Vaša košarica je prazna

Kupovina

komad: 0

Ukupno: 0,00

0

Pomrčina Mjeseca

Pomrčina Mjeseca

Pomrčina Mjeseca javlja se kada Mjesec uđe u Zemljinu sjenu, što je moguće samo kada se Mjesec nalazi u fazi uštapa (pun Mjesec).

Geografija

Ključne riječi

pomrčina mjeseca, Mjesec, konus sjene, polusjena, područje sjene, Puni mjesec, orbita Mjeseca, sinkrona rotacija, orbita mjeseca, orbitalna ravnina, Sunce, Zemlja, nebesko tijelo, astronomija, geografija

Povezani dodatci

Pitanja

  • U kojem se položaju nalaze Sunce, Mjesec i Zemlja za vrijeme pomrčine Mjeseca?
  • U kojoj se fazi u vrijeme pomrčine Mjeseca nalazi Mjesec?
  • U koje doba dana možemo promatrati pomrčinu Mjeseca?
  • Dolazi li do pomrčine Mjeseca prilikom svake faze punog Mjeseca?
  • Koliko se često javlja pomrčina Mjeseca?
  • Preklapaju li se orbitalne ravnine Zemlje i Mjeseca?
  • Je li točna tvrdnja da su Zemlja i Mjesec usko povezani sinkronom rotacijom?
  • Je li točna tvrdnja da uvijek vidimo istu stranu Mjeseca?
  • Je li točna tvrdnja da se Mjesec mora nalaziti unutar Zemljine orbite ili u njenoj neposrednoj blizini, kako bi se stvorili preduvjeti za pomrčinu Mjeseca?
  • Je li točna tvrdnja da Mjesec emitira vlastitu svjetlost?
  • Je li slijedeća izjava točna?\nDo pomrčine Mjeseca ne samo u fazi punog Mjeseca može doći.
  • Kada dolazi do pomrčine Mjeseca?
  • Što znači pojam "sinkrone rotacije"?
  • Koji je vremenski period potreban Mjesecu da obiđe Zemlju?
  • Što je umbra?
  • Što je penumbra?
  • Kada dolazi do potpune pomrčine Mjeseca?
  • Kada dolazi do djelomične pomrčine Mjeseca?
  • Koje je boje Mjesec prilikom potpune pomrčine Mjeseca?

3D modeli

Položaj nebeskih tijela

  • Sunce
  • sunčeva svjetlost
  • Mjesec
  • Zemlja
  • Mjesečeva orbita - Mjesec, krečući se svojom eliptičnom orbitom, jedan krug oko Zemlje napravi za 27,3 dana. Isto vremensko razdoblje potrebno mu je da bi se okrenuo oko vlastite osi. To je razlog zašto uvijek vidimo istu stranu Mjeseca. Opisana pojava naziva se sinkronom rotacijom.

Pomrčina mjeseca javlja se kada se Mjesec nađe u Zemljinoj sjeni, a na nebu je vidljiva kao zatamnjenje Mjeseca. Do te pojave dolazi samo kada je Mjesec pun, odnosno kada obasjan Suncem blista u svom punom sjaju, te kada se Sunce, Zemlja i Mjesec nalaze u istoj ravnini.

Pomrčina Mjeseca može se promatrati sa svih mjesta na Zemljinoj polutci na kojoj je u to vrijeme noć. Taj fenomen može trajati i do 107 minuta, a Mjesecu može biti potrebno i do 6 sati da bi izašao iz Zemljine sjene.

Sjena stožastog oblika

  • sunčeva svjetlost
  • Sunce
  • Zemlja
  • Mjesec
  • Mjesečeva orbita - Mjesec, krečući se svojom eliptičnom orbitom, jedan krug oko Zemlje napravi za 27,3 dana. Isto vremensko razdoblje potrebno mu je da bi se okrenuo oko vlastite osi. To je razlog zašto uvijek vidimo istu stranu Mjeseca. Opisana pojava naziva se sinkronom rotacijom.
  • polusjena - Djelomična pomrčina Mjeseca: Penumbra. Samo jedan dio sunčeve svjetlosti dopire do Mjeseca.
  • potpuna sjena - Potpuna pomrčina Mjeseca. Zemlja u potpunosti blokira sunčeve zrake. U tom slučaju do Mjeseca uopće ne dopiru sunčeve zrake.

