Vaša košarica je prazna

Kupovina

komad: 0

Ukupno: 0,00

0

Uran

Uran

Sedmi planet od Sunca, jedan od plinovitih divova.

Geografija

Ključne riječi

Uran, Uranovi prstenovi, Sunčev sustav, plinoviti div, vanjski planet, Miranda, Ariel, Umbriel, Titanija, Oberon, Sunce, planet, astronomija, astrofizika, geografija, fizika

Povezani dodatci

3D modeli

Sunčev sustav

  • Sunce
  • Merkur
  • Venera
  • Zemlja
  • Mars
  • Jupiter
  • Saturn
  • Uran
  • Neptun

Uran je jedan od divovskih planeta u Sunčevom sustavu (planet tipa Jupitera), treći je vanjski planet po redu. Atmosfera mu se sastoji od vodika (83%) i helija (15%), ali sadrži i manju količinu metana i amonija.
Metan upija crvenu svjetlost na gornjem dijelu atmosfere, a zbog toga je boja planeta svijetla plavkasto zelena. Atmosfera ne pokazuje mnogo detalja.
Oblaci se isto tako kreću duž geografskih širina kao u slučaju Jupitera i Saturna, ali su mnogo bljeđi.

Definicija pojma:

Plinoviti planet (planet tipa Jupitera): Nebesko tijelo koje ne raspolaže vlastitim svjetlom, i koje se sastoji od lakih elemenata (vodik, helij, amonij, metan).
Prosječna gustoća mu je malena, volumen mu je velik i nema čvrstu površinu. Ima debelu, gustu atmosferu koja nije providna i čiji je razmjer važan glede sveukupne mase planeta. Ima mnogo mjeseca i prstenastih sustava.

Uran

  • os Uranove rotacija
  • okomita linija naUranovu orbitalnu ravnu
  • Uranova orbitalna ravna
  • Uranova orbita oko Sunca
  • Uranov ekvator
  • 97,77°
  • Uranovi prsteni

Podaci:

– promjer: 51 118 km (4,01 puta veći od Zemlje)

– masa: 8,68 · 10²⁵ kg (14,5 puta veća od Zemlje)

– prosječna gustoća: 1,27 g/cm³

– površinska gravitacija: 0,886 g

– površinska temperatura: –210 °C

– broj njegovih mejseca: 27

– rotacijski period ok svoje osi: 17 sati 17 minuta (retrogradni smjer)

– nagib osi: 97,77° (sa 7,77° ispod orbitalne ravnine)

– prosječna udaljenost od Sunca:
2 871 000 000 km = 19,19 AJ =
2,39 svjetlosnih sati

– orbitalna ekscentričnost: 0,047

– orbitalni period oko Sunca: 84,01 godina

Miranda

Miranda:

– prosječna udaljenost od Urana: 129 390 km

– promjer: 471 km

Miranda je od većih mjeseca najmanji i najunutarnjiji, potrebno mu je 1,4 dana da obiđe Uran. Na površini mjeseca se vide vrlo raznolika područja.
Na starija područja, koja su bogata kraterima i pomalo valovita, su se mjestimice nataložile ogromne stijene, brazde i doline, koje su se kasnije oblikovale. Polovinu njegove površine čini ledeni, a drugu polovinu stjenoviti materijal.

Ariel

Ariel:

– prosječna udaljenost od Urana: 191 020 km

– promjer: 1158 km

Umbriel

Umbriel:

– prosječna udaljenost od Urana:
266 000 km

– promjer: 1169 km

Titanija

Titanija:

– prosječna udaljenost od Urana:
435 900 km

– promjer: 1578 km

Titanija je najveći mjesec Urana. Orbitalni period mu iznosi blizu 9 dana. Površina mu je prekrivena ledom, i presječu ga duge doline i krateri. Najveći krater je bazen Gertrudis, koji raspolaže promjerom od 200 km.

Oberon

Oberon:

– prosječna udaljenost od Urana:
583 500 km

– promjer: 1522 km

Presjek Urana

  • atmosfera - Raspolaže debelom atmosferom koja sadrži helij, metan i vodik.
  • ogrtač - Jezgru obuhvaća ogrtač koji ima debljinu od 18000 km i koji se sastoji od metanovog leda, vode i amonija.
  • jezgra - Njegova jezgra od željeza i silikata iznosi trostruku zemaljsku masu.

Orbita Urana

  • Uran
  • Sunce
  • prosječna udaljenost od Sunca: 2 871 000 000 km
  • orbitalni period: 84,01 godina
  • Uranova orbita

Animacija

  • Sunce
  • Merkur
  • Venera
  • Zemlja
  • Mars
  • Jupiter
  • Saturn
  • Uran
  • Neptun
  • os Uranove rotacija
  • okomita linija naUranovu orbitalnu ravnu
  • Uranova orbitalna ravna
  • Uranova orbita oko Sunca
  • Uranov ekvator
  • 97,77°
  • Uranovi prsteni
  • atmosfera - Raspolaže debelom atmosferom koja sadrži helij, metan i vodik.
  • ogrtač - Jezgru obuhvaća ogrtač koji ima debljinu od 18000 km i koji se sastoji od metanovog leda, vode i amonija.
  • jezgra - Njegova jezgra od željeza i silikata iznosi trostruku zemaljsku masu.

