Vaša košarica je prazna

Kupovina

komad: 0

Ukupno: 0,00

0

Panamski kanal

Panamski kanal

Panamski kanal je umjetni pomorski put na američkom kontinentu, izgrađen kako bi skratio plovidbu brodova.

Geografija

Ključne riječi

Panamski kanal, Panama, kanal, prijevoz vodenim putovima, sustav zaključavanja, brana, trgovina, plovidba, prijevoz robe, trase, prijevoz, logistika, promet, Amerika, Sjeverna Amerika, Južna Amerika, Srednja Amerika, Pacifički Ocean, Karibi, kapacitet tarnsport, čvorište, Atlanti-óceán, Colón, infrastruktura, globalno, privreda, Zemlja, društvo, demogeografija, mreža, globalizacija, geografija, globus, tehnologija

Povezani dodatci

3D modeli

Pomorske prolazne točke

  • Øresund
  • Bospor
  • Sueski kanal
  • Hormuški tjesnac
  • Bab-el-Mandeb
  • Malajski prolaz
  • Panamski kanal
  • Rt dobre nade
  • Rt Horn
  • Gibraltarska vrata
  • La Manche (Engleski kanal)
  • Afrika
  • Europa
  • Azija
  • Australija i Oceanija
  • Sjeverna Amerika
  • Južna Amerika
  • Atlantski ocean
  • Tihi ocean
  • Indijski ocean

Panamski kanal je umjetni pomorski put izgrađen kod Panamskog zaljeva koji spaja Sjevernu Ameriku s Južnom Amerikom, kako bi skratio plovidbu brodova. Kanal sagrađen 1914. godine spaja Tihi ocean s Karipskim morem.

Panamski kanal

  • Tihi ocean
  • Karipsko more
  • Colón
  • grad Panama
  • zaljev Limón
  • brana Gatun - Dijelovi prvobitnog kompleta ustava.
  • brana Agua Clara - Novi ustavi izgrađeni prilikom proširenja kanala.
  • rijeka Chagres
  • Gatunsko jezero - Umjetno jezero prilikom izgradnje kanala.
  • željezničke tračnice - Pomorska ruta je pratila trasu željezničke pruge koja se na ponekim mjestima trebala modificirati zbog poplava izazvanih izlijevanjem jezera Gatun.
  • plovidbeni put
  • usjek Culebra - Izgrađena je 14 km duga umjetna dolina.
  • brana Pedro Miguel - Dijelovi prvobitnog kompleta ustava.
  • brana Miraflores - Dijelovi prvobitnog kompleta ustava.
  • brana Cocol - Novi ustavi izgrađeni prilikom proširenja kanala.
  • Bridge of the Americas

Gradnju kanala započinju Francuzi 1881. godine, pod vodstvom Ferdinanda de Lessepsa koji je vodio i izgradnju Sueskog Kanala. Uslijed krivo procijenjenih geografskih i klimatskih uvjeta prilikom planiranja financijske konstrukcije, investicija je dospjela na rub bankrota. Najteži zahvat bio je iskopavanje usjeka Culebra, odnosno oblikovanje umjetne doline. Amerikanci su preuzeli projekt 1904. i oni su ga i završili.

Izgrađeni kanal bio je dugačak 80 kilometara i sastojao se od više umjetnih jezera, prirodnih i umjetnih kanala i tri kompleta ustava. Do 1999. bilo je pod upravom Sjedinjenih Američkih Država, nakon čega je prešlo pod nadzor Paname. 2010. godine je preko njega prešao milijunti brod.

Zbog povećanog brodskog prometa i većih dimenzija suvremenih brodova bilo je potrebno proširenje kanala. Bile su potrebne šire i dublje ustave koje bi omogućili i prolaz većim brodovima. Izgradili su dva nova kompleta ustava, proširili su usjek Culebra, te su proširili i produbili i umjetna jezera. Rekonstrukcija kanala je završena 2016. godine.

