Vaša košarica je prazna

Kupovina

komad: 0

Ukupno: 0,00

0

Venera

Venera

Venera je drugi po udaljenosti planet od Sunca. Na noćnom nebu je drugo tijelo po sjajnosti, poslije Mjeseca.

Geografija

Ključne riječi

Venera, Zvijezda Danica, Sunčev sustav, stjenovita planeta, unutarnji planeti, Sunce, planet, astronomija, astrofizika, geografija, fizika

Povezani dodatci

3D modeli

Sunčev sustav

  • Sunce
  • Merkur
  • Venera
  • Zemlja
  • Mars
  • Jupiter
  • Saturn
  • Uran
  • Neptun

Venera je planet u Sunčevom sustavu, po redu je drugi unutrašnji planet od Sunca. Stjenoviti je planet (planet tipa Zemlje), gustoća mu je velika (5,25 g/cm³). Po veličini i masi uvelike liči na Zemlju, zbog toga se često naziva i Zemljinom sestrom.

Venera

  • os Venerine rotacije
  • okomita linija na orbitalnu ravninu Venere
  • orbitalna ravnina Venere
  • Venerina orbita oko Sunca
  • Venerin ekvator
  • 177,4°

Podaci:

– promjer: 12 103,6 km (0,95 puta veći od Zemlje)

– masa: 4,868 · 10²⁴ kg (0,815 puta veća od Zemlje)

– prosječna gustoća: 5,243 g/cm³

– površinska gravitacija: 0,907 g

– površinska temperatura: +460 °C

– broj mjeseca: 0

– rotacijski period oko svoje osi: -243,16 dana

– nagib osi: 177,4° (potpuno obrnut, gotovo okomit na orbitalnu ravninu)

– prosječna udaljenost od Sunca: 108 200 000 km = 0,72 AJ = 6,04 svjetlosnih minuta

– orbitalna ekscentričnost: 0,0068 (gotovo kružnog oblika)

– orbitalni period oko Sunca: 224,7 dana

Topografija

  • Afroditina zemlja
  • Lada Terra
  • Atalanta Planitia
  • Audra Planitia
  • Sedna Planitia
  • Niobe Planitia
  • Tinatin Planitia
  • Helen Planitia
  • Guinevere Planitia
  • Aino Planitia
  • Zhibek Planitia
  • Lavinia Planitia
  • Navka Planitia
  • Freyja Montes
  • Maxwell Montes
  • Vellamo Planitia
  • Rusalka Planitia
  • Alpha Regio
  • Beta Regio
  • Rhea Mons
  • Theia Mons
  • Gula Mons
  • Maat Mons
  • Artemis Corona
  • Ishtar Terra

Površina joj je pusta i stjenovita. Na njoj se nalazi nekoliko udarnih kratera, ali rade bazaltni štitni vulkani. Procesi tektonike ploča ne postoje. Površina je prekrivena providnim oblacima od kapi sumporne kiseline koji imaju odličnu sposobnost za odbijanje svjetlosti.
Mnogo astrologa smatra da je na površini Venere već i ranije bilo vode, ali je temperatura rasla zbog povećane svjetlosne snage Sunca bila dovoljna za početak isparavanja oceana, a to je u atmosferi povećalo količinu vodene pare.
Budući da vodena para odlično upija infracrveno zračenje, efekt staklenika je povećan, a to je dalje dizalo temperaturu i ubrzalo se isparavanje.
Od svih stjenovitih planeta ima najgušću atmosferu, koja se uglavnom od ugljikovog dioksida sastoji, ali se i sumpor nalazi u njoj (to pokazuje na vulkanizam). Atmosferski tlak je 90-struko veći od Zemljinog tlaka.
U Sunčevom sustavu je ovdje najjači efekt staklenika, zbog toga joj je površinska temperatura vruća (+460°C). Venera je neprestano prekrivena gustim oblacima, koji oko dvije trećine svjetla koja na njih padaju odbijaju.

Persjek Venere

  • atmosfera - Izvanredno je gusta i velika joj je masa, većina se sastoji od ugljikovog dioksida. Gornja granica troposfere se nalazi 100 km visoko.
  • kora - Debljina joj je nekoliko desetak kilometara.
  • ogrtač - Debljina mu oko 3000 km može biti.
  • jezgra - U sredini planeta se vjerojatno nalazi željezna jezgra s promjerom od 6000 km.

