Vaša košarica je prazna

Kupovina

komad: 0

Ukupno: 0,00

0

Saturn

Saturn

Saturn je drugi planet po veličini, prepoznat ćemo ga po planetarnim prstenovima.

Geografija

Ključne riječi

Saturn, Saturnovi prstenovi, Sunčev sustav, plinoviti div, vanjski planet, Mimas, Enkelad, Tetis, Diona, Rea, Titan, Japet, Sunce, planet, mjesec, astronomija, geografija

Povezani dodatci

3D modeli

Sunčev sustav

  • Sunce
  • Merkur
  • Venera
  • Zemlja
  • Mars
  • Jupiter
  • Saturn
  • Uran
  • Neptun

Saturn je drugi najveći planet Sunčevog sustava, vrlo je upadljiv vanjski planet. Divovski je planet (planet tipa Jupitera).
Saturn je najpljosnatiji planet, a to je rezultat njegove brze rotacije i rijetkog materijala. Saturn je planet s najmanjom gustoćom u Sunčevom sustavu, jedini planet, čija je gustoća manja od vode (0,69 g/cm³).

Saturn

  • os Saturnove rotacije
  • okomita linija na orbitalnu ravnu Saturna
  • orbitalna ravna Saturna
  • Saturnova orbita oko Sunca
  • Saturnov ekvator
  • 26,7°
  • Saturnovi prsteni

Podaci:

– promjer: 120 536 km
(9,45 puta veći od Zemlje)

– masa: 5,6846 · 10²⁶ kg
(95,2 puta veća od Zemlje)

– prosječna gustoća: 0,69 g/cm³

– površinska gravitacija: 1,065 g

– površinska temperatura: –180 °C

– broj njegovih mjeseca: 62

– rotacijski period oko svoje osi: 10 sati 48 minuta

– nagib osi: 26,7°

– prosječna udaljenost od Sunca:
1 433 530 000 km = 9,58 AJ = 79,7 svjetlosnih minuta

– orbitalna ekscentričnost: 0,054

– orbitalni period: 29,46 godina

Mimant

Mimant:

– prosječna udaljenost od Saturna: 185 600 km

– promjer: 397 km

Enkelad

Enkelad:

– prosječna udaljenost od Saturna: 238 100 km

– promjer: 504 km

Tetija

Tetija:

– prosječna udaljenost od Saturna:
294 600 km

– promjer: 1060 km

Diona

Diona:

– prosječna udaljenost od Saturna:
377 400 km

– promjer: 1122 km

Reja

Reja:

– prosječna udaljenost od Saturna: 527 100 km

– promjer: 1528 km

Titan

Titan:

– prosječna udaljenost od Saturna: 1 221 900 km

– promjer: 5150 km

Japet

Japet:

– prosječna udaljenost od Saturna: 3 560 800 km

– promjer: 1470 km

Presjek Saturna

  • atmosfera - Promjer njegove atmosfere iznosi 1000 km i sastoji se od molekularnog vodikovog plina. Atmosfera se organizira u šavove koji struje velikom brzinom.
  • tekući helijev i vodikov sloj - Vodikov sloj se neprestano oblikuje iz plinovitog u tekuće stanje.
  • sloj metalnog vodika - Čvrstu jezgru okružuje metalni vodikov sloj.
  • jezgra - Vjerojatno raspolaže čvrstom unutrašnjom jezgrom, koja sadrži željezo, nikal i silikate koji vjerojatno raspolažu sa kopnenom masom od oko 9-22.

Orbita Saturna

  • Saturn
  • Sunce
  • prosječna udaljenost od Sunca: 1 433 530 000 km
  • orbitalni period: 29,46 godina
  • Saturnova orbita

Animacija

  • Sunce
  • Merkur
  • Venera
  • Zemlja
  • Mars
  • Jupiter
  • Saturn
  • Uran
  • Neptun
  • os Saturnove rotacije
  • okomita linija na orbitalnu ravnu Saturna
  • orbitalna ravna Saturna
  • Saturnova orbita oko Sunca
  • Saturnov ekvator
  • 26,7°
  • Saturnovi prsteni
  • atmosfera - Promjer njegove atmosfere iznosi 1000 km i sastoji se od molekularnog vodikovog plina. Atmosfera se organizira u šavove koji struje velikom brzinom.
  • tekući helijev i vodikov sloj - Vodikov sloj se neprestano oblikuje iz plinovitog u tekuće stanje.
  • sloj metalnog vodika - Čvrstu jezgru okružuje metalni vodikov sloj.
  • jezgra - Vjerojatno raspolaže čvrstom unutrašnjom jezgrom, koja sadrži željezo, nikal i silikate koji vjerojatno raspolažu sa kopnenom masom od oko 9-22.
  • Saturn
  • Sunce
  • prosječna udaljenost od Sunca: 1 433 530 000 km
  • orbitalni period: 29,46 godina
  • Saturnova orbita