Dimenzije brodova

  • brod Panamax - Prije rekonstrukcije je ova vrsta broda mogla proći kroz kanal. Transportni kapacitet ovog broda je 4 500 TEU.
  • 294 m
  • 32 m
  • brod New Panamax - Nakon rekonstrukcije i ova vrsta broda može proći kroz kanal. Transportni kapacitet ovog broda je 13 000 TEU.
  • 366 m
  • 49 m

Prije proširenja maksimalna veličina brodova koja se mogla koristiti kanalom poznata je pod nazivom Panamax, a poslije proširenja sve veći broj modernih brodova prelazi ta ograničenja, te su poznati kao post-Panamax brodovi.

Pogled sa strane

  • Tihi ocean
  • Karipsko more
  • brana Miraflores
  • jezero Miraflores
  • brana Pedro Miguel
  • Gatunsko jezero
  • brana Gatun
  • 26 m

Kompleti ustava kanala pomažu brodovima da savladaju 26 metara visoku razliku u nivoima. Svaki komplet ustava se sastoji od nekoliko komora, što znači da se prilikom prijelaza brodova tri puta podižu i spuštaju. U starijim ustavima prijelaz brodova su rješavali pomoću električnih lokomotiva, dok u novim, u prijelazu pomažu tegljači. Na drugim dijelovima kanala navigaciju brodova pomažu lučki peljari. Za prolaz jednog broda kroz kanal potrebno je prosječno 8-10 sati.

Alternativni pravci

  • Afrika
  • Europa
  • Azija
  • Australija i Oceanija
  • Sjeverna Amerika
  • Južna Amerika
  • Atlantski ocean
  • Tihi ocean
  • Indijski ocean
  • New York
  • Panamski kanal
  • Rt Horn
  • San Francisco
  • Šangaj
  • 30 500 km
  • 19 500 km
  • 8 400 km
  • 21 000 km
  • 4 700 km

Pomorski put iz Azije do istočnih obala Amerike bi bez Panamskog kanala bio nekoliko tisuću kilometara duži, a zahvaljujući Panamskom kanalu, skraćena je i ruta između istočne i zapadne obale američkog kontinenta. Iako se željeznički prijevoz između istočne i zapadne obale Sjeverne Amerike odvija na kraćoj ruti i traje manje vremena, brodski prijevoz je znatno ekonomičniji, kako jedan teretni brod može prevesti nekoliko puta veći teret od vlaka.

Podaci

  • Glavne trgovačke rute
  • Korištenje vode
  • Promet
  • Vrste brodova

Rute

Više od polovine brodova koji prolaze kroz Panamski kanal plove između Azije i istočne obale Sjeverne Amerike, a značajan je promet i između zapadne obale Južne Amerike i istočne obale Sjeverne Amerike ili Europe.

Korištenje vode

Jedan ustav se napuni vodom za manje od osam minuta. Izgradnjom novih ustava gubitak vode je smanjen za skoro 10%. 60% upotrebljene vode se ponovo koristi.

Promet

Broj prolazaka kroz kanal je - osim u godinama Drugog svjetskog rata - bio u stalnom porastu sve do 1980-ih godina, a od tada stagnira. Međutim, tonaža tereta je u stalnom porastu, zahvaljujući povećanom kapacitetu brodova.

Vrste brodova

Kao na starim ustavima od prije 2016. godine tako i na novim ustavima otvorenim poslije 2016. najviše je bilo kontenerskih brodova. Međutim, dok je na starim ustavima bio značajan prijevoz suhe robe i kemijskih tvari, na novim ustavima je značajan i prijevoz plina tankerima.

