Vaša košarica je prazna

Kupovina

komad: 0

Ukupno: 0,00

0

Zanimljive činjenice iz astronomije

Zanimljive činjenice iz astronomije

Ova nam animacija prikazuje neke zanimljive činjenice iz područja astronomije.

Geografija

Ključne riječi

astronomija, Sunčev sustav, istraživanje svemira, Mjesec, Sunce, Zemlja, Jupiter, Saturn, Jupiterov mjesec, Pluton, brzina obrtanja, vrijeme obrtanja, omjer, planet, patuljasti planet, ophodno vrijeme oko Sunca, geografija

Povezani dodatci

Pitanja

  • Koliko je puta promjer Sunca veći od promjera Zemlje?
  • Koliko iznosi promjer Zemlje?
  • Koliko iznosi promjer Sunca?
  • Koliko iznosi prosječna udaljenost između Mjeseca i Zemlje?
  • Koliko iznosi promjer Mjesečeve orbiti u odnosu na promjer Sunca?
  • Koliko iznosi srednja orbitalna brzina Zemlje?
  • Koliko iznosi promjer Jupitera?
  • Što je Velika crvena pjega?
  • Europa je mjesec koji pripada kojem planetu?
  • Koji je planet najveći u Sunčevom sustavu?
  • Gustoća kojeg planeta je manja od gustoće vode?
  • Koliko iznosi promjer Plutona?
  • Koliko iznosi promjer Plutona u odnosu na promjer Zemlje?
  • Točno ili netočno?\nPromjer Sunca deset je puta veći od promjera Zemlje.
  • Točno ili netočno?\nPromjer orbite Mjeseca veći je od promjera Sunca.
  • Točno ili netočno?\nZemlja obiđe Sunce sto puta brže nego što leti mlazni avion.
  • Točno ili netočno?\nOdnos volumena Jupitera naspram volumena Zemlje je 1:100.
  • Točno ili netočno?\nZemlja bi mogla stati u Jupiterovu Veliku crvenu pjegu.
  • Točno ili netočno?\nEuropa je Venerin mjesec.
  • Točno ili netočno?\nNa mjesecu Europi ima više vode nego na Zemlji.
  • Točno ili netočno?\nRelativna gustoća Saturna najmanja je gustoća u Sunčevom sustavu.
  • Točno ili netočno?\nPromjer Plutona manji je od najveće udaljenosti između krajnjih točaka na istoku i zapadu Australije.

3D modeli

Orbita Zemlja -Mjesec i Sunce

  • Sunce - Promjer mu je 1.392.000 km, oko 109 puta veći od promjera Zemlje.
  • Zemlja - Njezin promjer iznosi 12.756 km.
  • Mjesec - Njegov promjer iznosi 3475 km.
  • Mjesečeva orbita - Prosječna udaljenost između Mjeseca i Zemlje iznosi 384.400 km. Trenutno je Mjesec najudaljenija točka koju je čovjek ikada posjetio izvan Zemlje.
  • Granice čovjeka - Mjesečeva orbita najudaljenija je točka koju je čovjek ikada posjetio izvan Zemlje.

Zemlja je po udaljenosti od Sunca treći po redu planet Sunčeva sustava. S promjerom od 12,756 km po veličini zauzima peto mjesto među planetama.

Jedini prirodni Zemljin satelit je Mjesec. Mjesec je u perigeju (točka u kojoj je Mjesec u svom gibanju najbliži Zemlji) od Zemlje udaljen 363,104 km, a u apogeju (točka u kojoj je Mjesec u svom gibanju najudaljeniji od Zemlje) 405.696 km. Vrijeme potrebno za jedan obilazak Mjeseca oko Zemlje iznosi 27,3 dana. Mjesec se od Zemlje svake godine udalji za oko 4 cm.

Promjer Sunca iznosi 1.392.000 km, od promjera Zemlje veći je oko 109 puta. Kako bismo zornije predočili nevjerojatnu veličinu Sunca, možemo koristiti usporedbu s Mjesečevom orbitom veličine 768,000 km. Ona iznosi samo 55 % promjera Sunca. Kada bismo, dakle, Zemlju (teoretski) smjestili u središte Sunca, Mjesec u apogeju ne bi dosegao čak niti 60 % polumjera Sunca.

Orbitalna brzina Zemlje

  • Zemlja
  • Orbita Zemlje - Prosječna orbitalna brzina Zemlje je 29,8 km/s, odn. 107.280 km/h.
  • mlazni zrakoplov - Njegova brzina je oko 100 km/h.
  • Zemlja kao svemirska letjelica - Prosječna orbitalna brzina Zemlje sto je puta veća od najveće brzine mlaznog zrakoplova.

Zemlja je po udaljenosti od Sunca treći po redu planet Sunčeva sustava. Za vrijeme jednog obilaska oko Sunca Zemlja se oko vlastite osi okrene oko 365,25 puta. To vremensko razdoblje čini jednu godinu.

