Vaša košarica je prazna

Kupovina

komad: 0

Ukupno: 0,00

0

Slijetanje na Mjesec, 20. srpnja 1969. godine

Slijetanje na Mjesec, 20. srpnja 1969. godine

Neil Armstrong, član posade svemirske letjelice Apolo 11, bio je prvi čovjek koji je nogom kročio na Mjesec.

Geografija

Ključne riječi

Mjesec, slijetanje na Mjesec, Neil Armstrong, Apollo 11, Buzz Aldrin, Michael Collins, mjesečev modul, Saturn V, Cape Canaveral, Richard Nixon, Mjesečeve stijene, astronomija, istraživanje svemira, planet, Zemlja, geografija

Povezani dodatci

Pitanja

  • Koje je godine čovjek prvi put kročio na Mjesec?
  • Kamo je sletio lunarni modul?
  • Koliko je dugo trajala misija Apollo 11?
  • Koliko su vremena Aldrin i Armstrong proveli na Mjesecu?
  • Koliko je ljudi stupilo na Mjesec za vrijeme misije Apollo 11?
  • Zašto se na fotografijama Mjeseca nastalim za vrijeme misije Apollo 11 ne mogu vidjeti zvijezde?
  • Koliko su puta ljudi bili na Mjesecu?
  • Koju je rečenicu Aldrin prvu izgovorio kada je zakoračio na Mjesec?
  • Koju je rečenicu Neil Armstrong prvu izgovorio kada je zakoračio na Mjesec?
  • Koja je zemlja poslala astronaute na Mjesec?
  • U sklopu koje misije je čovjek prvi puta stupio na Mjesec?
  • Tko je bio pvi čovjek koji je stupio na Mjesec?
  • Koji je američki predsjednik javno objavio program Apollo?
  • Koji je odnos između Zemljine i Mjesečeve gravitacije?
  • Zašto su se astronauti po površini Mjeseca kretali skakutajući?
  • Aldrin je na Mjesecu postavio aluminijsku foliju. Čemu je ona trebala služiti?
  • Što su astronauti ponijeli sa sobom s Mjeseca na Zemlju?
  • Otisci stopala prvih ljudi na Mjesecu još su danas vidljivi. Zašto?
  • Zašto je na Mjesecu potrebno nositi svemirsko odijelo?
  • Zašto na Zemlji nije potrebno nositi svemirsko odijelo?
  • Je li sljedeća tvrdnja istinita?\nNakon povratka posada letjelice Apollo 11 bila je primorana ići u karantenu.
  • Je li sljedeća tvrdnja istinita?\nAldrin i Armstrong s Mjeseca su vodili razgovor s predsjednikom Nixonom.
  • Je li sljedeća tvrdnja istinita?\nAldrin i Armstrong s Mjeseca su vodili razgovor s predsjednikom Kennedijem.
  • Je li sljedeća tvrdnja istinita?\nPosada letjelice Apollo 11 sastojala se od tri člana.
  • Je li sljedeća tvrdnja istinita?\nSvi članovi posade letjelice Apollo 11 kročili su na Mjesec.
  • Je li sljedeća tvrdnja istinita?\nLunarni modul bio je za vrijeme orbite oko Mjeseca povezan s komandnim modulom.
  • Je li sljedeća tvrdnja istinita?\nKomandni modul doveo je astronaute na površinu Mjeseca.
  • Je li sljedeća tvrdnja istinita?\nArmstrong nije kročio na Mjesec, već je ostao u komandnom modulu u Mjesečevoj orbiti.
  • Je li sljedeća tvrdnja istinita?\nAldrin nije kročio na Mjesec, već je ostao u komandnom modulu u Mjesečevoj orbiti.
  • Je li sljedeća tvrdnja istinita?\nCollins nije kročio na Mjesec, već je ostao u komandnom modulu u Mjesečevoj orbiti.
  • Je li sljedeća tvrdnja istinita?\nPosadu Apolla 11 činili su Collins, Armstrong i Aldrin.
  • Je li sljedeća tvrdnja istinita?\nGagarin nikada nije stupio na Mjesec.

