Vaša košarica je prazna

Kupovina

komad: 0

Ukupno: 0,00

0

Sueski kanal

Sueski kanal

Sueski kanal je umjetno prokopan kanal između Sredozemnog i Crvenog mora.

Geografija

Ključne riječi

Sueski kanal, Szuez, kanal, Egipat, Sredozemno More, prijevoz vodenim putovima, trase, Crveno more, trgovina, plovidba, prijevoz robe, Afrika, mreža, logistika, prijevoz, čvorište, kapacitet tarnsport, globalno, privreda, tehnologija, Europa, Zemlja, promet, demogeografija, društvo, geografija

Povezani dodatci

3D modeli

Pomorske prolazne točke

  • Øresund
  • Bospor
  • Sueski kanal
  • Hormuški tjesnac
  • Bab-el-Mandeb
  • Malajski prolaz
  • Panamski kanal
  • Rt dobre nade
  • Cape Horn
  • Gibraltarska vrata
  • La Manche (Engleski kanal)
  • Afrika
  • Europa
  • Azija
  • Australija i Oceanija
  • Sjeverna Amerika
  • Južna Amerika
  • Atlantski ocean
  • Tihi ocean
  • Indijski ocean

Sueski kanal je umjetno prokopana pomorska ruta dugačak 163 kilometra na teritoriji današnjeg Egipta.

Kanal je izgrađen između Sredozemnog i Crvenog mora kako bi skratio plovne rute između Azije i Europe.
Ideja o izgradnji umjetnog kanala se rodila već za vrijeme vladavine faraona. Jedan kanal je izgrađen već u 19. stoljeću pr. Kr. između Nila i Crvenog mora koje se tada nalazio sjevernije. Taj kanal je zbog tadašnje suhe klime nestao do 7. stoljeća pr. Kr.. U 6. stoljeću pr. Kr. su započeli izgradnju kanala u smjeru sjever-jug koji je u 3. stoljeću pr. Kr. stigao do Crvenog mora. Kanal, koji je u više navrata bio zanemaren, a zatim obnovljen, u 8. stoljeću pr. Kr. biva konačno zasut pijeskom.

Skoro nakon tisuću godina pod vodstvom Ferdinanda de Lessepsa Francuzi su počeli izgradnju današnjeg Sueškog kanala godine 1859. Radovi su završeni nakon deset godina, 1869. godine. Kanal koji je od 1882. godine bio pod britanskom kontrolom, 1956​. godine je nacionaliziran od strane Egipta. Od 1967. do 1975. kanal je bio zatvoren zbog arapsko-izraelskih konflikata. 2014. godine su započeli proširivanje kanala. Zahvaljujući izgradnji novog kanala i proširivanju i produbljivanju postojećeg korita, u kanalu je omogućen dvosmjeran promet. Vrijeme prijelaza je sa 18 sati smanjen na 11 sati.

Sueski kanal

  • Port Said
  • Mediteransko more
  • Kairo
  • Delta Nila
  • Ismailija
  • jezero Timsah
  • Veliko gorko jezero
  • Sahara
  • Arabijska pustinja
  • Suez
  • Crveno more
  • plovidbeni put

Faze izgradnje

  • 19. stoljeće pr. Kr.
  • 7. stoljeće pr. Kr.
  • 6.-3. stoljeće pr. Kr.
  • 8. stoljeće
  • 1869.
  • 2015.
  • Mediteransko more
  • Nil
  • Crveno more
  • Kanal faraona (I-Z)
  • jezero Timsah
  • Veliko gorko jezero
  • Kanal faraona (S-J)
  • Sueski kanal
  • prošireni Sueski kanal

Pogled sa strane

  • Mediteransko more
  • jezero Timsah
  • Veliko gorko jezero
  • Crveno more

Sueski kanal nije izgrađen po najkraćoj ruti; prelazi preko više jezera. To je jedan od najdužih plovnih puteva bez prevodnice.

Njegova je dubina viša od 20 metara, širina na dubini od 11 metara iznosi najmanje 200 metara, ali se kontinuirano proširuje i produbljuje. Sueski kanal se neprekidno jaruža zbog čestih pješčanih oluja u regiji.

