Vaša košarica je prazna

Kupovina

komad: 0

Ukupno: 0,00

0

Tornado

Tornado

Kratkotrajni, ali veoma snažni zračni vrtlozi ogromne razorne snage.

Geografija

Ključne riječi

tornado, vrtlog, super-stanica, oblak, lijevak, vjetar, kišna oluja, ciklon, zrak, uzlazni nalet zraka, razaranje, kiša, doviknuti, tuba, Vremenska prognoza prednji, fizička geografija, geografija, priroda, _javasolt

Povezani dodatci

3D modeli

Tornado

  • tornado
  • zid oblaka
  • područje razaranja
  • razorene građevine
  • neoštećene građevine

Tornado ili zračni vrtlog je intenzivno rotirajući stup zraka koji se spušta sa kumuliformne naoblake pri zemlji. Njegov promjer seže od nekoliko metara do nekoliko kilometara. Snažniji zračni vrtlozi, iako kratkog životnog vijeka, imaju ogromnu razornu moć.

Rizična područja

  • Tihi ocean
  • Atlantski ocean
  • Indijski ocean
  • Sjeverno ledeno more
  • tople zračne mase - Tople i vlažne zračne mase struje sa juga, blizu površine tla.
  • hladne zračne mase - Zračni strujni tok na velikoj visini, nosi hladne, suhe zračne mase sa zapada.
  • Afrika
  • Antarktika
  • Australija i Oceanija
  • Azija
  • Južna Amerika
  • Sjeverna Amerika
  • Europa

Mogu se pojaviti na bilo kojem kontinentu naše Zemlje, osim na Antarktici. Osobito su česta pojava u širokim prerijama SAD-a, zbog geografskih svojstava te regije. Na ovom području se naime susreću različite zračne mase: hladan, suh zrak sa zapada se susreće sa toplim, vlažnim zrakom koji struji sa juga, iz Meksičkog zalijeva.

Superćelija

  • tople zračne mase
  • hladne zračne mase
  • uzlazno strujanje
  • horizontalni vrtlog
  • okomiti vrtlog
  • ciklonska vrtnja
  • tuča
  • kiša

Većina tornada nastane od superćelija, to jest rotirajućih kumuliformnih oblaka. Njihov nastanak je povezan sa okomitim strujanjima uvis, takozvanim konvekcijama.
Vjetrovi sa različitih visina pušu iz različitih smjerova sa različitim brzinama. Ovaj fenomen, takozvano smicanje vjetra, stvara stup zraka koji rotira paralelno sa površinom zemlje. Vučna sila kumuliformnih oblaka rotirajući stup vuče uvis. Sa dvije strane strujanja uvis nastane jedan par cirkulacija koji rotira u suprotnom smjeru: uobičajeno prevladava ciklonalna - na sjevernoj polutki u smjeru suprotnom od gibanja kazaljke na satu, a na južnoj polutki u smjeru gibanja kazaljke na satu- cirkulacija, a druga umire. Na takav način nastane okomiti zračni vrtlog, odnosno rotirajuće strujanje uvis superćelije.

Od nastanka do završetka

  • uzlazno strujanje - Zrak na vanjskoj strani tornada se kreće uvis.
  • silazno strujanje - U sredini zrak se kreće prema površini tla, umjesto zraka koji struji uvis.
  • prah
  • lijevak

Kada se strujanje uvis već vrti i dobiva dopunu u vidu toplog i vlažnog zraka sa površine tla, tada nastane tornado. Masa zraka u strujanju uvis dopunjava se masom zraka koja struji prema dole u sredini vrtloga. Kako se količina zraka u okomitom vrtlogu usmjerenoj prema gore sve više sužava, rotacija postaje sve intenzivnija. Ako je njen intenzitet dovoljno velik, tada se iz superćelije oblikuje privjesak i pojavi se lijevak. Kada lijevak vjetra dođe u dodir s tlom, tada ga nazivamo tornadom.
Tornado sa površine tla vuče za sobom prašinu i krhotinu, uslijed čega donji dio lijevka poprima tamnu boju. Tornado brzo slabi i opseg mu se smanjuje, te potpuno nestaje.

Stupnjevanje

  • EF0 - Stupanj razaranja: može doći do oštećenja krovova; mogu se slomiti grane drveća; mogu biti srušena stabla plitkog korijenja.
  • EF1 - Stupanj razaranja: značajna oštećenja na krovovima kuća; razbijeni prozori; vrata oštećana; mobilne kućice prevrnute.
  • EF2 - Stupanj razaranja: krovne konstrukcije kuća otkinuti; mobilni objekti demolirani; velika stabla prevrnuta ili iščupana; manji predmeti lete u zraku.
  • EF3 - Stupanj razaranja: sa objekata mogu nestati cijeli katovi; ozbiljno oštećenje većih građevina; vlakovi prevrnuti; svako stablo prevrnuto ili iščupano.
  • EF4 - Stupanj razaranja: Srušene građevine; krovne konstrukcije i automobili lete u zraku.
  • EF5 - Stupanj razaranja: Srušene višekatne i armirano-betonske-građevine; teška teretna vozila lete u zraku.
  • 105-137 km/h
  • 138-178 km/h
  • 179-218 km/h
  • 219-266 km/h
  • 267-321 km/h
  • ˃ 322 km/h
  • mala
  • umjerena
  • značajna
  • žestoka
  • razarajuća
  • katastrofalna

Tornado, srećom, traje svega nekoliko minuta. Međutim, i za tih nekoliko minuta može uzrokovati znatne štete. U tri četvrtine slučajeva tornada, brzina vjetra iznosi manje od 180 km/h što uzrokuje umjerenu štetu. Međutim, brzina vjetra može dostići i više stotinu km/h: tada tornado može izazvati ogromna razaranja, može odnesti i cijele kuće.
Za stupnjevanje tornada prema učinjenoj šteti i brzini vjetra se koristi Fujitina ljestvica od šest stupnjeva, nazvana po japanskom meteorologu Fujiti.