3D modeli

Lansirna rampa

Cape Canaveral, Kennedy Space Center (Svemirski centar Kennedy) lansirna rampa 39-A. Kontrolni toranj br. 1 Apollo 11 Svemirski brod s raketom Saturn V.

Posada: 3 člana:
Neil Armstrong, Buzz Aldrin, Michael Collins

Slijetanje na Mjesec

U vrijeme Hladnog rata svemirska je tehnologija između dvaju rivala, Sovjetskog Saveza i Sjedinjenih Američkih Država igrala izuzetno važnu ulogu. Te dvije velesile natjecale su se za premoć u istraživanju svemira. U jeku te svemirske utrke američki predsjednik, John F. Kennedy, 1961. godine objavio je NASA-in svemirski program Apollo čiji je cilj bio slanje astronauta na Mjesec. Apollo 11 bila je peta misija s posadom u sklopu programa Apollo. Letjelica je lansirana 16. srpnja 1969. s lansirne rampe 39-A Svemirskog centra Kennedy u Cape Canaveralu.

Letjelica Apollo 11 imala je tročlanu posadu koju su činili: Edwin Aldrin, kao pilot lunarnog modula, Neil Armstrong, kao zapovjednik te Michael Collins, kao pilot komandnog modula.

Prvi dio misije sastojao se od lansiranja letjelice u Zemljinu orbitu. Nakon jedne i pol orbite, letjelica je usmjerena u putanju prema Mjesecu. Taj je proces trajao tri dana, dok letjelica nije ušla u Mjesečevu orbitu. Oko Mjeseca napravila je 30 krugova.

Prvi korak pri slijetanju bilo je ponovno osposobljavanje lunarnog modula koji se za vrijeme 13. kruga odvojio od komandnog modula.

Uspješno slijetanje uslijedilo je 20. srpnja 1969. na unaprijed odabranom mjestu pod nazivom More Tišine. "Houston, ovdje Baza Tišine. Eagle je sletio."

Šest sati nakon slijetanja otvorila su se vrata lunarnog modula, Armstrong je stupio na Mjesec i rekao: "Ovo je mali korak za čovjeka; jedan divovski skok za čovječanstvo." Slijedio ga je Aldrin. Armstrong je pozicionirao kameru i započeo s fotografiranjem površine Mjeseca. Za to vrijeme Aldrin je neprestanim hodanjem i poskakivanjem proučavao način kretanja po površini Mjeseca. Na kraju su postavili mjerne instrumente i ostale predmete, uključujući američku zastavu. Uzeti su uzorci, provedena su mjerenja, čak je i radio-telefonskim prijenosom vođen razgovor s američkim predsjednikom, Richardom Nixonom.

Nakon obavljenog zadatka, astronauti su se vratili u lunarni modul i započeli s fazom povratka. Kasnije su uspješno sletjeli na komandnu jedinicu pod nazivom Columbia, kojom je upravljao Collins. Nakon što su 30 puta obišli Mjesec, napustili su njegovu orbitu i vratili se na Zemlju. Na kraju svog povijesnog putovanja, Apollo 11 sletio je 24. srpnja 1969. u Tihi ocean.

raketa Saturn V

  • treći stupanj
  • drugi stupanj
  • prvi stupanj
  • raketa za spašavanje
  • svemirski brod Apollo 11
  • lunarni modul
  • tekući vodik
  • tekući kisik
  • motor J–2 (1 kom.)
  • motor J–2 (5 kom.)
  • spremnik goriva RP–1 (768 000 litara kerozina)
  • motor F–1 (5 kom.)

Manevar prema Mjesecu

  • niska Zemljina orbita
  • lunarno paljenje
  • let prema Mjesecu
  • Apollo 11
  • trodnevno putovanje
  • Mjesečeva orbita
  • Mjesec
  • Zemlja

Oko Mjeseca

  • komandni modul
  • tehnička jedinica
  • lunarni modul

Na površini Mjeseca

  • lunarni modul
  • američka zastava
  • uređaj za uzimanje uzoraka tla
  • pasivni seizmograf
  • kamera
  • laserski retroreflektor

"Houston, ovdje Baza Tišine. Eagle je sletio." Prvi čovjek koji je nogom kročio na Mjesec bio je Neil Armstrong, 21. srpnja 1969. "Ovo je mali korak za čovjeka; jedan divovski skok za čovječanstvo."- tu je slavnu rečenicu izgovorio čovjek koji je prvi kročio na Mjesec. Buzz Aldrin, astronaut koji je drugi zakoračio na površinu Mjeseca, svoj je dojam opisao riječima "veličanstvena pustoš!".

