Vaša košarica je prazna

Kupovina

komad: 0

Ukupno: 0,00

0

Solarni sustav, planetarna putanja ili orbita

Solarni sustav, planetarna putanja ili orbita

Oko Sunca se kreće osam planeta na eliptičnoj putanji.

Geografija

Ključne riječi

planet, Sunčev sustav, Merkur, Venera, Zemlja, Mars, Jupiter, Saturn, Uran, Neptun, planetarna putanja (orbita), plinoviti div, stjenovita planeta, patuljasti planet, asteroid, asteroidni pojas, Sunce, zvijezda, nebesko tijelo, mjesec, Mliječni put, krvožilni sustav, rotacija, spiralna galaksija, astronomija, geografija

Povezani dodatci

3D modeli

Solarni sustav

Merkur

Merkur je jedan od planeta Sunčevog sustava i Suncu je najbliži unutrašnji planet. Najmanji je planet Sunčevog sustava, čak dva mjeseca, Ganimed (oko Jupitera) i Titan (oko Saturna) su veći od njega. Stjenoviti je planet (planet tipa Zemlje), u Sunčevom sustavu je drugi najgušći (5,43 g/cm³) zbog njegove velike željezne jezgre. Posmatrajući ga sa Zemlje izgleda kao da se uvijek nalazi u blizini Sunca, od njega se ne udaljava više od 22 stupnja na nebu i pokazuje faze slično Mjesecu.

Venera

Venera je planet u Sunčevom sustavu, po redu je drugi unutrašnji planet od Sunca. Stjenoviti je planet (planet tipa Zemlje), gustoća mu je velika (5,25 g/cm³). Po veličini i masi uvelike liči na Zemlju, zbog toga se često naziva i Zemljinom sestrom.

Zemlja

Zemlja je od Sunca u Solarnom sustavu treći planet po redu. Po veličini je peta po redu. Zemlja je stjenoviti planet sa najvećim promjerom, masom i gustoćom. Zemlja je jedini planet diljem univerzuma o kojem znamo da na njemu ima života. Prema našem današnjem znanju oblikovana je prije 4,57 milijardi godina i na njezinoj se površini nakon jedne milijarde godina i život pojavio.

Mars

Mars je u Sunčevom sustavu četvrti planet po redu od Sunca, od Zemlje je najudaljeniji unutrašnji planet. Njegova je udaljenost od Sunca 1,52 puta dulja od Zemljine udaljenosti od Sunca. Promjer mu je polovina od Zemljinog promjera, a masa mu iznosi tek desetinu. Stjenoviti je planet (planet tipa Zemlje).

Jupiter

Jupiter je od Sunca peti planet po redu, a od Zemlje drugi, ujedno i najbliži vanjski planet. Najveći je planet Sunčevog sustava, promjer mu je 142 984 km. Masa mu je dva i pola puta veća od svih ostalih planeta zajedno.

Saturn

Saturn je drugi najveći planet Sunčevog sustava, vrlo je upadljiv vanjski planet. Divovski je planet (planet tipa Jupitera).
Saturn je najplosnatiji planet, a to je rezultat njegove brze rotacije i rijetkog materijala. Saturn je planet s najmanjom gustoćom u Sunčevom sustavu, jedini planet, čija je gustoća manja od vode (0,69 g/cm³).

Uran

Uran je jedan od divovskih planeta u Sunčevom sustavu (planet tipa Jupitera), treći je vanjski planet po redu. Atmosfera mu se sastoji od vodika (83%) i helija (15%), ali sadrži i manju količinu metana i amonija.
Metan upija crvenu svjetlost na gornjem dijelu atmosfere, a zbog toga je boja planeta svijetla plavkasto zelena. Atmosfera ne pokazuje mnogo detalja.
Oblaci se isto tako kreću duž geografskih širina kao u slučaju Jupitera i Saturna, ali su mnogo bljeđi.

Neptun

Neptun je vanjski planet, u Sunčevom je sustavu najudaljeniji. Nalazi se 30 puta dalje od Sunca, nego Zemlja, orbita mu je umalo potpuno kružnog oblika. Najmanji je divovski planet (planet tipa Jupitera), vrlo liči na Uran.

Animacija

Rotacijske osovine

Stjenoviti planeti

Divovski planeti

Naracija

Sunce je jedna od blizu 200 milijardi zvijezda Mliječnog puta, a nalazi se u ravnini naše spiralne galaktike, u spiralnom kraku Orion. Sunce (i sa njime cijeli planetarni sustav) kruži u daljini od 27 000-28 000 svjetlosnih godina od središta diska čiji je radijus 50 000 svjetlosnih godina i jedan cijeli krug obilazi za oko 240 milijuna godina. Zvjezdani okoliš Sunčevog sustava je prilično rijedak, najbliže zvijezde - Proxima Centauri, i dvostruki sustav Alfa Centauri - nalaze se u daljini od 4,2-4,4 svjetlosnih godina, a u okolici od 10 svjetlosnih godina se nalazi svega 11 zvijezda.