Orbitalna brzina Zemlje iznosi 30 km/s, odn. 107,280 km/h.

Za usporedbu, najveća moguća brzina koju može postići mlažnjak je 1000 km/h, što znači da je Zemlja sto puta brža od njega. Kada bi putovali istom stazom, Zemlja bi u vremenskom razdoblju u kojem bi zrakoplov jednom stigao do kraja staze, to uspjela čak 100 puta.

Usporedba Jupiter vs. Zemlja

  • 1321 Zemlja = 1 Jupiter

Jupiter je peti po redu planet Sunčeva sustava, drugi po redu od Zemlje. Najveći je planet Sunčeva sustava, njegov promjer iznosi 142 984 km. Njegova je masa dva i pol puta veća od mase svih ostalih planeta zajedno.

Zemlja je treći po redu planet po udaljenosti od Sunca. S promjerom od 12,756 km po veličini zauzima peto mjesto među ostalim planetama.

Usporedba veličine Zemlje i Jupitera: promjer Jupitera je 11 puta veći od promjera Zemlje. Razlika u volumenu još je fascinantnija: u Jupiter bi stalo 1321 planet veličine Zemlje.

Jupiterova Velika crvena pjega

  • Jupiter - Najveći planet Sunčeva sustava promjera 142.984 km.
  • Zemlja - Njezin promjer iznosi 12.756 km, 9 % promjera Jupitera.
  • Velika crvena pjega - Anticiklonalna oluja na Jupiteru; promjera oko 16,000 km.

Jupiter je jedan od plinovitih divova, što znači da nema jasno definiranu čvrstu površinu.

Njegova atmosfera sastoji se od gustih slojeva oblaka i pojaseva unutar kojih pušu vjetrovi velike brzine (100 m/s). Skupine oblaka podijeljene u različite boje i vjetrovi unutar različitih pojaseva i slojeva oblaka pušu različitim brzinama te uzrokuju stvaranje vrtloga. Velika crvena pjega zapravo je ogromna anticiklonalna oluja (čak bi i Zemlja stala u nju) uoćena još prije 300 godina.

Izvori vode na mjesecu Europi

  • Zemlja
  • Zalihe vode na Zemlji - Sadrži oko 1,4 x 10¹⁸ m³ vode.
  • Europa - Jedan od najvećih Jupiterovih mjeseca. Ispod njegove debele ledene kore vjerojatno se nalazi tekući ocean.
  • Zalihe vode na Europi - Sadrži oko 3 x 10¹⁸ m³ vode.
  • Zalihe vode - Zalihe vode mjeseca Europe dva su puta veće od zaliha vode Zemlje. Život je moguć na mjestima na kojima postoji tekuća voda.

Galileo Galilei bio je prva osoba koja je Jupiter promatrala teleskopom. Ujedno je otkrio Jupiterova četiri najveća mjeseca koji se otada u njegovu čast nazivaju "Galilejanski mjeseci". Četiri Galilejanska mjeseca su Ija, Ganimed, Europa i Kalista.

Površina mjeseca Europe prekrivena je tankim, glatkim slojem leda čija je površina išarana pukotinama. Vrlo je vjerojatno da se ispod ledene površine nalazi tekući ocean. Prema procjenama zalihe vode na mjesecu Europi (3x10¹⁸ m³) približno su dva puta veće od zaliha vode na Zemlji (1,4x10¹⁸ m³).

Gustoća Saturna

  • Saturn - Drugi po redu po veličini planet Sunčeva sustava s najmanjom gustoćom koja iznosi 0,687 g/cm³ i manja je od gustoće vode.
  • Relativna gustoća - Gustoća Saturna manja je od gustoće vode. Kada bi postojao dovoljno velik ocean, on bi, naravno samo teoretski, na njemu plutao.

Saturn je po veličini drugi po redu planet Sunčeva sustava. Plinoviti div (ili Jovijanski planet) s promjerom od 120.536 km gotovo je deset puta veći od Zemlje.

Saturn je najspljošteniji planet, što je posljedica njegove velike brzine rotacije te male gustoće. To je planet najmanje gustoće unutar cijelog Sunčevog sustava, jedini planet čija je gustoća manja od gustoće vode (0,69 g/cm³).

Usporedba Pluton vs. Australija

  • Pluton - Njegov promjer iznosi 2,372 km, oko 0.19 puta manje od promjera Zemlje.
  • Australija - Najveća udaljenost između istoka i zapada iznosi 4,100 km.
  • Patuljasti planet - Promjer patuljastog planeta Plutona iznosi nešto više od polovice promjera Australije.

Do 2006. godine Pluton je slovio kao najmanji planet Sunčeva sustava, međutim te je godine došlo je promjene u kategorizaciji planeta te se on otada smatra najvećim patuljastim planetom. Njegov promjer manji je od promjera Mjeseca (2,372 km).

