Vaša košarica je prazna

Kupovina

komad: 0

Ukupno: 0,00

0

Stambena kuća u antičkoj Grčkoj

Stambena kuća u antičkoj Grčkoj

Prosječna stambena kuća u antičkoj Grčkoj imala je geometrčki raspoređen pravokutni tlocrt i dvije etaže.

Povijest

Ključne riječi

prebivalište, soba, grčki, Hellas, Grčka, stari vijek, geometrijski raspored, polis, Struktura naselja, kuhinja, aula, vrata, Zeus, soba za primanje, kupaonica, urbana slika grada, ulica

Povezani dodatci

Pitanja

  • Kakav je bio oblik tlocrta prosječne stambene kuće u staroj Grčkoj?
  • Je li slijedeća tvrdnja točna?\nKuće su u starim grčkim naseljima formirale ulice.
  • Od čega je zavisila vanjska dekoracija stambenih kuća?
  • Čime su bili prekriveni krovovi stambenih kuća u staroj Grčkoj?
  • Kako su nazivali unutrašnje veliko dvorište stambenih kuća?
  • Koje prostorije su se često otvarale prema ulici na prizemlju kuća?
  • Je li slijedeća tvrdnja točna?\nU grčkim stambenim kućama su se trudili odvojiti ženske i muške spavaće sobe.
  • Je li slijedeća tvrdnja točna?\nUnutrašnja opremljenost starih grčkih kuća se jedva razlikovala jedna od druge.
  • Od čega se izrađivala većina namještaja u staroj Grčkoj?
  • Koja vrsta namještaja nije bila tipična za stambane kuće u staroj Grčkoj?
  • Koja prostorija je imala najveći značaj u stambenim kućama stare Grčke?
  • Kako su obično grijali sobe?
  • U kojem dijelu kuće su živjeli robovi obitelji?
  • Tko je bio zadužen za upravljanje robovima i njihov nadzor?
  • Je li slijedeća tvrdnja točna?\nGospodar kuće je u dvorani primao samo goste muškog spola.
  • Je li slijedeća tvrdnja točna?\nŽene su samo u svojim spavaćim sobama mogle stupiti u kontakt sa muškim članovima obitelji.
  • Kako se nazivaju posude tipičnog oblika koje su u staroj Grčkoj služile za čuvanje namirnica?
  • Što NISU mogli čuvati stari Grci u svojim glinenim posudama?
  • Koja se biljka NIJE mogla naći u ostavama starih grčkih kuća?
  • Koja se biljka NIJE mogla naći u ostavama starih grčkih kuća?
  • Odakle su prizemne prostorije dobivale svjetlost u starim grčkim stambenim kućama?
  • Koliko etaža su obično imale stambene kuće u staroj Grčkoj?
  • Koja je tvrdnja istinita vezano za prosječnu obitelj u staroj Grčkoj?
  • Je li slijedeća tvrdnja točna?\nPrema starim grčkim običajima, gost nije smio stupiti u prostoriju, gdje su bile žene ili djeca.
  • Gdje su obično držali svoju odjeću stari Grci?
  • Koju vrstu odjeće NISU nosili stari Grci?
  • Kolika je bila podna površina prosječnih grčkih kuća u 4. stoljeću pr. Kr.?
  • Tko je obično bio zadužen za odgoj muške djece u starim grčkim obiteljima?

3D modeli

Grčka ulica

Stambene zgrade Stare Helade

Prosječne stambene kuće u antičkoj Grčkoj imale su tlocrt pravokutnog oblika i bile su geometrički raspoređene. Na naseljenim područjima obično su se redale formirajući ulice, dok su na seoskim predjelima često dizali samostalne zgrade, slično kao u središtu rimskih posjeda.
Većina stambenih zgrada raspolagala je s jednom ili dvije etaže. Njihova veličina, ukrašenost izvana i unutrašnja opremljenost svjedočila je o bogatstvu vlasnika.

Grci su svoje kuće dizali od opeke i drveta, a krov je bio prekriven crijepom.
Prema tipičnom tlocrtu, ulaz u središnje dvorište se otvarao iz malenog predprostora srednjih vrata. To veliko dvorište (aula) je bilo centralno mjesto obiteljskog života. Sa tri strane je bilo okruženo prekrivenim hodnikom sa stubovima. Odavdje su se otvarale ostale prostorije prizemlja i kata. Često je radionica ili trgovina sa ulične strane također bila dio kuće.