Naracija

U vrijeme Hladnog rata svemirska je tehnologija između dvaju rivala, Sovjetskog Saveza i Sjedinjenih Američkih Država igrala izuzetno važnu ulogu. Te dvije velesile natjecale su se za premoć u istraživanju svemira. U jeku te svemirske utrke američki predsjednik, John F. Kennedy, 1961. godine objavio je NASA-in svemirski program Apollo čiji je cilj bio slanje astronauta na Mjesec. Apollo 11 bila je peta misija s posadom u sklopu programa Apollo. Letjelica je lansirana 16. srpnja 1969. s lansirne rampe 39-A Svemirskog centra Kennedy u Cape Canaveralu.

Letjelica Apollo 11 imala je tročlanu posadu koju su činili: Edwin Aldrin, kao pilot lunarnog modula, Neil Armstrong, kao zapovjednik te Michael Collins, kao pilot komandnog modula.

Prvi dio misije sastojao se od lansiranja letjelice u Zemljinu orbitu. Nakon jedne i pol orbite, letjelica je usmjerena u putanju prema Mjesecu. Taj je proces trajao tri dana, dok letjelica nije ušla u Mjesečevu orbitu. Oko Mjeseca napravila je 30 krugova.

Prvi korak pri slijetanju bilo je ponovno osposobljavanje lunarnog modula koji se za vrijeme 13. kruga odvojio od komandnog modula.

Uspješno slijetanje uslijedilo je 20. srpnja 1969. na unaprijed odabranom mjestu pod nazivom More Tišine. "Houston, ovdje Baza Tišine. Eagle je sletio."

Šest sati nakon slijetanja otvorila su se vrata lunarnog modula, Armstrong je stupio na Mjesec i rekao: "Ovo je mali korak za čovjeka; jedan divovski skok za čovječanstvo." Slijedio ga je Aldrin. Armstrong je pozicionirao kameru i započeo s fotografiranjem površine Mjeseca. Za to vrijeme Aldrin je neprestanim hodanjem i poskakivanjem proučavao način kretanja po površini Mjeseca. Na kraju su postavili mjerne instrumente i ostale predmete, uključujući američku zastavu. Uzeti su uzorci, provedena su mjerenja, čak je i radio-telefonskim prijenosom vođen razgovor s američkim predsjednikom, Richardom Nixonom.

Nakon obavljenog zadatka, astronauti su se vratili u lunarni modul i započeli s fazom povratka. Kasnije su uspješno sletjeli na komandnu jedinicu pod nazivom Columbia, kojom je upravljao Collins. Nakon što su 30 puta obišli Mjesec, napustili su njegovu orbitu i vratili se na Zemlju. Na kraju svog povijesnog putovanja, Apollo 11 sletio je 24. srpnja 1969. u Tihi ocean.

Povezani dodatci

Eurotunel

Eurotunel je podzemni i podmorski željeznički prolaz dug 50.5 km, koji izravno povezuje...

Nogometno igralište

Zahvaljujući minimalnom broju rekvizita i relativno jednostavnim pravilima, nogomet je...

Hidroelektrana (Hooverova brana, SAD)

Golema brana na američkoj rijeci Colorado, koja je ime dobila po jednom američkom...

Onečišćenje tla

Animacija prikazuje glavne izvore onečišćenja tla.

Zračni promet

Zračni promet danas je najbrži i najpouzdaniji način putovanja.

Prometne mreže

Animacija prikazuje glavne zračne, vodene i kopnene puteve i prometna čvorišta.

Piramida stanovništva

Piramida stanovništva prikazuje raspodjelu stanovništva neke zemlje po starosti i spolovima.

Posjeduje li vjetar energiju?

Ova nam lekcija predstavlja nekadašnje i suvremene načine korištenja energije vjetra.

Added to your cart.