Pod Sunčevim sustavom se podrazumijeva Sunce sa manjim-većim nebeskim tijelima koja oko njega kruže. Sunčev sustav je ono područje gdje dominira gravitacijsko polje Sunca. To je jedna kugla od otprilike 2 svjetlosne godine, na čijoj granici je gravitacija Sunca samo tolika kao u susjednih zvijezda. Sunčev sustav u cjelosti ispunjava sunčev vjetar, neprestano strujanje čestica koje se kreću iz zvijezde i koje su električki nabijene.

U Sunčev sustav se ubrajaju slijedeća nebeska tijela: Sunce, planeti, mjeseci planeta, asteroidi, komete, meteoridi, međuplanetarno polje (prah i plin). Oko Sunca kruži osam planeta, a od njih je šest praćeno mjesecima. Iznimci su Merkur i Venera.

Planeti po redoslijedu udaljenosti od Sunca: Merkur, Venera, Zemlja, Mars, Jupiter, Saturn, Uran, Neptun. Planeti se dijele u dvije grupe koje se uvelike razlikuju: postoji 4 stjenovita planeta, to jest planeta tipa Zemlje i 4 divovska planeta, odnosno planeta tipa Jupitera. Stjenoviti planeti su bliže Suncu, manji su, materijal im je gušći, sporije se vrte, tanja im je atmosfera i imaju slabije magnetsko polje.

Planeti oko Sunca kruže gotovo u potpuno istoj ravni i u istom smjeru, njihovo se kretanje naziva kretanje direktnog smjera (gledajući sa sjevernog pola Zemlje taj je smjer suprotan sa smjerom kazaljke na satu). Izuzev Venere i Urana rotacija njihove osi je također direktnog smjera. U istom smjeru se vrti i Sunce.

Planeti ostaju na svojim eliptičnim orbitama zahvaljujući Sunčevoj gravitaciji. Masa Sunca je 750 puta veća od ukupne mase planeta. Gravitacijska sila djeluje i između planeta, zbog toga utječu na kretanje jedan drugoga. Zbog toga se u podacima njihove orbite možemo sresti sa manjim promjenama.

U Sunčevom sustavu se osim planeta nalazi preko milijardu manjih nebeskih tijela. Asteroidi se svugdje nalaze, među njima ima i takvih čija orbita prelazi preko Zemljine orbite. Većina asteroida se svrstalo u dvije zasebne zone. Unutrašnja asteroidna zona se nalazi između Marsa i Jupitera; sadrži barem 1 milijun asteroida većih od 1 km. Vanjska zona tzv. Kupierov pojas se nalazi dalje od Neptunove orbite, u njemu su do sad otkrili nekoliko tisuća asteroida koji liče na Pluton i sadrže mnogo leda.

Pluton se od 2006. godine službeno više ne smatra planetom. Pluton i nekoliko većih asteroida se ubrajaju među patuljaste planete.
Kruženje većine kometa uvelike se razlikuje od ostalih tijela: kreću se na vrlo otegnutoj eliptičnoj orbiti i u ravnini, koja se od planeta razlikuje. Jezgra komete obično ima promjer od oko 5-20 km, ledena je, a taj se ledeni materijal u blizini Sunca oblikuje u plin i tako nastaje vrlo rijetki ali atraktivni rep. Na utjecaj sunčevog vjetra rep pokazuje u suprotnom smjeru od Sunca. U vanjskoj pokrajini Sunčevog sustava u daljini od oko 0,5–2 svjetlosne godine u tzv. Oortovom oblaku kruži više milijardi jezgra komete.

Počevši od 1995. su u okolini više stotina zvijezda pronašli planet ili planetarni sustav (tzv. ekstrasolarne planete). U većini tih sustava u blizini zvijezde kruži divovski planet, stoga jedva liči na naš Sunčev sustav.

Povezani dodatci

Keplerovi zakoni

Keplerovi zakoni opisuju gibanje planeta oko Sunca.

Mliječna staza

Promjer naše galaksije iznosi 100.000 svjetlosnih godina; u njoj se nalazi više od 100 milijardi zvijezda, jedna od njih je naše Sunce.

Naši astronomski susjedi

Prikazivanje naših bližih i daljih astronomskih susjeda počevši od Solarnog sustava do galaksija.

Planeti, veličine

Oko Sunca kruže unutrašnji, terestrički (tj. stjenoviti) planeti, i vanjski, jovijanski (tj. plinoviti) divovi.