Orbita Venere

  • Venera
  • Sunce
  • prosječna udaljenost od Sunca: 108 200 000 km
  • orbitalni period: 224.7 dana
  • Venerina orbita

Animacija

  • Sunce
  • Merkur
  • Venera
  • Zemlja
  • Mars
  • Jupiter
  • Saturn
  • Uran
  • Neptun
  • os Venerine rotacije
  • okomita linija na orbitalnu ravninu Venere
  • orbitalna ravnina Venere
  • Venerina orbita oko Sunca
  • Venerin ekvator
  • 177,4°
  • atmosfera - Izvanredno je gusta i velika joj je masa, većina se sastoji od ugljikovog dioksida. Gornja granica troposfere se nalazi 100 km visoko.
  • kora - Debljina joj je nekoliko desetak kilometara.
  • ogrtač - Debljina mu oko 3000 km može biti.
  • jezgra - U sredini planeta se vjerojatno nalazi željezna jezgra s promjerom od 6000 km.
  • Venera
  • Sunce
  • prosječna udaljenost od Sunca: 108 200 000 km
  • orbitalni period: 224.7 dana
  • Venerina orbita

Naracija

Budući da se Venera ubraja među najsjajnija nebeska tijela, imenovana je po božici ljepote. Venera je u rimskoj mitologiji božica vrtova. Smatrali su da odgovara Afroditi, koja je u grčkoj mitologiji božica ljepote i ljubavi.
Neki antički astrolozi su mislili da se na nebu vidi dva različita nebeska tijela, sa istočne i sa zapadne strane Sunca. Veneru koja se vidjela u zoru nazvali su nositeljem svjetla, Fosforom, a onu drugu su nazvali po Atlasovom sinu Hesperu.
Grčki filozof i matematičar, Pitagora je prvi ustanovio da su Fosfor i Hesper zapravo jedno te isto nebesko tijelo.
Dok Venera kruži, gledajući od nas, jednom se vidi s jedne strane Sunce, zatim s druge strane. Jednom se vidi kao Večernja zvijezda, jednom kao Jutarnja zvijezda. Naziva se i Zvijezdom danicom.

Posmatrajući ju sa Zemlje, od Sunca se ne udaljava više od 46 stupnjeva i pokazuje faze slično Mjesecu.

Prva svemirska letjelica koja je proletjela pored Venere je bila Mariner–2 1962. godine. Zbog guste atmosfere i oblaka se ne vidi površina. Nebesko tijelo je bilo mapirano korištenjem radara pomoću svemirskih letjelica Pioneer-Venus, Venera i Magellan te zemaljskim radio teleskopima.

Prema podacima Pioneera, 70% površine čine ravnice prekrivene valovitim brdovima, 20% čine odvojene, spuštene nizine, a 10% površine su većinom "kontinenti" koji se dižu nad prosječnu visinu površine sa oko 4-5 km.
Sovjetske svemirske letjelice Venera iz serije 7-14 su se spustile na površinu i napravila panoramske snimke te proučavale tlo. Zbog visoke temperature su maksimalno 1-2- sata radile.

Europska svemirska letjelica Venus Express je pokrenuta 2005. godine i detaljno je proučavala atmosferu, oblake, plazmu u okolišu i površinske osobine.
Japan je 21. svibnja 2010. krenuo svoju letjelicu na Veneru pod nazivom Venus Climate Orbiter. Zadatak te letjelice je da sazna kako može Venerina atmosfera superbrzo kružiti oko planeta, kako nastaju oblaci od sumporne kiseline, ima li aktivnih vulkana, jesu li na njoj bili vodeni oceani.

Venera je planet u Sunčevom sustavu, po redu je drugi najbliži unutrašnji planet do Sunca.

