Vaša košarica je prazna

Kupovina

komad: 0

Ukupno: 0,00

0

Vodovodi i cesti u antičkom Rimu

Vodovodi i cesti u antičkom Rimu

Odličan vodovodni i cestovni sustav rimskoga carstva pokazatelj razvijenosti rimske kulture.

Povijest

Ključne riječi

vodoopskrba, cestovna mreža, Via Appia, Rim, Római Birodalom, akvadukt, pokrajina, promet, građevina, Klaudije, prekretnica, stub, luk, stari vijek, carstvo, povijest

Povezani dodatci

Pitanja

  • Kolika je bila ukupna duljina cestovnog sustava rimskoga carstva?
  • Čime je bio obložen gornji sloj puteva?
  • Koja udaljenost odgovara jednoj antičkoj rimskoj milji?
  • Čime se označavala udaljenost najbližeg grada?
  • Na što podsjeća struktura rimskih cesta?
  • Tko je dao izgraditi prvi vodovod u antičkom Rimu?
  • Koja je bila prva javna cesta u antičkom Rimu?
  • Koliko su bile široke antičke rimske ceste?
  • Čime je počinjala izgradnja planirane ceste?
  • Kojs izjava o rimskim cestama NIJE točna?
  • Koji sloj NIJE bio sastavni dio rimske ceste?
  • Gdje se danas NEMA ostataka drevnih rimskih cesta?
  • Kada je započela izgradnja prvog antičkog rimskog vodovoda?
  • Koja riječ nedostaje? "Svi putevi vode u ... ."
  • Što je u prvom redu osiguravao vodovod?
  • Što su sakupljalo na početku vododvoda?
  • Gdje je obično završavao vodovod?
  • Koja izjava o akveduktima NIJE točna?
  • Gdje je tekla voda u vodovodima na više katova?
  • Što od navedenog NIJE bio dio akvedukta?
  • U kojem se današnjem gradu nalaze ostaci Valensovog akvadukta?
  • Naziv najpoznatijeg i danas očuvanog rinskog akvedukta je ...
  • Čime se još prenosila voda osim pokrivenog kamenitog kanala?
  • U kojoj se današnjoj državi nalazi ostatak vodovoda pored Segovie?
  • U kojoj se današnjoj državi se nalazi Pont-du-Gard?

3D modeli

Rimski vodovod

  • donji red svodova
  • srednji red svodova
  • gornji red svodova
  • stub
  • svod
  • atika

Animacija

Šetnja

Presjek vodovoda

  • donji red svodova
  • srednji red svodova
  • gornji red svodova
  • skela
  • stub
  • svod
  • atika
  • kanal u obliku slova U

Kanal

Rimska cesta

Presjek Rimske ceste

  • širina: 1-7 m
  • sloj gubog (velikog) kamenja (statumen) 30 cm
  • sloj šljunka (ruderato) 25 cm
  • sloj pijeska (nucleus) 25 cm
  • kamenje za popločavanje 20 cm
  • rubnici
  • miljokaz (miliari)

Naracija

Osobitost antičke rimske arhitekture očituje se ne samo u izgradnji prekrasnih gradskih građevina već i u oblikovanju cestovne i vodovodne mreže.

Blizu dvije tisuće gradskih naselja Rimskoga Carstva bilo je povezano visokokvalitetnom cestovnom mrežom, ukupne duljine oko 85 tisuća kilometara. Komponente cestovne mreže nazivalie su se "via". Duž tih puteva, koji su olakšali putovanje i trgovinu, bili su postavljeni miljokazi, koji su pokazivali koliko je udaljen najbliži grad. Jedna rimska milja odgovara duljini od oko 1,5 kilometar.
Ceste su se gradile na sličan način kao današnji putevi. Nakon preciznih inženjerskih priprema, planova i mjerenja zemljišta, slijedilo je iskopavanje temelja i polaganje rubnika. Temelje je popunjeno slojem gubog kamenja, na koje se stavljao sloj šljunka, a njega se pokrilo slojem pijeska. Na kraju je postavljeno kamenje za popločavanje. Ceste su u pravilu bile široke 1-7 m i njima su se kretali pješaci, kola i konji. O izvanrednosti ove građevinske tehnike svjedoče rimske ceste kojima se još i danas koristimo, a izgrađene su prije više od dvije tisuće godina.