Razvoj nebeske mehanike

Animacija prikazuje rad fizičara i astronauta, koji su imali velik utjecaj na sliku koja danas živi u nama o univezumu.

Sunce

Promjer Sunca približno je 109 puta veći od promjera Zemlje. Većinu njegove mase čini vodik.

Uran

Sedmi planet od Sunca, jedan od plinovitih divova.

Životni ciklus Sunčevog sustava

Formiranje Sunca i planeta započelo je zbijanjem čestica oblaka prašine, prije oko 4.5 milijarde godina.

Jupiter

Jupiter je najveći planet Sunčevog sustava, masa mu je dva i pol puta veća od zajedničke mase svih ostalih planeta.

Kometi

Kometi su spektakularna nebeska tijela koja kruže oko Sunca.

Mars

Planet Mars se naziva i crvenim planetom. Na njemu se traže tragovi vode i života.

Merkur

Najmanji je planet Sunčevog sustava, a ujedno i najbliži Suncu.

Mikrogravitacija

Svemirska letjelica na svom putu je u stalnom stanju slobodnog pada.

Misija Apolo 15 (lunarno vozilo)

Animacija nam prikazuje lunarno vozilo sa dva sjedala, koje je upotrebljeno u američkom poslanju Apolo 15.

Mjerenje vremena

Prve kalendare i instrumente za mjerenje vremena kotistile su već drevne istočne civilizacije.

Neptun

Neptun je osmi, najudaljeniji planet Sunčevog sustava, a istovremeno i najmanji od plinovitih divova.

Radionica Galileo Galileia

Galileo Galilei je svojim znanstvenim otkrićima uvelike pridonio uspjesima fizike i astrologije.

Saturn

Saturn je drugi planet po veličini, prepoznat ćemo ga po planetarnim prstenovima.

Sustav Pluton-Haron

Haron je najveći pratitelj patuljastog planeta Plutona.

Svemirske sonde Voyager

Svemirske sonde Voyger su bili prvi umjetni objekti koji su napustili Sunčev sustav. Sonde su prikupile podatke o vanjskom prostoru i nose informacije o...

The first voyage of Captain Cook

James Cook's legendary journey around the world proved to be enormously valuable for science.

Venera

Venera je drugi po udaljenosti planet od Sunca. Na noćnom nebu je drugo tijelo po sjajnosti, poslije Mjeseca.

Zanimljive činjenice iz astronomije

Ova nam animacija prikazuje neke zanimljive činjenice iz područja astronomije.

Zemlja

Zemlja je terestrički ili kameni planet, ima atmosferu sa kisikom i čvrstu koru.

Misija Dawn

Proučavajući Vestu i Cerses ćemo saznati informacije o ranom razdoblju Solarnog sustava i nastanku stjenovitih planeta.

Mjesečeve mijene

Dok Mjesec kruži oko Zemlje, vidljivost njegovog osvijetljenog dijela stalno se mijenja.

Mjesec

Mjesec je Zemljin jedini prirodni satelit.

Newtonovi zakoni gibanja

Animacija prikazuje tri zakona gibanja Sir Isaaca Newtona koji predstavljaju temelj cjelokupne mehanike.

Putanja Sunca na važnijim geografskim dužinama Zemlje

Prividno kretanje Sunca posljedica je rotacije Zemlje oko vlastite osi.

Slijetanje na Mjesec, 20. srpnja 1969. godine

Neil Armstrong, član posade svemirske letjelice Apolo 11, bio je prvi čovjek koji je nogom kročio na Mjesec.

Svemirski teleskop Hubble

Na pogon svemirskog teleskopa Hubble ne utiču atmosferske promjene.

Tipovi umjetnih satelita

Umjetna nebeska tijela oko Zemlje se koriste za civilne i vojne svrhe.

Cassini-Huygens Misija (1997.-2017.)

Svemirska letjelica Cassini istraživala je Saturn I njegove satelite gotovo 20 godina.

Istraživanje Marsa

Strukturu planeta i moguće tragove života pretražuju sa svemirskim sondama i specijalnim vozilima.

Međunarodna svemirska postaja

Svemirsku postaju je izgradilo 16 zemalja, njome je obezbijeđena nazočnost čovjeka u svemiru.

Misija New Horizons

Svemirska sonda pod nazivom New Horizons lansirana je 2006. godine s ciljem istraživanja planeta Plutona i Kuiperovog pojasa.

Pokretačka snaga

Animacija pokazuje pokretačku snagu na primeru kočije sa točkovima i saonice.

Struktura Zemlje (srednji stupanj)

Unutrašnjost Zemlje se sastoji od više sferičnih slojeva.

Svemirski let Jurija Gagarina (1961.)

Jurij Gagarin 12. travnja 1961. godine krenuo je u svoju svemirsku avanturu te tako postao prvi čovjek u svemiru.

Added to your cart.