Stjenoviti je planet, gustoća mu je velika 5,25 g/cm³. Po veličini i masi uvelike liči na Zemlju, zbog toga se često naziva i Zemljinom sestrom.
Površina joj je pusta i stjenovita. Na njoj se nalazi nekoliko udarnih kratera, ali rade bazaltni štitni vulkani.
Procesi tektonike ploča ne postoje. Površina je prekrivena providnim oblacima od kapi sumporne kiseline koji imaju odličnu sposobnost za odbijanje svjetlosti.
Mnogo astrologa smatra da je na površini Venere već i ranije bilo vode, ali je temperatura rasla zbog povećane svjetlosne snage Sunca bila dovoljna za početak isparavanja oceana, a to je u atmosferi povećalo količinu vodene pare.
Budući da vodena para odlično upija infracrveno zračenje, efekt staklenika je povećan, a to je dalje dizalo temperaturu i ubrzalo se isparavanje.
Od svih stjenovitih planeta ima najgušću atmosferu, koja se uglavnom od ugljikovog dioksida sastoji, ali se i sumpor nalazi u njoj (to pokazuje na vulkanizam). Atmosferski tlak je 90-struko veći od Zemljinog tlaka. U Sunčevom sustavu je ovdje najjači efekt staklenika, zbog toga joj je površinska temperatura vruća, +460°C.

Venera je neprestano prekrivena gustim oblacima, koji oko dvije trećine svjetla koja na njih padaju odbijaju.
Venerina os zatvara kut od samo 2,6 stupnjeva sa okomitom linijom na orbitalnu ravninu; zbog tog malenog nagiba vrijeme ne pokazuje promjene u godišnjim dobima, što više, zbog jačine efekta staklenika nema značajne razlike između polarne i ekvatorske te dnevne i noćne temperature na nižim zračnim predjelima.

Za razliku od smjera kruženja, vrti se u obrnutom smjeru oko svoje osi. Najsporije se vrti od svih planeta u Sunčevom sustavu, rotacijsko vrijeme joj iznosi 243 zemaljska dana. Venerino je magnetsko polje izvanredno slabo, sunčani vjetar je u direktnoj interakciji sa ionosferom planeta.

Povezani dodatci

Životni ciklus Sunčevog sustava

Formiranje Sunca i planeta započelo je zbijanjem čestica oblaka prašine, prije oko 4.5 milijarde godina.

Planeti, veličine

Oko Sunca kruže unutrašnji, terestrički (tj. stjenoviti) planeti, i vanjski, jovijanski (tj. plinoviti) divovi.

Solarni sustav, planetarna putanja ili orbita

Oko Sunca se kreće osam planeta na eliptičnoj putanji.

Cassini-Huygens Misija (1997.-2017.)

Svemirska letjelica Cassini istraživala je Saturn I njegove satelite gotovo 20 godina.

Istraživanje Marsa

Strukturu planeta i moguće tragove života pretražuju sa svemirskim sondama i specijalnim vozilima.

Jupiter

Jupiter je najveći planet Sunčevog sustava, masa mu je dva i pol puta veća od zajedničke mase svih ostalih planeta.

Keplerovi zakoni

Keplerovi zakoni opisuju gibanje planeta oko Sunca.

Mars

Planet Mars se naziva i crvenim planetom. Na njemu se traže tragovi vode i života.

Merkur

Najmanji je planet Sunčevog sustava, a ujedno i najbliži Suncu.

Misija Dawn

Proučavajući Vestu i Cerses ćemo saznati informacije o ranom razdoblju Solarnog sustava i nastanku stjenovitih planeta.

Misija New Horizons

Svemirska sonda pod nazivom New Horizons lansirana je 2006. godine s ciljem istraživanja planeta Plutona i Kuiperovog pojasa.

Mliječna staza

Promjer naše galaksije iznosi 100.000 svjetlosnih godina; u njoj se nalazi više od 100 milijardi zvijezda, jedna od njih je naše Sunce.

Neptun

Neptun je osmi, najudaljeniji planet Sunčevog sustava, a istovremeno i najmanji od plinovitih divova.

Saturn

Saturn je drugi planet po veličini, prepoznat ćemo ga po planetarnim prstenovima.

Struktura Zemlje (srednji stupanj)

Unutrašnjost Zemlje se sastoji od više sferičnih slojeva.

Sunce

Promjer Sunca približno je 109 puta veći od promjera Zemlje. Većinu njegove mase čini vodik.

Sustav Pluton-Haron

Haron je najveći pratitelj patuljastog planeta Plutona.

Uran

Sedmi planet od Sunca, jedan od plinovitih divova.

Zemlja

Zemlja je terestrički ili kameni planet, ima atmosferu sa kisikom i čvrstu koru.

Added to your cart.