Alternativni pravci

  • Øresund
  • Bospor
  • Sueski kanal
  • Hormuški tjesnac
  • Bab-el-Mandeb
  • Malajski prolaz
  • Panamski kanal
  • Rt dobre nade
  • Cape Horn
  • Gibraltarska vrata
  • La Manche (Engleski kanal)
  • Afrika
  • Europa
  • Azija
  • Australija i Oceanija
  • Sjeverna Amerika
  • Južna Amerika
  • Atlantski ocean
  • Tihi ocean
  • Indijski ocean
  • Jebel Ali
  • Pirej
  • Sueski kanal
  • Rt dobre nade
  • Rotterdam
  • Singapur
  • Hong Kong
  • New York
  • Panamski kanal
  • 6780 km
  • 21670 km
  • 15580 km
  • 22110 km
  • 21800 km
  • 22680 km

Bez postojanja Sueskog kanala, brodovi koji plove od Azije u Europu bi trebali obići Afriku, pritom bi trebali putovati više tisuću dodatnih kilometara. Plovni putevi iz Azije prema istočnim obalama američkog kontinenta su isto nešto kraći preko Sueskog kanala nego preko Panamskog kanala.

Podatci

  • Glavne trgovačke rute
  • Promet
  • Vrste brodova

Rute

Sueski kanal je jedan od najvažnijih i najprometnijih umjetnih plovnih puteva u svijetu, glavni izvor prihoda Egipta. Većina brodova koji prolaze preko kanala, plove između Azije i Europe, ali njime prelaze uglavnom brodovi sa svih kontinenata.

Promet

Godišnje preko Sueskog kanala prelazi preko 18-20 tisuća brodova, što iznosi oko 10% cjelokupne pomorske trgovine svijeta. Iako je broj brodova od kraja 2000-ih godina u stagnaciji, količina prevezenog tereta je u stalnom porastu zahvaljujući stalno rastućem prijevoznom kapacitetu brodova.

Vrste brodova

Preko Sueskog kanala u najvećem broju prelaze kontejnerski brodovi.
Međutim značajan je i postotak tankera za naftu i brodova za rasute terete. Brodovi plove u konvojima: dnevno prosječno prolazi po dva konvoja prema jugu i prema sjeveru.

Animacija

  • Øresund
  • Bospor
  • Sueski kanal
  • Hormuški tjesnac
  • Bab-el-Mandeb
  • Malajski prolaz
  • Panamski kanal
  • Rt dobre nade
  • Cape Horn
  • Gibraltarska vrata
  • La Manche (Engleski kanal)
  • Afrika
  • Europa
  • Azija
  • Australija i Oceanija
  • Sjeverna Amerika
  • Južna Amerika
  • Atlantski ocean
  • Tihi ocean
  • Indijski ocean
  • Jebel Ali
  • Pirej
  • Sueski kanal
  • Rt dobre nade
  • Rotterdam
  • Singapur
  • Hong Kong
  • New York
  • Panamski kanal
  • 6780 km
  • 21670 km
  • 15580 km
  • 22110 km
  • 21800 km
  • 22680 km
  • Port Said
  • Mediteransko more
  • Kairo
  • Delta Nila
  • Ismailija
  • jezero Timsah
  • Veliko gorko jezero
  • Sahara
  • Arabijska pustinja
  • Suez
  • Crveno more
  • plovidbeni put
  • 19. stoljeće pr. Kr.
  • 7. stoljeće pr. Kr.
  • 6.-3. stoljeće pr. Kr.
  • 8. stoljeće
  • 1869.
  • 2015.
  • Mediteransko more
  • Nil
  • Crveno more
  • Kanal faraona (I-Z)
  • jezero Timsah
  • Veliko gorko jezero
  • Kanal faraona (S-J)
  • Sueski kanal
  • prošireni Sueski kanal
  • Glavne trgovačke rute
  • Amerika 4%
  • Istočna Afrika 0,2%
  • Australija 0,3%
  • Sjeverna i Zapadna Europa 14%
  • Južna Europa 31%
  • Azija 50.5%
  • Promet
  • 1975.
  • 1980.
  • 1990.
  • 2000.
  • 2010.
  • 2016.
  • broj prijelaza
  • 0
  • 5 000
  • 10 000
  • 15 000
  • 20 000
  • 25 000
  • kapacitet (tisuća tona)
  • 0
  • 200
  • 400
  • 600
  • 800
  • 1000
  • Vrste brodova
  • 39,96%
  • 26,42%
  • 19,89%
  • 8,21%
  • 4%
  • 1,49%
  • 0,03%

Naracija

Sueski kanal je umjetno prokopana pomorska ruta dugačak 163 kilometra na teritoriji današnjeg Egipta.