Saturnovi prsteni

  • Colombov procjep
  • Maxwellov procjep
  • Huygensov procjep
  • Enckeov procjep
  • Keelerov procjep
  • D-prsten
  • C-prsten
  • B-prsten
  • Cassinijev procjep
  • A-prsten
  • F-prsten

Saturnovi sateliti

  • Mimant - – prosječna udaljenost od Saturna: 185 600 km – promjer: 397 km
  • Enkelad - – prosječna udaljenost od Saturna: 238 100 km – promjer: 504 km
  • Tetija - – prosječna udaljenost od Saturna: 294 600 km – promjer: 1060 km
  • Diona - – prosječna udaljenost od Saturna: 377 400 km – promjer: 1122 km
  • Reja - – prosječna udaljenost od Saturna: 527 100 km – promjer: 1528 km
  • Titan - – prosječna udaljenost od Saturna: 1 221 900 km – promjer: 5150 km
  • Japet - – prosječna udaljenost od Saturna: 3 560 800 km – promjer: 1470 km

Naracija

Saturn je šesti planet po redu od Sunca, a po veličini je drugi najveći planet. Imenovan je po jednom od najstarijih rimskih bogova. Saturn je bog zemljoradnje i simbol nemilosrdnog vremena. Njegov lik u grčkoj mitologiji odgovara titanu Kronu.
Saturn je planet koji je najviše udaljen i koji se golim okom lako može primijetiti. Njegov ovalni oblik je najprije Galileo Galilei zapazio jednim jednostavnim teleskopom, ali još nije mogao vidjeti, da je to zbog prstena.
Christiaan Huygens je bio prvi koji je predložio da je Saturn okružen prstenom.
Giovanni Domenico Cassini je 1675. godine ustanovio da se Saturnov prsten zapravo od više tankih prstena i pukotinama između njih sastoji; najveća takva pukotina se kasnije nazvala Cassinijeva pukotina.

Saturn je prvi put Pioneer–11 posjetio u rujnu 1979. godine. U Saturnov sustav je u studenom 1980. stigla svemirska letjelica Voyager–1. Poslala nam je prve slike o planetu, prstenim i mejsecima velike rezolucije. Prvi put smo imali mogućnost vidjeti površinske karakteristike raznih mjeseca.
Gotovo godinu dana kasnije, u kolovozu 1981. godine, Voyager–2 je nastavio proučavanje Saturnovog sustava. Svemirska letjelica Cassini je 1. srpnja 2004. postavljena na orbitu Saturna i od tada je čovječanstvu poslala bezbroj novih informacija vezano za planet i njegove mjesece.
Početkom 2005. godine sa Cassinija se odvojila letjelica Huygens i sletjela je na površinu divovskog mjeseca Titana, koji raspolaže dušikovom atmosferom, a tamo je pronašla metanska i etanska jezera.

Saturn je drugi najveći planet Sunčevog sustava, vrlo je upadljiv vanjski planet. Saturn je najpljosnatiji planet, a to je rezultat njegove brze rotacije i rijetkog materijala. Saturn je planet s najmanjom gustoćom u Sunčevom sustavu, jedini planet, čija je gustoća manja od vode (0,69 g/cm³).

Unutrašnja struktura Saturna liči na Jupiter, u njegovom se središtu nalazi stjenovita jezgra, iznad nje je tekući metalni vodikov sloj, a izvana je smješten molekularni vodikov sloj.
Atmosfera mu se većinom od vodika sastoji, koji se organizira u šavove koji struje i kovitlaju velikom brzinom. Vjetrovi Saturna se u Sunčevom sustavu ubrajaju među najbrže, prema podacima Voyagera dostižu brzinu od 400 m/s.
Struktura Saturnove atmosfere slična Jupiterovoj, sastoji se od šavova, ali su Saturnovi šavovi mnogo bljeđi i mnogo širi u blizini ekvatora.
Prosječna temperatura mu je –180 °C. Temperatura unutrašnjosti Saturna kod jezgre može dostići 12 000 K. Planet zrači više energije u svemir nego što od Sunca dobije, razlog toga još nije poznat.
Saturnovo magnetsko polje je jako, os njegovog magnetskog polja se praktički slaže sa njegovom osi rotacije. Na snimcima svemirskog teleskopa Hubble se povremeno i polarna svjetlost može vidjeti.

