Vaša košarica je prazna

Kupovina

komad: 0

Ukupno: 0,00

0

Salomonov hram (Jeruzalem, 10. stoljeće pr. Kr.)

Salomonov hram (Jeruzalem, 10. stoljeće pr. Kr.)

Salomonov je hram postao jedan od najznačajnijih simbola židovske arhitekture.

Povijest

Ključne riječi

Solomonov Hram, Jeruzalem, Židovska država, arhitektura, Izrael, duhovni centar, Babilon, građevina, zgrada, crkva, Siratófal, religija, žrtva, hebrejski, Kovčeg saveza, svetište, Židovski, oltar, Stari zavjet, stari vijek

Povezani dodatci

3D modeli

Hram u Jeruzalemu

  • kola s brončanim kotačima i brončanom posudom
  • metalni bazen koji pridržava 12 kipova volova
  • hram
  • dvorište svećenika
  • oltar za žrtve paljenice

Unutrašnjost hrama

  • soba s blagom
  • Svetinja nad svetinjama
  • Svetište
  • predvorje
  • stupovi

Presjek

  • Svetinja nad svetinjama
  • Svetište
  • Kovčeg Saveza
  • pozlaćeni kerubini
  • pozlaćeni zid od cedra
  • Kadioni oltar
  • pozlaćena drvena vrata
  • Stol za posvećeni kruh
  • Zlatna menora
  • predvorje
  • stupovi Jakina i Boaza

Unutrašnjost

  • Kadioni oltar
  • Stol za posvećeni kruh
  • Zlatna menora
  • pozlaćeni zid od cedra
  • stupovi Jakina i Boaza
  • predvorje

Kovčeg Saveza

  • pozlaćeno bagremovo drvo
  • kerubini od čistoga zlata

Animacija

  • metalni bazen koji pridržava 12 kipova volova
  • hram
  • dvorište svećenika
  • oltar za žrtve paljenice
  • Svetinja nad svetinjama
  • Svetište
  • Kovčeg Saveza
  • predvorje
  • stupovi Jakina i Boaza

Naracija

Prema hebrejskoj Bibliji, hram u Jeruzalemu dao je izgraditi Salomon, kralj Izraelaca, u 10. st. pr. Kr. Gradnja je započeta 967. g. pr. Kr., a završena nakon sedam godina. Rezultat je bio veličanstven hram koji je postao jednim od simbola židovske arhitekture. Zgrada i dvorište bili su okruženi kamenim zidom. U 'Dvorištu svećenika' nalazio se brončani oltar za žrtve paljenice i metalni bazen koji je pridržavalo 12 kipova volova.

Hram je bio jednostavnog oblika, dužine 30 m, širine 10 m i visine 15 m. Blago i obredni pribor bili su pohranjeni u posebnoj dvorani. Na ulazu u predvorje stajala su dva ogromna stupa izrađena od mjedi, bronce ili bakra. Iz predvorja se ulazilo u Svetište, u kojem su se ljudi čistili od grijeha. U unutrašnjosti hrama nalazila se soba koja je nosila naziv Svetinja nad svetinjama. U njoj se čuvao Kovčeg Saveza.

Nakon što je završena izgradnja hrama, još je više porasla uloga Jeruzalema; postao je vjersko središte. Budući da je hram uništen od strane neobabilonskog vladara, koji je osvojio grad u 6. st. pr. Kr., hram danas nije moguće vidjeti.

Povezani dodatci

Noina arka

Prema Bibliji, Bog je naredio Noi da izgradi veliku lađu kako bi spasio sebe, svoju obitelj i životinje od potopa.

Ranokršćanska nekropola Sopianae (Pečuh, Mađarska, 4. stoljeće)

Ranokršćanska nekropola Sopianae kulturni je spomenik iznimne vrijednosti.

Ranokršćanska nekropola Sopianae (Pečuh, Mađarska, 4. stoljeće)

Ranokršćanska nekropola u Pečuhu izvanredan je povijesni spomenik kulture.

Svjetske religije

Na geografsku raspodjelu svjetskih religija utječu povijesni događaji.

Aja Sofija (Istanbul)

Crkva Svete mudrosti, koja se ubraja među najpoznatije muzeje svijeta, najprije je bila vjersko središte Bizantskog, zatim Osmanskog Carstva.

Katedrala svetog Vasilija Blaženika (Moskva, 16. stoljeće)

Moskovsku katedralu svetog Vasilija Blaženika je dao izgraditi ruski car Ivan IV. (Ivan Grozni)

Panteon (Rim, 2. stoljeće)

Panteon ili "Hram svih bogova" sagrađen je u vrijeme vladavine rimskog cara Hadrijana.

Saborna džamija u Isfahanu (15. stoljeće)

Arhitektsko rješenje i dekoracija svrstavaju ovu džamiju među remek djela Islamske umjetnosti.

Templari (12. stoljeće)

Jedan od najvažnijih viteških redova koji je nastao vezano uz križarske ratove.

Zigurat (Ur, 3. tisućljeće prije Krista)

Zigurati su tipične terasaste piramide koje su se u drevnoj Mezopotamiji koristile kao hramovi.

Added to your cart.