Kanal je izgrađen između Sredozemnog i Crvenog mora kako bi skratio plovne rute između Azije i Europe.
Ideja o izgradnji umjetnog kanala se rodila već za vrijeme vladavine faraona. Jedan kanal je izgrađen već u 19. stoljeću pr. Kr. između Nila i Crvenog mora koje se tada nalazio sjevernije. Taj kanal je zbog tadašnje suhe klime nestao do 7. stoljeća pr. Kr.. U 6. stoljeću pr. Kr. su započeli izgradnju kanala u smjeru sjever-jug koji je u 3. stoljeću pr. Kr. stigao do Crvenog mora. Kanal, koji je u više navrata bio zanemaren, a zatim obnovljen, u 8. stoljeću pr. Kr. biva konačno zasut pijeskom.

Skoro nakon tisuću godina pod vodstvom Ferdinanda de Lessepsa Francuzi su počeli izgradnju današnjeg Sueškog kanala godine 1859. Radovi su završeni nakon deset godina, 1869. godine. Kanal koji je od 1882. godine bio pod britanskom kontrolom, 1956​. godine je nacionaliziran od strane Egipta. Od 1967. do 1975. kanal je bio zatvoren zbog arapsko-izraelskih konflikata. 2014. godine su započeli proširivanje kanala. Zahvaljujući izgradnji novog kanala i proširivanju i produbljivanju postojećeg korita, u kanalu je omogućen dvosmjeran promet. Vrijeme prijelaza je sa 18 sati smanjen na 11 sati.

Sueski kanal nije izgrađen po najkraćoj ruti; prelazi preko više jezera. To je jedan od najdužih plovnih puteva bez prevodnice.

Njegova je dubina viša od 20 metara, širina na dubini od 11 metara iznosi najmanje 200 metara, ali se kontinuirano proširuje i produbljuje. Sueski kanal se neprekidno jaruža zbog čestih pješčanih oluja u regiji.

Bez postojanja Sueskog kanala, brodovi koji plove od Azije u Europu bi trebali obići Afriku, pritom bi trebali putovati više tisuću dodatnih kilometara. Plovni putevi iz Azije prema istočnim obalama američkog kontinenta su isto nešto kraći preko Sueskog kanala nego preko Panamskog kanala.

Sueski kanal je jedan od najvažnijih i najprometnijih umjetnih plovnih puteva u svijetu, glavni izvor prihoda Egipta. Većina brodova koji prolaze preko kanala, plove između Azije i Europe, ali njime prelaze uglavnom brodovi sa svih kontinenata.

Godišnje preko Sueskog kanala prelazi preko 18-20 tisuća brodova, što iznosi oko 10% cjelokupne pomorske trgovine svijeta. Iako je broj brodova od kraja 2000-ih godina u stagnaciji, količina prevezenog tereta je u stalnom porastu zahvaljujući stalno rastućem prijevoznom kapacitetu brodova.

Preko Sueskog kanala u najvećem broju prelaze kontejnerski brodovi.
Međutim značajan je i postotak tankera za naftu i brodova za rasute terete. Brodovi plove u konvojima: dnevno prosječno prolazi po dva konvoja prema jugu i prema sjeveru.

Povezani dodatci

Luka

U lukama je neophodna odgovarajuća infrastruktura i uslužne djelatnosti.

Prometne mreže

Animacija prikazuje glavne zračne, vodene i kopnene puteve i prometna čvorišta.

Tanker za naftu

Tankeri za naftu pojavili su se krajem 19. stoljeća; danas ih ubrajamo među najveće brodove.

Teretni brod

Trgovačke rute tankera i brodova za prijevoz spremnika su postale guste poslije Drugog svjetskog rata, danas su rasprostranjene po cijelom svijetu.

Panamski kanal

Panamski kanal je umjetni pomorski put na američkom kontinentu, izgrađen kako bi skratio plovidbu brodova.

Kontinenti i oceani

Kopno na Zemlji podijeljeno je na kontinente između kojiih se nalaze oceani.

Mora i zaljevi

Animacija nam pokazuje važna mora i zaljeve na Zemlji

Povijesna topografija (znamenitosti)

Pronađite povijesne znamenitosti na praznoj karti.

Topografija Zemlje

Animacija prikazuje veće planine, ravnice, rijeke, jezera i pustinje Zemlje.

Added to your cart.