Po uzoru na prvu rimsku cestu, koja je izgrađena između Rima i Capue i koja se zvala Via Appia, Apije Klaudije dao je 312. godine pr. Kr. izgraditi i prvi rimski vodovod. Kasnije su u provincijama uz ceste, građene i vodovodne mreže koje su stanovništvu omogućile oprskrbu vodom.
Najimpozantniji vodovodi bili su građeni poput mostova sa stubovima i svodovima raspoređenim u više katova. Vodu iz obližnjih izvora spajali su i usmjeravali u kanal koji je najčešće bio prekriven i koji se nalazio na gornjem nizu lukova ili pak u limene ili keramičke kanale koji su se nalazili u tom kanalu. Tim putem se voda dalje prenosila do razdjelnika ili spremnika u naseljima.
Konstrukacija akvedukta u obliku lukova postavljenih u više katova omogućila je opskrbu vodom i udaljenih područja te krajeva s teškim reljefnim uvjetima. Sve je to naravno zahtijevalo odlične inženjerske planove i njihovo precizno izvršenje. Akvedukti su se često pružali iznad riječnih nizina i na taj su način potpomagali promet. I danas se mogu pronaći ostaci rimskih akvedukata. Najpoznatiji su Pont du Gard pored Nimesa u Francuskoj i vodovod Segovia u Španjolskoj.

Povezani dodatci

Karakaline terme (Rim, 3. stoljeće)

Veličanstveni kompleks javnih kupki u Rimu sagrađen je između 212. i 216. godine za vrijeme vladavine cara Karakale.

Arena (amfiteatar) u Puli (1. stoljeće)

Arena u Puli jedan je od najvećih i najvažnijih spomenika antičkog graditeljstva. Od sačuvanih amfiteatara ona je šesta po veličini u Rimskom Carstvu.

Circus Maximus (Rim, 1. stoljeće)

Circus Maximus (latinski: Veliki krug) je bio najveća građevina u Starom Rimu. U njemu su održavane utrke dvokolica, ali i gladijatorske borbe.

Dioklecijanova palača (Split, Hrvatska)

Dioklecijanovu palaču sagradio je rimski car Dioklecijan u blizini svog rodnog mjesta.

Koloseum (Rim, 1. stoljeće)

Najpoznatiji i najimpozantniji amfiteatar u antičkom Rimu, izgrađen u 1. stoljeću.

Lončarstvo drevne Grčke

Remek-djela drevnih grčkih lončara važni su arheološki artefakti.

Panteon (Rim, 2. stoljeće)

Panteon ili "Hram svih bogova" sagrađen je u vrijeme vladavine rimskog cara Hadrijana.

Pompejevo kazalište (Rim, 1. stoljeće pr. Kr.)

Kazalište koje je dao sagraditi Pompej Veliki, bilo je prvo stalno kazalište (izgrađeno od kamena, a ne od drveta) u antičkom Rimu.

Rimski gladijatori (2. stoljeće)

U antičkom Rimu gladijatori su se u arenama borili međusobno ili s divljim životinjama, zabavljajući publiku.

Rimski ratnik (1. stoljeće prije Krista)

Plaćeni vojnici antičkog Rimskog Carstva bili su izvrsno obučeni i opremljeni.

Stambena kuća u antičkoj Grčkoj

Prosječna stambena kuća u antičkoj Grčkoj imala je geometrčki raspoređen pravokutni tlocrt i dvije etaže.

Stambena zgrada u antičkom Rimu

Prostrane stambene zgrade bogatijih Rimljana su imale različite tlocrte i sastojale su se od mnogo prostorija.

Starorimski opsadni strojevi

Rimski osvajači posjedovali su učinkovitu opsadnu mašineriju, razvijenu za potrebe napada na utvrde.

Titov slavoluk (Rim, 1. stoljeće)

Titov slavoluk podignut je na Forumu Romanumu povodom Titove pobjede nad židovskim pobunjenicima u Velikom ustanku i osvajanja Jeruzalema.

Vojna taktika pješadije starog Rima

Pripadnici legije starog Rima bili su izvanredni vojni stratezi.

Vojni tabor u antičkom Rimu

Kako se širilo Rimsko Carstvo, na osvojenim su područjima nicali vojni tabori.

Vojnik Konstantina Velikog (4. stoljeće)

Prosperitet istočnog dijela Rimskog carstva započeo je početkom 4. stoljeća, za vrijeme vladavine cara Konstantina.

Senator sa suprugom u antičkom Rimu

Senatori su, kao članovi najvišeg društvenog sloja u antičkom Rimu, nosili toge s grimiznim rubom.

Vodeni kotači u sirijskom gradu Hama (13. stoljeće)

U srednjovjekovnim arapskim gradovima su vodenim kotačima dostavljali vodu rijeke na veće udaljenosti.

Vodoopskrbni sustav

Vodoopskrbni sustav korisnicima osigurava pitku vodu odgovarajuće kakvoće.

Obnova zemljišta u Nizozemskoj, 17. stoljeće

Stanovnici sjevernog dijela Nizozemske uspješno su se borili od srednjeg vijeka.

Vrste mostova

Po sklopu mostovi mogu biti gredni, lučni, viseći, konzolni i ovješeni.

Added to your cart.