Stambena kuća

Presjek stambene kuće

  • otvoreno dvorište (aula)
  • vrata
  • hodnik sa stubovima
  • Zeusov oltar
  • dvorana
  • kupaonica
  • kuhinja
  • soba za muškarce
  • soba za žene

Spavaće sobe

Spavaće sobe za žene i muškarce su bile odvojeno smještene. Isprva su ženske prostorije bile na katu, a sobe za muškarce (andronitis) na prizemlju. Kasnije su i muške spavaće sobe dospjele na kat, ali u drugi dio zgrade.
U te prostorije se ulazilo sa hodnika iznad dvorišta. Kvaliteta namještaja se mijenjala od najjednostavnijeg do luksuznog.

U prosječnoj spavaćoj sobi se nalazila krevet, stol i stolice bez naslonjača (ili sa niskim naslonjačem). Namještaji su bili izrađeni od drveta. Dekoracija unutrašnjeg prostora je zavisila o bogatstvu vlasnika.

Ostale prostorije

Većina grčkih stambenih kuća je imala i prostoriju za osobnu higijenu. Njezina je opremljenost međutim bila vrlo jednostavna. Osim glinene kade za kupanje i posude za umivanje, u njoj nije bilo drugih namještaja ili predmeta koji bi služili udobnost stanara.
Spavaće sobe robova su se također na donjoj etaži nalazile. One su naravno bile mnogo manje i skromnije uređene od ostalih prostorija obitelji.
Prozore su najčešće samo sobe na katu imale. Sobe na prizemlju su svjetlost dobijale preko vrata, sa dvorišta.

Dvorana

Dvorana

Na prizemlju zgrade je bila smještena tzv. dvorana. U toj važnoj prostoriji je gospodar kuće primao svoje goste. Ovdje su se obično odvijali dugi razgovori, a usput se pilo mnogo vina, što su robovi posluživali iz obližnje ostave (ili kuhinje).
Prostorije su grijali metalnim posudama u koje su stavili užareni drveni ugljen. Ugljen je toplinu dugotrajno zadržao, a posude su ju širile po sobi.

Soba za žene

Sobe za žene

Ženske spavaće sobe (gynaikonitis) su bile smještene na katu na odvojenom dijelu. Bile su slično uređene kao i sobe za muškarce, ali su se razlikovale u tome da su se žene trudile uljepšati svoju okolinu stolnjacima i zavjesama.
Na podu su se nalazile drvene ladice koje su služile za držanje odjeće i dragocjenih predmeta.
Te su prostorije bile odlične za kućne poslove (tkanje, pletenje), kao i za primanje posjetitelja ženskog spola.
Sa drugim članovima obitelji žene su se obično na dvorištu srele ili u prostoriji za druženje na prizemlju. Gazdaricin je zadatak bio nadzirati robove, ali su i one same aktivno sudjelovale u kućanskim poslovima.

Kuhinja

Kuhinja i blagovaonica

Kuhinja, ostava i ostale prostorije za skladištenje su se nalazile na prizemlju, otvarale su se sa stražnjeg dijela dvorišta.
Peć od opeke je bila oblikovana na podu kuhinje. Kuhali su u glinenim posudama koje su stavili na drveni ugljen u peći. Glinene posude su osim kuhanja koristili i za držanje namirnica. Amfore su bile tipične posude.
U susjedstvu kuhinje se nalazila prostorija za muškarce (andron). Uglavnom se ovdje zadržavao gazda u društvu svojih gostiju. Ovdje su se priređivale gozbe na kojima je samo muškarcima bilo dozvoljeno sudjelovati. Posluženu hranu su jeli ležeći i odmarajući se na laktu.

Šetnja

Animacija

Naracija

Osim seoskih naselja, ljudi su u staroj Grčkoj živjeli i u gradovima.
Stambene kuće su u gradovima formirale ulice, pružajući lako preglednu strukturu naselja.
Većina stambenih zgrada raspolagala je s jednom ili dvije etaže i gradili su ih od drveta i opeke. Zidove su krečili na bijelo, a krovove su prekrili crijepom. Njihova veličina i ukrašenost izvana svjedočila je o bogatstvu vlasnika.
Prosječne stambene kuće u antičkoj Grčkoj imale su tlocrt pravokutnog oblika i bile su geometrički raspoređene.

