Vaša košarica je prazna

Kupovina

komad: 0

Ukupno: 0,00

0

Rafiniranje nafte

Rafiniranje nafte

Od sirove nafte se destilacijom dobijaju razni proizvodi (dizel, benzin, ulja za podmazivanje).

Geografija

Ključne riječi

rafinerija nafte, ugljikovodik, ugljikovi spojevi, nafta, depozit ulja, nastanak sirove nafte, destilacija, izvor energije, gorivo, ulje za podmazivanje, loživo ulje, benzin, parafin, dizel ulje, asfalt, toranj za destilaciju, cjevovod, razlomak, destilat, rafinerija, energija, ulje, sirovi materijal, fosil, mineralne sirovine, mineral, naftna platforma, mašinerija za bušenje i crpljenje nafte, naftno polje, tanker, industrija, geografija, tehnologija

Povezani dodatci

3D modeli

Lokacijski čimbenici

  • morska naftna platforma
  • kopnena naftna platforma
  • naftna luka
  • rezervoar za naftu
  • rafinerija nafte

Rafinerije nafte zahtijevaju veliku količinu vode i sirovina; oni su stoga općenito smješteni blizu nalazišta ugljikovodika, cjevovodnih centara za distribuciju i luka.

Obično se sirova nafta do rafinerija transportira pomoću cjevovoda. Tamo se nafta najprije grije i isparava u cijevnoj peći. Zatim se isparena nafta prenosi u destilacijski toranj. Nafta je mješavina nekoliko tisuća vrsta zasićenih ugljikovodika. Cilj postupka rafiniranja nafte je da ih razdvoji u različite derivate.

Rafiniranje nafte se odvija u dva tornja u kojima se dobivaju različiti naftni derivati: proizvodi iz prvog tornja su motorna goriva i goriva za grijanje, dok su oni iz drugog tornja maziva.

Rafiniranje nafte temelji se na činjenici da komponente sirove nafte imaju različita vrelišta; sirova nafta može se stoga odvojiti u svoje sastavne dijelove procesom destilacije.

U destilacijskom tornju, naftna para se podiže uz toranj i u međuvremenu se hladi. Čim bilo koja komponenta naftne pare dosegne točku vrenja, ona se kondenzira, te se skuplja kao tekućina na pločama i stupovima tornja. Ove tekućine, koje nazivamo i derivati, skupljaju se posebnim kolektorima.

Dizel se kondenzira na dnu tornja za destilaciju, gdje je najviša temperatura. Tvari s niskim vrelištima, npr. benzin, kondenzirati će se na višim dijelovima tornja, dok se plinoviti destilati, uključujući metan i etan, sakupljaju pri samom vrhu tornja.

Ostatak procesa destilacije je mazut, koji se uklanja na samom dnu destilacijskog tornja. Nakon ponovnog zagrijavanja mazut se može dodatno destilirati. Na taj način se proizvode ulja za podmazivanje. Danas, međutim, samo mali dio se koristi kao ulje za podmazivanje. Ostatak se uglavnom koristi za proizvodnju visoko-oktanskog motornog goriva s niskom razinom ugljika dobre kvalitete. To je učinjeno izomerizacijom, što je proces razbijanja molekula.

Nakon postupka destilacije ostatak je bitumen, koji se koristi za izgradnju cesta.

Rafinerija

  • cjevovod
  • cjevna peć
  • destilacijski toranj (motorna goriva)
  • destilacijski toranj (ulja za podmazivanje)

Presjek

  • cjevna peć
  • destilacijski toranj (motorna goriva)
  • destilacijski toranj (ulja za podmazivanje)
  • plin 100 °C
  • laki benzin 105 °C
  • teški benzin 120 °C
  • petrolej 160 °C
  • dizelsko ulje 220 °C
  • mazut 275 °C
  • fino ulje za podmazivanje 300°C
  • srednje fino ulje za podmazivanje 340°C
  • teška ulja za podmazivanje 370 °C
  • bitumen 400 °C

Animacija

  • morska naftna platforma
  • kopnena naftna platforma
  • naftna luka
  • rezervoar za naftu
  • rafinerija nafte
  • cjevovod
  • cjevna peć
  • destilacijski toranj (motorna goriva)
  • destilacijski toranj (ulja za podmazivanje)
  • cjevna peć
  • destilacijski toranj (motorna goriva)
  • destilacijski toranj (ulja za podmazivanje)
  • plin 100 °C
  • laki benzin 105 °C
  • teški benzin 120 °C
  • petrolej 160 °C
  • dizelsko ulje 220 °C
  • mazut 275 °C
  • fino ulje za podmazivanje 300°C
  • srednje fino ulje za podmazivanje 340°C
  • teška ulja za podmazivanje 370 °C
  • bitumen 400 °C