Animacija

  • Øresund
  • Bospor
  • Sueski kanal
  • Hormuški tjesnac
  • Bab-el-Mandeb
  • Malajski prolaz
  • Panamski kanal
  • Rt dobre nade
  • Rt Horn
  • Gibraltarska vrata
  • La Manche (Engleski kanal)
  • Tihi ocean
  • Karipsko more
  • Colón
  • grad Panama
  • zaljev Limón
  • brana Gatun - Dijelovi prvobitnog kompleta ustava.
  • brana Agua Clara - Novi ustavi izgrađeni prilikom proširenja kanala.
  • rijeka Chagres
  • Gatunsko jezero - Umjetno jezero prilikom izgradnje kanala.
  • željezničke tračnice - Pomorska ruta je pratila trasu željezničke pruge koja se na ponekim mjestima trebala modificirati zbog poplava izazvanih izlijevanjem jezera Gatun.
  • plovidbeni put
  • usjek Culebra - Izgrađena je 14 km duga umjetna dolina.
  • brana Pedro Miguel - Dijelovi prvobitnog kompleta ustava.
  • brana Miraflores - Dijelovi prvobitnog kompleta ustava.
  • brana Cocol - Novi ustavi izgrađeni prilikom proširenja kanala.
  • Bridge of the Americas
  • brod Panamax - Prije rekonstrukcije je ova vrsta broda mogla proći kroz kanal. Transportni kapacitet ovog broda je 4 500 TEU.
  • 294 m
  • 32 m
  • brod New Panamax - Nakon rekonstrukcije i ova vrsta broda može proći kroz kanal. Transportni kapacitet ovog broda je 13 000 TEU.
  • 366 m
  • 49 m
  • brana Miraflores
  • jezero Miraflores
  • brana Pedro Miguel
  • Gatunsko jezero
  • brana Gatun
  • 26 m
  • Afrika
  • Europa
  • Azija
  • Australija i Oceanija
  • Sjeverna Amerika
  • Južna Amerika
  • Atlantski ocean
  • Tihi ocean
  • Indijski ocean
  • New York
  • Panamski kanal
  • Rt Horn
  • San Francisco
  • Šangaj
  • 30 500 km
  • 19 500 km
  • 8 400 km
  • 21 000 km
  • 4 700 km
  • Glavne trgovačke rute
  • Azija – SAD istočna obala 51,2%
  • Južna Amerika zapadna obala– SAD istočna obala 17,5%
  • Južna Amerika zapadna obala – Europa 10,6%
  • Srednja Amerika zapadna obala – SAD istočna obala 7,8%
  • Europa – Sjeverna Amerika zapadna obala 6%
  • Ostalo 6,9%
  • Prije proširenja
  • Poslije proširenja
  • Gubitak vode pri jednom prijelazu
  • 79 olimpijskih bazena
  • 73 olimpijskih bazena
  • 1975 cisterni
  • 1825 cisterni
  • Promet
  • 1914.
  • 1929.
  • 1944.
  • 1959.
  • 1974.
  • 1989.
  • 2004.
  • 2016.
  • broj prijelaza
  • 0
  • 2 000
  • 4 000
  • 6 000
  • 8 000
  • 10 000
  • 12 000
  • 14 000
  • 16 000
  • 18 000
  • kapacitet (milijun tona)
  • 0
  • 50
  • 100
  • 150
  • 200
  • 250
  • 300
  • 350
  • Vrste brodova (2016)
  • Stari komplet ustava
  • 22%
  • 3,2%
  • 6,2%
  • 4,5%
  • 20,4%
  • 7,3%
  • 14,7%
  • 5,5%
  • 1,7%
  • 14,5%
  • Novi komplet ustava
  • 64,3%
  • 22,8%
  • 6,7%
  • 4,5%
  • 1,3%

Naracija

Panamski kanal je umjetni pomorski put izgrađen kod Panamskog zaljeva koji spaja Sjevernu Ameriku s Južnom Amerikom, kako bi skratio plovidbu brodova. Kanal sagrađen 1914. godine spaja Tihi ocean s Karipskim morem.

Gradnju kanala započinju Francuzi 1881. godine, pod vodstvom Ferdinanda de Lessepsa koji je vodio i izgradnju Sueskog Kanala. Uslijed krivo procijenjenih geografskih i klimatskih uvjeta prilikom planiranja financijske konstrukcije, investicija je dospjela na rub bankrota. Najteži zahvat bio je iskopavanje usjeka Culebra, odnosno oblikovanje umjetne doline. Amerikanci su preuzeli projekt 1904. i oni su ga i završili.

Izgrađeni kanal bio je dugačak 80 kilometara i sastojao se od više umjetnih jezera, prirodnih i umjetnih kanala i tri kompleta ustava. Do 1999. bilo je pod upravom Sjedinjenih Američkih Država, nakon čega je prešlo pod nadzor Paname. 2010. godine je preko njega prešao milijunti brod.

Zbog povećanog brodskog prometa i većih dimenzija suvremenih brodova bilo je potrebno proširenje kanala. Bile su potrebne šire i dublje ustave koje bi omogućili i prolaz većim brodovima. Izgradili su dva nova kompleta ustava, proširili su usjek Culebra, te su proširili i produbili i umjetna jezera. Rekonstrukcija kanala je završena 2016. godine.