Saturn je uglavnom po njegovom prstenastom sustavu poznat, koji je jedan od najatraktivnijih objekata u Sunčevom sustavu. Prsteni se već i sa manjim teleskopom mogu posmatrati.
Materijal prstena se uglavnom sastoji od krhotina stijena i čestica leda, čija se veličina mijenja od najsitije čestice prašine do osobnog vozila. Atraktivan izgled prstenastog sustava se sposobnosti odbijanja svjetlosti može zahvaliti do koje dolazi zbog veće količine vodenog leda.
U pukotinama više stotina prstena kruži i nekoliko mjeseci, njihov gravitacijski utjecaj ujedinjuje prstene u njihovoj blizini.

Poznata su mu 62 mjeseca. Od svih mjeseci, samo su sedam njih dovoljno veliki za kuglasti oblik (kuglasti oblik samo iznad neke veličine odnosno mase nastaje na utjecaj vlastite gravitacije i unutrašnje topline tijekom nastanka.

Jedini mu je divovski mjesec Titan, kojeg su 1655. otkrili. Rotacijski period mu iznosi 16 dana. Materijal mjeseca sadrži veliku količinu vodenog leda.

Na Enkeladu, koji je vrlo blizu Saturna, zapazili su izljeve vodene pare visoko sa površine. Ta se pojava naziva ledenim vulkanizmom. Većina mjeseca raspolaže s promjerom od samo 4-8 km.

Povezani dodatci

Životni ciklus Sunčevog sustava

Formiranje Sunca i planeta započelo je zbijanjem čestica oblaka prašine, prije oko 4.5 milijarde godina.

Planeti, veličine

Oko Sunca kruže unutrašnji, terestrički (tj. stjenoviti) planeti, i vanjski, jovijanski (tj. plinoviti) divovi.

Solarni sustav, planetarna putanja ili orbita

Oko Sunca se kreće osam planeta na eliptičnoj putanji.

Cassini-Huygens Misija (1997.-2017.)

Svemirska letjelica Cassini istraživala je Saturn I njegove satelite gotovo 20 godina.

Istraživanje Marsa

Strukturu planeta i moguće tragove života pretražuju sa svemirskim sondama i specijalnim vozilima.

Jupiter

Jupiter je najveći planet Sunčevog sustava, masa mu je dva i pol puta veća od zajedničke mase svih ostalih planeta.

Keplerovi zakoni

Keplerovi zakoni opisuju gibanje planeta oko Sunca.

Mars

Planet Mars se naziva i crvenim planetom. Na njemu se traže tragovi vode i života.

Merkur

Najmanji je planet Sunčevog sustava, a ujedno i najbliži Suncu.

Misija Dawn

Proučavajući Vestu i Cerses ćemo saznati informacije o ranom razdoblju Solarnog sustava i nastanku stjenovitih planeta.

Misija New Horizons

Svemirska sonda pod nazivom New Horizons lansirana je 2006. godine s ciljem istraživanja planeta Plutona i Kuiperovog pojasa.

Mliječna staza

Promjer naše galaksije iznosi 100.000 svjetlosnih godina; u njoj se nalazi više od 100 milijardi zvijezda, jedna od njih je naše Sunce.

Neptun

Neptun je osmi, najudaljeniji planet Sunčevog sustava, a istovremeno i najmanji od plinovitih divova.

Sunce

Promjer Sunca približno je 109 puta veći od promjera Zemlje. Većinu njegove mase čini vodik.

Sustav Pluton-Haron

Haron je najveći pratitelj patuljastog planeta Plutona.

Uran

Sedmi planet od Sunca, jedan od plinovitih divova.

Venera

Venera je drugi po udaljenosti planet od Sunca. Na noćnom nebu je drugo tijelo po sjajnosti, poslije Mjeseca.

Zemlja

Zemlja je terestrički ili kameni planet, ima atmosferu sa kisikom i čvrstu koru.

Added to your cart.