Vaša košarica je prazna

Kupovina

komad: 0

Ukupno: 0,00

0

Svjetska čuda staroga vijeka

Svjetska čuda staroga vijeka

Od svjetskih čuda staroga vijeka danas postoje samo piramide u Gizi.

Povijest

Ključne riječi

Čuda antičkog svijeta, Velika piramida u Gizi, Svjetionik u Aleksandriji, Viseći vrtovi Babilona, Artemidin hram u Efezu, Mauzolej u Halikarnasu, Kolos s Rodosa, Zeusov kip u Olimpiji, arhitektura, Hellas, Babilon, Egipat, Mezopotamija, crkva, mauzolej, memorija, stari vijek, povijest

Povezani dodatci

3D modeli

Svjetska čuda staroga vijeka

Velika piramida u Gizi

Svjetionik u Aleksandriji

Viseći vrtovi Babilona

Hram Artemide u Efezu

Mauzolej u Halikarnasu

Zidovi Babilona

Kolos s otoka Rodosa

Zeusov kip u Olimpiji

Animacija

Naracija

Svjetska čuda staroga vijeka prvi se put spominju u Antipaterovom epigramu, napisanom u 2. stoljeću pr. Kr. Na njegovom se popisu pojavljuje ukupno sedam remek djela, koja su nastala ljudskom snagom.
Popis se tijekom stoljeća mijenjao, budući da je odabir vrlo subjektivan i teško je uspoređivato izvanredna graditeljska djela. Osim toga, izvori vezani za svjetska čuda imaju nedostataka i ne slažu se u potpunosti, na mnogim se mjestima nalaze sasvim različiti podaci o pojedinim djelima.
Nažalost, danas je samo jedno djelo s popisa ostalo netaknuto: piramide u Gizi.

Velika piramida u Gizi izgrađena je kao grobnica faraona Keopsai najveća je piramida u Egiptu. Njezina originalna visina je bila više nego 146 metara, a dužina stranica osnovice je iznosila oko 230 metara.

Jedno drugo svjetsko čudo također na zemlji faraona bio je svjetionik, sagrađen na otoku Farosu, ispred grada Aleksandrije, na obali Sredozemnoga mora.
Iako se u tom pitanju izvori ne slažu u potpunosti, građevina od mramora sigurno je nadvisila 100 metara. Prema suvremenim izvorima, građevina se srušila tijekom jednog potresa.

Pretpostavlja se da su na području Mezopotamije, u gradu Babilonu stajali viseći vrtovi, koje je jedan od asirskih vladara dao izgraditi za svoju suprugu.
Vrt se sastojao od više katova s terasama, a kasnije su ga krivo povezali sa Semiramidom.

Na originalnome popisu nisu se spominjale babilonske znamenitosti, ali se na kasjim popisima pojavljuju i gradske zidine Babilona.
Monumentalni zid bio je visok 18 metara, a njegova dužina s kojom je okružio grad iznosila je 18 km. Prema izvorima, zid je bio napravljen od nabijene opeke i na njemu su na više mjesta oblikovali kapije. Ištarine dveri najveće su i najljepše.

Svi ostali elementi s Antipaterovog popisa nalazili su se na helenskom području. Artemidin hram u Efezu bio je najveći antički grčki hram.
Gradili su ga više od sto godina, a uništen je u požaru za samo jednu noć.

Također na području Male Azije, u Halikarnasu, stajala je grobnica visoka 45 metara, koju je kralj Mauzol podigao za sebe i svoju suprugu.

Na originalnom popisu spominju se i dva nevjerojatna kipa. Kolos s otoka Rodosa, ogroman je brončani kip, koji je prikazivao Heliosa, boga Sunca. Za izgradnju kipa koristilo se više tona bronce i željeza, a uništen je u potresu.

Kip glavnoga grčkog boga Zeusa bio je podignut u hramu u Olimpiji, gdje su se priređivali antički vjerski događaji i igre.
Remek djelo visoko 13 metara bilo je prekriveno zlatom i slonovačom, a napravio ga je jedan od najčuvenijih helenskih kipara, Fidija.

Povezani dodatci

Egipatske piramide (Giza, 26. stoljeće prije Krista)

Piramide u Gizi jedino su netaknuto čudo Staroga vijeka koje je ostalo očuvano do današnjih dana.

Grad Babilon (6. stoljeće pr. Kr.)

Antički grad Babilon je bio smješten u Mezopotamiji i pružao se na dvije obale rijeke Eufrat.

Olimpija (5. stoljeće prije Krista)

Olimpija je postala jedno od središta drevne Grčke zahvaljujući Olimpijskim igrama, koje su se održavale svake četvrte godine počevši od 776. godine prije...

Džozerova piramida u selu Sakari

Stepenasta piramida, sagrađena u 27. stoljeću prije nove ere, bila je prva piramida u Egiptu.

Hamurabijev zakonik

Hamurabijev zakonik simbol je mezopotamske civilizacije; sastoji se od 282 zakona uklesanih u bazaltnu stelu.

Legendarna antička carstva

Za vrijeme više tisuća godina u povijesti je nastalo (i propalo) bezbroj legendarnih carstva.

Slavne građevine

Izbor najpoznatijih svjetskih građevina nastalih kroz povijest čovječanstva.

Tenochtitlan (15. stoljeće)

Veličanstven glavni grad carstva Asteka je začudio čak i španjolske osvajače.

Tutankamonova grobnica (14. stoljeće prije Krista)

Jedno od najvećih arheoloških otkrića 20. stoljeća bilo je otkriće grobnice ovog egipatskog faraona.

Zigurat (Ur, 3. tisućljeće prije Krista)

Zigurati su tipične terasaste piramide koje su se u drevnoj Mezopotamiji koristile kao hramovi.

Kamen iz Rozete

Kamen iz Rozete pomogao je u odgonetavanju tajne hijeroglifa.

Kipići Venere

Kipići iz starijeg kamenog doba najvjerojatnije simboliziraju plodnost i blagostanje.

Oltar veličanstvenog mira (Rim, 1. stoljeće prije naše ere)

Oltar veličanstvenog mira je monumentalni oltar koji je napravljen, kako bi se proslavio Augustov pobjednički povratak iz Galije i Španjolske. Jedan je od...

Prekretnice kiparstva

Animacija nam pokazuje pet značajnih djela povijesti kiparstva.

Vrste starogrčkih stupova

Dorski, jonski i korintski stupovi se razlikuju u veličini i ukrašenosti.

Akropola (Atena, 5. stoljeće prije Krista)

Najpoznatija citadela na svijetu, Atenska akropola, izgrađena je u 5. stoljeću prije Krista, u vrijeme vladavine Perikla.

Circus Maximus (Rim, 1. stoljeće)

Circus Maximus (latinski: Veliki krug) je bio najveća građevina u Starom Rimu. U njemu su održavane utrke dvokolica, ali i gladijatorske borbe.

Koloseum (Rim, 1. stoljeće)

Najpoznatiji i najimpozantniji amfiteatar u antičkom Rimu, izgrađen u 1. stoljeću.

Mikena (2. tisućljeće pr. Kr.)

Grad bogate kulture bio je prvi grad u povijesti koji je imao citadelu.

Moai (Uskršnji otok, 16. stoljeće)

Otok, smješten u Tihom oceanu, postao je poznat zahvaljujući svojim jedinstvenim monolitnim kipovima.

Added to your cart.