Prije proširenja maksimalna veličina brodova koja se mogla koristiti kanalom poznata je pod nazivom Panamax, a poslije proširenja sve veći broj modernih brodova prelazi ta ograničenja, te su poznati kao post-Panamax brodovi.

Kompleti ustava kanala pomažu brodovima da savladaju 26 metara visoku razliku u nivoima. Svaki komplet ustava se sastoji od nekoliko komora, što znači da se prilikom prijelaza brodova tri puta podižu i spuštaju. U starijim ustavima prijelaz brodova su rješavali pomoću električnih lokomotiva, dok u novim, u prijelazu pomažu tegljači. Na drugim dijelovima kanala navigaciju brodova pomažu lučki peljari. Za prolaz jednog broda kroz kanal potrebno je prosječno 8-10 sati.

Pomorski put iz Azije do istočnih obala Amerike bi bez Panamskog kanala bio nekoliko tisuća kilometara duži, a zahvaljujući Panamskom kanalu, skraćena je i ruta između istočne i zapadne obale američkog kontinenta. Iako se željeznički prijevoz između istočne i zapadne obale Sjeverne Amerike odvija na kraćoj ruti i traje manje vremena, brodski prijevoz je znatno ekonomičniji, kako jedan teretni brod može prevesti nekoliko puta veći teret od vlaka.

Više od polovine brodova koji prolaze kroz Panamski kanal plove između Azije i istočne obale Sjeverne Amerike, a značajan je promet i između zapadne obale Južne Amerike i istočne obale Sjeverne Amerike ili Europe.

Jedan ustav se napuni vodom za manje od osam minuta. Izgradnjom novih ustava gubitak vode je smanjen za skoro 10%. 60% upotrebljene vode se ponovo koristi.

Broj prolazaka kroz kanal je - osim u godinama Drugog svjetskog rata - bio u stalnom porastu sve do 1980-ih godina, a od tada stagnira. Međutim, tonaža tereta je u stalnom porastu, zahvaljujući povećanom kapacitetu brodova.

Kao na starim ustavima od prije 2016. godine tako i na novim ustavima otvorenim poslije 2016. najviše je bilo kontenerskih brodova. Međutim, dok je na starim ustavima bio značajan prijevoz suhe robe i kemijskih tvari, na novim ustavima je značajan i prijevoz plina tankerima.

Povezani dodatci

Luka

U lukama je neophodna odgovarajuća infrastruktura i uslužne djelatnosti.

Prometne mreže

Animacija prikazuje glavne zračne, vodene i kopnene puteve i prometna čvorišta.

Tanker za naftu

Tankeri za naftu pojavili su se krajem 19. stoljeća; danas ih ubrajamo među najveće brodove.

Teretni brod

Trgovačke rute tankera i brodova za prijevoz spremnika su postale guste poslije Drugog svjetskog rata, danas su rasprostranjene po cijelom svijetu.

Mora i zaljevi

Animacija nam pokazuje važna mora i zaljeve na Zemlji

Rad brodske prevodnice

Brodska prevodnica omogućuje plovilima svladavanje razlike u razinama vode.

Sueski kanal

Sueski kanal je umjetno prokopan kanal između Sredozemnog i Crvenog mora.

Zračna luka

Zračne luke pružaju potrebnu infrastrukturu i usluge za zrakoplovstvo.

Eurotunel

Eurotunel je podzemni i podmorski željeznički prolaz dug 50.5 km, koji izravno povezuje Francusku i Veliku Britaniju.

Kontinenti i oceani

Kopno na Zemlji podijeljeno je na kontinente između kojiih se nalaze oceani.

Santa Maria (15. stoljeće)

Trojarbolna nava Santa Maria je bila admiralski brod Kristofora Kolumba u Dobu otkrića.

Geografska otkrića (15.-17. stoljeće)

Velika geografska otkrića početkom Novog vijeka nisu samo promijenila izgled zemljovida, već su imala dubok utjecaj i na ostala područja ljudskog života.

Topografija Zemlje

Animacija prikazuje veće planine, ravnice, rijeke, jezera i pustinje Zemlje.

Added to your cart.