Udaljenost između krajnje točke na istoku Australije (Cape Byron, Novi Južni Wales) i krajnje točke na zapadu Australije (Steep Point, Zapadna Australija) iznosi 4,100 km. Drugim rječima, najveća moguća udaljenost između krajnih točaka na istoku i zapadu Australije veća je od promjera Plutona za 70%.

Povezani dodatci

Geografske zanimljivosti - Društvo

Na našoj Zemlji možemo sresti bezbroj zanimljivosti vezanih za društvo i stanovništvo.

Geografske zanimljivosti - Fizička geografija

Animacija prikazuje zanimljivosti kojima se možemo sresti u sklopu fizičke geografije.

Jupiter

Jupiter je najveći planet Sunčevog sustava, masa mu je dva i pol puta veća od zajedničke mase svih ostalih planeta.

Mliječna staza

Promjer naše galaksije iznosi 100.000 svjetlosnih godina; u njoj se nalazi više od 100 milijardi zvijezda, jedna od njih je naše Sunce.

Planeti, veličine

Oko Sunca kruže unutrašnji, terestrički (tj. stjenoviti) planeti, i vanjski, jovijanski (tj. plinoviti) divovi.

Solarni sustav, planetarna putanja ili orbita

Oko Sunca se kreće osam planeta na eliptičnoj putanji.

Sunce

Promjer Sunca približno je 109 puta veći od promjera Zemlje. Većinu njegove mase čini vodik.

Zemlja

Zemlja je terestrički ili kameni planet, ima atmosferu sa kisikom i čvrstu koru.

Gravitacijski valovi (opservatorij LIGO)

Kretanje masivnih tijela povećanom brzinom uzrokuje pulsiranja u prostorvremenu koje se zovu gravitacijski valovi.

Kometi

Kometi su spektakularna nebeska tijela koja kruže oko Sunca.

Nastanak Zemlje i Mjeseca

Animacija nam prikazuje nastanak Zemlje i Mjeseca.

Radionica Galileo Galileia

Galileo Galilei je svojim znanstvenim otkrićima uvelike pridonio uspjesima fizike i astrologije.

Razvoj nebeske mehanike

Animacija prikazuje rad fizičara i astronauta, koji su imali velik utjecaj na sliku koja danas živi u nama o univezumu.

Svemirske sonde Voyager

Svemirske sonde Voyger su bili prvi umjetni objekti koji su napustili Sunčev sustav. Sonde su prikupile podatke o vanjskom prostoru i nose informacije o...

Cassini-Huygens Misija (1997.-2017.)

Svemirska letjelica Cassini istraživala je Saturn I njegove satelite gotovo 20 godina.

Keplerovi zakoni

Keplerovi zakoni opisuju gibanje planeta oko Sunca.

Misija Dawn

Proučavajući Vestu i Cerses ćemo saznati informacije o ranom razdoblju Solarnog sustava i nastanku stjenovitih planeta.

Misija New Horizons

Svemirska sonda pod nazivom New Horizons lansirana je 2006. godine s ciljem istraživanja planeta Plutona i Kuiperovog pojasa.

Mjerenje vremena

Prve kalendare i instrumente za mjerenje vremena kotistile su već drevne istočne civilizacije.

Naši astronomski susjedi

Prikazivanje naših bližih i daljih astronomskih susjeda počevši od Solarnog sustava do galaksija.

Slijetanje na Mjesec, 20. srpnja 1969. godine

Neil Armstrong, član posade svemirske letjelice Apolo 11, bio je prvi čovjek koji je nogom kročio na Mjesec.

Sputnjik-1 (1957.)

Sovietski satelit bio je prva svemirska letjelica koja je lansirana u svemir (u listopadu 1957.).

Tipovi zvijezda

Animacija prikazuje proces razvoja zvijezda u slučaju prosječnih i masivnih zvijezda.

Fuzijski reaktor

Fuzija atomskog jezgra je ekološki način dobivanja energije, imamo praktično neograničen dostup do nje.

Istraživanje Marsa

Strukturu planeta i moguće tragove života pretražuju sa svemirskim sondama i specijalnim vozilima.

Međunarodna svemirska postaja

Svemirsku postaju je izgradilo 16 zemalja, njome je obezbijeđena nazočnost čovjeka u svemiru.

Mjesec

Mjesec je Zemljin jedini prirodni satelit.

Space Shuttle (svemirska letjelica)

Svemirske letjelica je američka svemirska agencija NASA koristila za višekratne svemirske letove s ljudskom posadom.

Sustav Pluton-Haron

Haron je najveći pratitelj patuljastog planeta Plutona.

Svemirski let Jurija Gagarina (1961.)

Jurij Gagarin 12. travnja 1961. godine krenuo je u svoju svemirsku avanturu te tako postao prvi čovjek u svemiru.

Svemirski teleskop Hubble

Na pogon svemirskog teleskopa Hubble ne utiču atmosferske promjene.

Tipovi umjetnih satelita

Umjetna nebeska tijela oko Zemlje se koriste za civilne i vojne svrhe.

Added to your cart.