Postupak

  • plin 100 °C
  • laki benzin 105 °C
  • teški benzin 120 °C
  • petrolej 160 °C
  • dizelsko ulje 220 °C
  • mazut 275 °C
  • fino ulje za podmazivanje 300°C
  • srednje fino ulje za podmazivanje 340°C
  • teška ulja za podmazivanje 370 °C
  • bitumen 400 °C

Naracija

Rafinerije nafte zahtijevaju veliku količinu vode i sirovina; oni su stoga općenito smješteni blizu nalazišta ugljikovodika, cjevovodnih centara za distribuciju i luka.

Obično se sirova nafta do rafinerija transportira pomoću cjevovoda. Tamo, nafta se najprije grije i isparava u cijevnoj peći. Zatim se isparena nafta prenosi u destilacijski toranj. Nafta je mješavina nekoliko tisuća vrsta zasićenih ugljikovodika. Cilj postupka rafiniranja nafte je da ih razdvoji u različite derivate.

Rafiniranje nafte se odvija u dva tornja u kojima se dobivaju različiti naftni derivati: proizvodi iz prvog tornja su motorna goriva i goriva za grijanje, dok su oni iz drugog tornja maziva.

Rafiniranje nafte temelji se na činjenici da komponente sirove nafte imaju različita vrelišta; sirova nafta može se stoga odvojiti u svoje sastavne dijelove procesom destilacije.

U destilacijskom tornju, naftna para se podiže uz toranj i u međuvremenu se hladi. Čim bilo koja komponenta naftne pare dosegne točku vrenja, ona se kondenzira, te se skuplja kao tekućina na pločama i stupovima tornja. Ove tekućine, koje nazivamo i derivati, skupljaju se posebnim kolektorima.

Dizel se kondenzira na dnu tornja za destilaciju, gdje je najviša temperatura. Tvari s niskim vrelištima, npr. benzin, kondenzirati će se na višim dijelovima tornja, dok se plinoviti destilati, uključujući metan i etan, sakupljaju pri samom vrhu tornja.

Ostatak procesa destilacije je mazut, koji se uklanja na samom dnu destilacijskog tornja. Nakon ponovnog zagrijavanja mazut se može dodatno destilirati. Na taj način se proizvode ulja za podmazivanje. Danas, međutim, samo mali dio se koristi kao ulje za podmazivanje. Ostatak se uglavnom koristi za proizvodnju visoko-oktanskog motornog goriva s niskom razinom ugljika dobre kvalitete. To je učinjeno izomerizacijom, što je proces razbijanja molekula.

Nakon postupka destilacije ostatak je bitumen, koji se koristi za izgradnju cesta.

Povezani dodatci

Rad naftne bušotine

Mašinerija koja vrši ispumpavanje sirove nafte na površinu.

Benzinski motor s Otto procesom

Animacija nam prikazuje pogon najčešće upotrebljavanog tipa motora za automobile.

Dieselov motor

Taj motor sa unutarnjim izgaranjem je patentirao njemački inženjer Rudolf Diesel 1893. godine.

Morska eksploatacija prirodnog plina (Norveška)

Plinska platforma Trol A je najveća morska platforma na svijetu: ima masu od 656 000 tona, visinu od 472 metara, nadvisuje morsku razinu za otprilike 170...

Naftna platforma

Na sredini čelične konstrukcije je duga cijev, koja buši dno mora, i traži ležišta nafte.

Plin iz škriljevca

Animacija prikazuje tehnologiju vađenja plina iz škriljevca.

Prometne mreže

Animacija prikazuje glavne zračne, vodene i kopnene puteve i prometna čvorišta.

Tanker za naftu

Tankeri za naftu pojavili su se krajem 19. stoljeća; danas ih ubrajamo među najveće brodove.

Željezna industrija (početni stupanj)

U visokim pećima se iz željezne rude proizvodi sirovo željezo.

Željezna industrija (srednji stupanj)

Sirovo željezo proizvodi se od željezne rude u visokim pećima.

Flora i fauna razdoblja karbona

Živa bića koja su živjeli u razdoblju između devona i perma (prije 358-299 milijuna godina), od kojih su mnogi bili divovske veličine.

Talionica aluminija

U talionicama se od glinice elektrolizom proizvodi aluminij.

Added to your cart.