Animacija

Naracija

Tornado ili zračni vrtlog je intenzivno rotirajući stup zraka koji se spušta sa kumuliformne naoblake pri zemlji. Njegov promjer seže od nekoliko metara do nekoliko kilometara. Snažniji zračni vrtlozi, iako kratkog životnog vijeka, imaju ogromnu razornu moć.

Mogu se pojaviti na bilo kojem kontinentu naše Zemlje, osim na Antarktici. Osobito su česta pojava u širokim prerijama SAD-a, zbog geografskih svojstava te regije. Na ovom području se naime susreću različite zračne mase: hladan, suh zrak sa zapada se susreće sa toplim, vlažnim zrakom koji struji sa juga, iz Meksičkog zalijeva.

Većina tornada nastane od superćelija, to jest rotirajućih kumuliformnih oblaka. Njihov nastanak je povezan sa okomitim strujanjima uvis, takozvanim konvekcijama.
Vjetrovi sa različitih visina pušu iz različitih smjerova sa različitim brzinama. Ovaj fenomen, takozvano smicanje vjetra, stvara stup zraka koji rotira paralelno sa površinom zemlje. Vučna sila kumuliformnih oblaka rotirajući stup vuče uvis. Sa dvije strane strujanja uvis nastane jedan par cirkulacija koji rotira u suprotnom smjeru: uobičajeno prevladava ciklonalna - na sjevernoj polutki u smjeru suprotnom od gibanja kazaljke na satu, a na južnoj polutki u smjeru gibanja kazaljke na satu- cirkulacija, a druga umire. Na takav način nastane okomiti zračni vrtlog, odnosno rotirajuće strujanje uvis superćelije.

Kada se strujanje uvis već vrti i dobiva dopunu u vidu toplog i vlažnog zraka sa površine tla, tada nastane tornado. Masa zraka u strujanju uvis dopunjava se masom zraka koja struji prema dole u sredini vrtloga. Kako se količina zraka u okomitom vrtlogu usmjerenoj prema gore sve više sužava, rotacija postaje sve intenzivnija. Ako je njen intenzitet dovoljno velik, tada se iz superćelije oblikuje privjesak i pojavi se lijevak. Kada lijevak vjetra dođe u dodir s tlom, tada ga nazivamo tornadom.
Tornado sa površine tla vuče za sobom prašinu i krhotinu, uslijed čega donji dio lijevka poprima tamnu boju. Tornado brzo slabi i opseg mu se smanjuje, te potpuno nestaje.

Tornado, srećom, traje svega nekoliko minuta. Međutim, i za tih nekoliko minuta može uzrokovati znatne štete. U tri četvrtine slučajeva tornada, brzina vjetra iznosi manje od 180 km/h što uzrokuje umjerenu štetu. Međutim, brzina vjetra može dostići i više stotinu km/h: tada tornado može izazvati ogromna razaranja, može odnesti i cijele kuće.
Za stupnjevanje tornada prema učinjenoj šteti i brzini vjetra se koristi Fujitina ljestvica od šest stupnjeva, nazvana po japanskom meteorologu Fujiti.

Povezani dodatci

Formiranje oblaka i oborina, vrste oblaka

Voda, koja se isparava, formira oblake različitih oblika, iz kojih voda u vidu oborina dospjeva nazad na Zemlju.

Planetarno kruženje zraka

Razlika u temperaturi između polova i ekvatora izaziva planetarno kruženje zraka, na koje utiče više čimbenika, između ostalog i okretanje Zemlje.

Ciklona i anticiklona u umjerenom pojasu

Ciklone su velika područja cirkulirajućeg zraka u čijem središtu se formiraju oblaci i oborine.

Tropske ciklone

Ciklona je zračni vrtlog sa promjerom od više stotina kilometara, u kojem se stvaraju oblaci i oborine.

Lokalni vjetrovi

Najvažnije vrste lokalnih vjetrova su morsko-kopneni, planinsko-dolinski i preljevni (slapoviti, silazni).

Munja

Munja je naglo pražnjenje atmosferskog električnog naboja popraćeno bljeskom i snažnim zvukom, gromom.

Struktura Zemlje (srednji stupanj)

Unutrašnjost Zemlje se sastoji od više sferičnih slojeva.

Topla i hladna fronta

Prilikom sretanja hladnog i toplog zraka, razvije se topla ili hladna fronta.

Potres

Potres je jedna od prirodnih nepogoda nevjerojatne razorne moći.

Tsunami

Tsunamiji su izuzetno visoki valovi nemjerljive destuktivne moći.

Vulkanska aktivnost

Ova animacija prikazuje različite tipove erupcije vulkana.

Added to your cart.