U unutrašnje dvorište (ili aulu), koje je bilo središte zgrade, ulazilo se preko srednjih, većih vrata. To je bilo centralno mjesto obiteljskog života. Aula je sa tri strane bila okružena prekrivenim hodnikom sa stubovima. Odavdje su se otvarale ostale prostorije prizemlja i kata.

Na prizemlju zgrade je bila smještena dvorana, gdje je gospodar kuće primao svoje goste. Pored nje su bile blagovaonica, kuhinja i ostava.
Na prizemlju su se nalazile još neke prostorije, kao soba za higijenu, spavaće sobe robova i druge prostorije za skladištenje.
Često je radionica ili trgovina sa ulične strane također bila dio kuće.

U prostorije na katu se ulazilo sa hodnika iznad dvorišta.
Tu su odvojeno bile smještene ženske i muške sobe, spavaće sobe i djevojačke sobe. Prozore su najčešće samo sobe na katu imale. Sobe na prizemlju su svjetlost dobijale preko vrata, sa otvorenog dvorišta.

Kvaliteta namještaja se mijenjala od najjednostavnijeg do luksuznog. Dekoracija unutrašnjeg prostora je također zavisila o bogatstvu vlasnika.
Namještaji su se u staroj Grčkoj izrađivali od drveta. U prostorijama se obično nalazila krevet, stol i stolice bez naslonjača (ili sa niskim naslonjačem).
U sobi su još bile smještene i drvene ladice koje su služile za držanje osobnih predmeta.
Prostorije su grijali metalnim posudama u koje su stavili užareni drveni ugljen.

Graditelji stambenih kuća u staroj Grčkoj su se tijekom oblikovanja zgrada trudili osigurati najpraktičnije i najpovoljnije okolnosti za obiteljski život.
Ulice i trgove naselja su često uljepšavali drvećem i grmljem.

Povezani dodatci

Građanin sa suprugom iz antičke Atene

Demokratsko uređenje atenskog polisa je zasnovano na punopravnim građanima.

Lončarstvo drevne Grčke

Remek-djela drevnih grčkih lončara važni su arheološki artefakti.

Stambena zgrada u antičkom Rimu

Prostrane stambene zgrade bogatijih Rimljana su imale različite tlocrte i sastojale su se od mnogo prostorija.

Vrste starogrčkih stupova

Dorski, jonski i korintski stupovi se razlikuju u veličini i ukrašenosti.

Akropola (Atena, 5. stoljeće prije Krista)

Najpoznatija citadela na svijetu, Atenska akropola, izgrađena je u 5. stoljeću prije Krista, u vrijeme vladavine Perikla.

Palača u Knosu (2. tisućljeće prije naše ere)

Najveće arheološko nalazište iz brončanog doba na Kreti najvjerojatnije je bilo obredno i političko središte minojske kulture.

Rimski gladijatori (2. stoljeće)

U antičkom Rimu gladijatori su se u arenama borili međusobno ili s divljim životinjama, zabavljajući publiku.

Stambena zgrada u drevnom Egiptu

Prosječna stambena zgrada u drevnom Egiptu je imala više tipično raspoređenih prostorija.

Trgovački jedrenjak u Antičkoj Grčkoj

Grci su zahvaljujući svojim naprednim jedrenjacima postali "morski prijevoznici.

Vodovodi i cesti u antičkom Rimu

Odličan vodovodni i cestovni sustav rimskoga carstva pokazatelj razvijenosti rimske kulture.

Grad Ur (3. tisućljeće prije Krista)

Drevni grad smješten uz rijeku Eufrat bio je jedno od važnijih središta Sumera.

Srednjovjekovna seoska kuća

Seoske kuće u srednjem vijeku bile su prizemne, a građene su od zemlje, čerpića i drva.

Tipične stambene zgrade

Svako razdoblje i svaka kultura imaju svoje tipične stambene zgrade.

Tradicionalna japanska kuća

Animacija prikazuje tradicionalnu japansku gradsku kuću, machiyu, koja je izgrađena od drveta.

Jurta

Jurta je šator oblika stožca ili krnjeg stožca koji tradicionalno koriste nomadi u stepama središnje Azije, obično se pokriva slojevima filca.

Added to your cart.