Pomrčina

  • sunčeva svjetlost
  • Sunce
  • Zemlja
  • Mjesec
  • Mjesečeva orbita - Mjesec, krečući se svojom eliptičnom orbitom, jedan krug oko Zemlje napravi za 27,3 dana. Isto vremensko razdoblje potrebno mu je da bi se okrenuo oko vlastite osi. To je razlog zašto uvijek vidimo istu stranu Mjeseca. Opisana pojava naziva se sinkronom rotacijom.
  • polusjena - Djelomična pomrčina Mjeseca: Penumbra. Samo jedan dio sunčeve svjetlosti dopire do Mjeseca.
  • potpuna sjena - Potpuna pomrčina Mjeseca. Zemlja u potpunosti blokira sunčeve zrake. U tom slučaju do Mjeseca uopće ne dopiru sunčeve zrake.

Animacija

  • sunčeva svjetlost
  • Mjesec
  • Sunce
  • Zemlja
  • Mjesečeva orbita - Mjesec, krečući se svojom eliptičnom orbitom, jedan krug oko Zemlje napravi za 27,3 dana. Isto vremensko razdoblje potrebno mu je da bi se okrenuo oko vlastite osi. To je razlog zašto uvijek vidimo istu stranu Mjeseca. Opisana pojava naziva se sinkronom rotacijom.
  • polusjena - Djelomična pomrčina Mjeseca: Penumbra. Samo jedan dio sunčeve svjetlosti dopire do Mjeseca.
  • potpuna sjena - Potpuna pomrčina Mjeseca. Zemlja u potpunosti blokira sunčeve zrake. U tom slučaju do Mjeseca uopće ne dopiru sunčeve zrake.
  • Mjesečeva orbitalna ravnina
  • Zemljina orbitalna ravnina
  • - Kut između Mjesečeve i Zemljine orbitalne ravnine.

Orbitalne ravnine

  • Zemlja
  • Mjesec
  • Mjesečeva orbitalna ravnina
  • Zemljina orbitalna ravnina
  • - Kut između Mjesečeve i Zemljine orbitalne ravnine.

Naracija

Pomrčina mjeseca javlja se kada se Mjesec nađe u Zemljinoj sjeni. Da bismo mogli razumjeti ovaj fenomen, najprije moramo razjasniti međusobni položaj Sunca, Zemlje i Mjeseca.

Mjesec je Zemljin vjerni pratitelj i njen jedini prirodni satelit. On obilazi Zemlju, točnije rečeno, okreće se oko njihovog zajedničkog centra mase koji se nalazi u unutrašnjosti Zemlje. Mjesečeva orbita eliptičnog je oblika. Zemlju obiđe za 27,3 dana. Isto vremensko razdoblje potrebno je Mjesecu da bi se okrenuo oko vlastite osi. To je razlog zašto uvijek vidimo istu stranu Mjeseca. Opisana pojava naziva se sinkronom rotacijom.

Mjesec ne odašilje vlastitu svjetlost, već reflektira sunčevu svjetlost. Zemlja blokira sunčevu svjetlost, zbog čega iza nje nastaje sjena. Budući da je Sunce veće od Zemlje, sjena se sastoji od dva dijela okruglog oblika. Unutarnji dio, umbra, potpuna je, tamna, sjena do koje ne dolazi direktna sunčeva svjetlost. Do vanjskog dijela, nasuprot tome, dolazi dio sunčeve svjetlosti te se stvara polusjena koja se naziva penumbra.

