi je 23,5° na orbitalnoj ravni. Posljedica toga je da se za vrijeme godinu dana na istome mjestu mijenja upadni kut sunčeve svjetlosti, zbog toga postoje godišnja doba. U odnosu na Sunce planet za 24 sata okrene jedan cijeli krug. Na utjecaj centrifugalne sile do koje dolazi zbog rotacije, planet je izravnan.

Jedini prirodni satelit Zemlje je prije 4,53 milijardi godina nastao Mjesec. Njegova gravitacija je oblikovala plimu i oseku, što rotacijsku os drži približno u istom kutu, te pomalo usporava rotaciju planeta (dužina jednog dana se za 100 godina povećava sa 0,002 sekundi).

Atmosfera Zemlje se većinom sastoji od dušika (78%) i kisika (21%). Od ostalih sastojaka se u najvećoj mjeri vodena para, argon i ugljikov dioksid pojavljuju. Prosječni tlak izmjeren na razini tla iznosi 101 325 Pa (1013 milibara). Atmosfera nas štiti od ultraljubičastog zračenja i od mnoštva meteora. Magnetsko polje Zemlje štiti žive organizme od kozmičkog zračenja.

Zbog efekta staklenika prosječna površinska temperatura je oko 15 °C (bez njega bi bilo –15 °C).

Površina Zemlje nosi na sebi vrlo promjenljive vrste reljefnih oblika. Blizu 71% površine pokriva voda, a ostalih 29% čini kopno. Dijelovi vodom pokrivene kore su slično razgrađeni kao površina kopnenih dijelova: u oba slučaja se jedan za drugim redaju planine, planinski lanci, jarci i nizine. Površina našeg planeta se neprestano oblikuje zbog vulkanske djelatnosti, tektonike ploča i erozije.

Mjesec je nastao neposredno nakon oblikovanja planeta, kao posljedica sudara mlade Zemlje sa jednim drugim planetom veličine Marsa. Tijekom toga je velika količina tvari izbačena iz Zemljinog omotača, te se formirao jedan disk koji je zatim stupio na orbitu. Materija tog diska se zbog sudara uskoro preoblikovala u nebesko tijelo, i nastao je Mjesec. Tada je još otprilike 20 puta bio bliže Zemlji nego sada. Njegov promjer iznosi ¼ Zemlje, u unutrašnjem Solarnom sustavu se radi o iznimno velikom Mjesecu. U odnosu na njegov maternji planet, Mjesec je najveći prirodni satelit.

Dok se kreću oko Sunca, Zemlja i Mjesec se vrte oko zajedničkog središta mase, ta se točka nalazi ispod Zemljine površine. Mjesec vrši tzv. vezanu rotaciju, vrijeme njegove rotacije osi i orbitalni period su isti, stoga nam uvijek istu stranu pokazuje. Orbitalni period oko Zemlje iznosi 27,32 dana, a njegov period faza (od punog mjeseca do punog mjeseca) traje 29,53 dana.

Jako su važni Mjesečevi utjecaji na Zemlju. U slučaju da Mjesec nije nastao, mnogo toga bi se drukčije dogodilo. Mjesec je i na evoluciju imao utjecaj: plima i oseka su imale važnu ulogu u širenju života iz vode na kopno, naš satelit je stabilizirao nagib Zemljine osi, stoga je klima mogla ostati relativno stalna. Utjecaj posljedice plime i oseke je usporavanje rotacije našeg planeta oko osi, to jest sporo povećavanje dužine jednog dana. Prije 400 milijuna godina jedna je godina trajala približno oko 400 dana, budući da je duljina jednog dana bila samo 21,8 sati. Plime koje su nastale na utjecaj Mjeseca djeluju na Mjesečevo kretanje, zbog toga se Mjesec polako udaljava od Zemlje, njegova veličina orbite raste sa 4 cm godišnje.

U okviru programa Apollo 21. srpnja 1969. godine su Neil Armstrong i Edwin Aldrin bili prvi ljudi koji su stupili na površinu Mjeseca. Tijekom 6 ekspedicija je ukupno 12 Amerikanaca prošetalo Mjesecom, zadnji put u prosincu 1972. godine. Zbog visokih troškova od tada nije bilo putovanja na Mjesec. Danas postoje svemirske sonde koje analiziraju njegovu površinu. Na dnu polarnih kratera su pronašli i led na mjestima gdje Sunce ne sija.

Povezani dodatci

Nacionalni parkovi u Mađarskoj

Na području Mađarske se nalazi deset nacionalnih parkova.

Mars

Planet Mars se naziva i crvenim planetom. Na njemu se traže tragovi vode i života.

Mjesec

Mjesec je Zemljin jedini prirodni satelit.

Geografske zanimljivosti - Fizička geografija

Animacija prikazuje zanimljivosti kojima se možemo sresti u sklopu fizičke geografije.

Simboli i znamenitosti zemalja

Igra o znamenitostima, krajolicima i građevinama nekih zemalja.

Reljefni zemljovid Mađarske

Animacija nam pokazuje zemljopisne i vodopisne regije Mađarske i Panonske nizine.

Saturn

Saturn je drugi planet po veličini, prepoznat ćemo ga po planetarnim prstenovima.

Misija New Horizons

Svemirska sonda pod nazivom New Horizons lansirana je 2006. godine s ciljem istraživanja...

Added to your cart.