Naracija

Uran je Sir William Herschel uočio prvi put 13. ožujka 1781. godine (isprva je mislio da se radi o kometi).
Nakon manje rasprave vezano za naziv novootkrivenog planeta je na kraju njemački astrolog Johann Bode imao najbolji prijedlog i tako je dobio naziv Uran, koji se lijepo uklopio u red ostalih starogrčkih-latinskih naziva. Uran je u grčkoj mitologiji bio bog neba, muž majke Geje, jedan od prvih i najstarijih predstavnika božje generacije, otac titana i kiklopa.

Uran je jedan od divovskih planeta u Sunčevom sustavu (planet tipa Jupitera), treći je vanjski planet po redu. Atmosfera mu se sastoji od vodika (83%) i helija (15%), ali sadrži i manju količinu metana i amonija. Metan upija crvenu svjetlost na gornjem dijelu atmosfere, a zbog toga je boja planeta svijetla plavkasto zelena. Atmosfera ne pokazuje mnogo detalja.
Oblaci se isto tako kreću duž geografskih širina kao u slučaju Jupitera i Saturna, ali su mnogo bljeđi. Oko njegove jezgre koja sadrži i čvrste materije nalazi se ogrtač od tekuće vode, amonija i metana.

Nagib Uranove osi je i od 90° veći, zbog toga najviše put jedan od polova pokazuje prema Suncu. Na tom je polu toplije, nego kod ekvatora. Velik nagib osi se vjerojatno tijekom jednog ranijeg sudara oblikovao sa nekim objektom prije više milijardi godina.
Slično Zemlji, Uran također ima jako magnetsko polje. Čudno je da magnetska os i rotacijska os zatvaraju kut od 59 stupnjeva jedan s drugim te da magnetsko polje ne prelazi preko središta planeta. Magnetsko se polje u unutrašnjostti planeta oblikuje, ali se još točno ne zna zbog čega nastaje.

Poznato mu je 11 prstena i 27 mjeseca. Prsteni se sastoje od ledenih kamenih dijelova, čija je površina tamna a veličina im je nekoliko metara. Za razliku od ostalih objekata Sunčevog sustava, Uranovi su mjeseci imenovani po Shakespeare-ovim kazališnim djelima i likovima iz satire i poeme engleskog pjesnika Alexandra Popa pod naslovom Otmica uvojka.

Miranda je od većih mjeseca najmanji i najunutarnjiji, potrebno mu je 1,4 dana da obiđe Uran. Na površini mjeseca se vide vrlo raznolika područja. Na starija područja, koja su bogata kraterima i pomalo valovita, su se mjestimice nataložile ogromne stijene, brazde i doline, koje su se kasnije oblikovale. Polovinu njegove površine čini ledeni, a drugu polovinu stjenoviti materijal.

Titanija je najveći mjesec Urana. Orbitalni period mu iznosi blizu 9 dana. Površina mu je prekrivena ledom, i presječu ga duge doline i krateri. Najveći krater je bazen Gertrudis, koji raspolaže promjerom od 200 km.

Povezani dodatci

Životni ciklus Sunčevog sustava

Formiranje Sunca i planeta započelo je zbijanjem čestica oblaka prašine, prije oko 4.5 milijarde godina.

Planeti, veličine

Oko Sunca kruže unutrašnji, terestrički (tj. stjenoviti) planeti, i vanjski, jovijanski (tj. plinoviti) divovi.

Solarni sustav, planetarna putanja ili orbita

Oko Sunca se kreće osam planeta na eliptičnoj putanji.

Cassini-Huygens Misija (1997.-2017.)

Svemirska letjelica Cassini istraživala je Saturn I njegove satelite gotovo 20 godina.

Istraživanje Marsa

Strukturu planeta i moguće tragove života pretražuju sa svemirskim sondama i specijalnim vozilima.

Jupiter

Jupiter je najveći planet Sunčevog sustava, masa mu je dva i pol puta veća od zajedničke mase svih ostalih planeta.

Keplerovi zakoni

Keplerovi zakoni opisuju gibanje planeta oko Sunca.

Mars

Planet Mars se naziva i crvenim planetom. Na njemu se traže tragovi vode i života.

Merkur

Najmanji je planet Sunčevog sustava, a ujedno i najbliži Suncu.

Misija Dawn

Proučavajući Vestu i Cerses ćemo saznati informacije o ranom razdoblju Solarnog sustava i nastanku stjenovitih planeta.

Misija New Horizons

Svemirska sonda pod nazivom New Horizons lansirana je 2006. godine s ciljem istraživanja planeta Plutona i Kuiperovog pojasa.

Mliječna staza

Promjer naše galaksije iznosi 100.000 svjetlosnih godina; u njoj se nalazi više od 100 milijardi zvijezda, jedna od njih je naše Sunce.

Neptun

Neptun je osmi, najudaljeniji planet Sunčevog sustava, a istovremeno i najmanji od plinovitih divova.

Saturn

Saturn je drugi planet po veličini, prepoznat ćemo ga po planetarnim prstenovima.

Sunce

Promjer Sunca približno je 109 puta veći od promjera Zemlje. Većinu njegove mase čini vodik.

Sustav Pluton-Haron

Haron je najveći pratitelj patuljastog planeta Plutona.

Venera

Venera je drugi po udaljenosti planet od Sunca. Na noćnom nebu je drugo tijelo po sjajnosti, poslije Mjeseca.

Zemlja

Zemlja je terestrički ili kameni planet, ima atmosferu sa kisikom i čvrstu koru.

Added to your cart.