Do pomrčine Mjeseca dolazi kada Zemljina sjena pada na Mjesec. Za to je potrebno ispunjenje dvaju preduvjeta. S jedne strane, Mjesec se u odnosu na Sunce mora nalaziti iza Zemlje, dakle u fazi punog Mjeseca, s obzirom na to da se jedino tada nalazi u Zemljinoj sjeni. S druge strane, Mjesec se mora nalaziti unutar Zemljine orbite ili u njezinoj neposrednoj blizini. S obzirom na to da nagib Mjesečeve orbitalne ravnine u odnosu na Zemljinu orbitalnu ravninu, odn. ekliptiku, iznosi 5 stupnjeva, faze punog Mjeseca obično se javljaju kada se Mjesec nalazi ispod ili iznad Zemljine sjene. Ta činjenica objašnjava zašto se pomrčine Mjeseca ne javljaju svaki put kada je faza punog Mjeseca, već samo dva do tri puta godišnje.

Potpuna pomrčina Mjeseca javlja se kada Mjesec cijelom svojom površinom prođe kroz Zemljinu sjenu, umbru. Do djelomične pomrčine Mjeseca dolazi kad samo dio Mjeseca prođe kroz Zemljinu sjenu, umbru. Treći tip pomrčine Mjeseca, poznat još i kao penumbralna pomrčina Mjeseca, javlja se kada Mjesec prođe kroz Zemljinu polusjenu, penumbru. Ta je pojava puno teže vidljiva golim okom. I potpuna i djelomična pomrčina Mjeseca mogu se promatrati sa svih mjesta na Zemljinoj polutci na kojoj je u to vrijeme noć. Ta cijela pojava može trajati i do 107 minuta, a Mjesecu može biti potrebno i do 6 sati da bi izašao iz Zemljine sjene.

Čak niti u vrijeme potpune pomrčine Mjeseca Mjesec ne nestane u potpunosti s noćnog neba, već se u pravilu pojavljuje u tamnocrvenoj boji. Razlog leži u činjenici da Zemljina atmosfera lomi sunčevu svjetlost i dio nje reflektira prema Zemljinoj sjeni. Budući da se dugovalna crvena svjetlost u atmosferi apsorbira u manjoj mjeri, Mjesec se pojavljuje u crvenoj boji. Boja Mjeseca i stupanj njegova zatamnjenja ovise o uvjetima u atmosferi, no ponekad i o količini čestica prašine koje se u njoj nalaze.

Povezani dodatci

Nastanak Zemlje i Mjeseca

Animacija nam prikazuje nastanak Zemlje i Mjeseca.

Životni ciklus Sunčevog sustava

Formiranje Sunca i planeta započelo je zbijanjem čestica oblaka prašine, prije oko 4.5 milijarde godina.

Eksperiment mjesečevog radara (Zoltán Bay, 1946)

Mađarski znanstvenik je bio prvi, kome je 1946. godine uspjelo detektirati radarske odjeke sa Mjeseca.

Misija Apolo 15 (lunarno vozilo)

Animacija nam prikazuje lunarno vozilo sa dva sjedala, koje je upotrebljeno u američkom poslanju Apolo 15.

Mjesečeve mijene

Dok Mjesec kruži oko Zemlje, vidljivost njegovog osvijetljenog dijela stalno se mijenja.

Mjesec

Mjesec je Zemljin jedini prirodni satelit.

Mliječna staza

Promjer naše galaksije iznosi 100.000 svjetlosnih godina; u njoj se nalazi više od 100 milijardi zvijezda, jedna od njih je naše Sunce.

Pomrčina Sunca

Kada se Sunce, Mjesec i Zemlja nađu u istoj ravnini, Mjesec može djelomično ili potpuno zakloniti Sunce.

Slijetanje na Mjesec, 20. srpnja 1969. godine

Neil Armstrong, član posade svemirske letjelice Apolo 11, bio je prvi čovjek koji je nogom kročio na Mjesec.

Morske mijene

Plima i oseka periodično su dizanje i spuštanje razine mora nastalo pod utjecajem gravitacijske sile Mjeseca.

Added to your cart.