Vaša košarica je prazna

Kupovina

komad: 0

Ukupno: 0,00

0

Ozonski omotač

Ozonski omotač

Velika je važnost ozonskog omotača za život na Zemlji jer štiti od UV zračenja.

Geografija

Ključne riječi

ozonski omotač, molekula ozona, ultraljubičasto zračenje, zaštitni štit, UV-A, UV-C, UV-B, kisik, molekula kisika, ozonska rupa, troposfera, stratosfera, mezosfera, bilogija, geografija, kemija

Povezani dodatci

3D modeli

Ozonski omotač

  • troposfera
  • stratosfera
  • mezosfera
  • ozonski omotač
  • 50 - 80 km
  • 12 - 50 km
  • 0 - 12 km
  • 15 - 30 km

Ozon je otrovni plin, čija se molekula sastoji od 3 atoma kisika. Uslijed kratkovalnom ultraljubičastog zračenja u nazočnosti vode, atmosferske molekule kisika se razdvajaju na atome kisika. Ako se atomi kisika sudare sa molekulama kisika, nastaje ozon. Troposfera također sadrži malu količinu ozona, a velika količina ovog kisika se nalazi na visini od 15–30 km, u ozonskom omotaču. Ovaj je sloj od ogromne važnosti, kako blokira veći dio smrtonosnog ultraljubičastog zračenja sa Sunca. Također reflektira i toplinu koju zrači Zemlja i na taj način sudjeluje u regulaciji topline našeg planeta. Ozon se na utjecaj dugovalnog ultraljubičastog zračenja, odnosno vidljivog spektra i pomoću freona (klorfluormetana) raspada na molekulu kisika i atom kisika. Ukoliko se u ozonskom sloju smanji količina ozona, onda se također smanjuje i sposobnost zaštite omotača od štetnog ultraljubičastog zračenja. Drastično smanjenje ozona u omotaču se naziva „ozonska rupa“. Gustoća ozona u atmosferi se lokalno i periodično mijenja. Ozon uglavnom nastaje u sloju iznad tropske klimatske zone. Od ožujka se pomjera prema većim geografskim širinama. Na sjevernoj polutki može stići čak i do pola, a na južnoj polutki svega do širine od 50-60° (zbog izrazito jakih zračnih strujanja na ovim širinama). Od studenog se gustoća ozona iznad Južnog pola sve smanjuje (tada je tamo ljeto i povećava se radijacija). Količina ozona se može u takvoj mjeri smanjiti da se Zemljin zaštitni omotač može pokidati. Od ožujka se međutim opet stvara sve više ozona (radijacija tada opada), odnosno, zaštitni sloj se oporavlja. Prorjeđivanje ozona u atmosferi je prirodan proces. Međutim, ako se ozon raspada od prevelike akumulacije freona u atmosferi, ozonske rupe u omotaču će biti sve veće i oporavak zaštitnog omotača će biti sve teži.

Ozonski omotač, kao zaštitni sloj

  • ultraljubičasto zračenje
  • UV-A - Ultraljubičasto zračenje dugačke valne dužine (400–320 nanometara), relativno male energije. Dopire do većeg dijela Zemljine površine. U velikoj količini uništava stanice i DNK, može izazvati karcinom.
  • UV-B - Ultraljubičasto zračenje srednje valne dužine (320–280 nanometara), sa većom energijom od UV-A zračenja. Dopire samo do malog dijela Zemljine površine, većinu zračenja upija ozonski omotač. Potječe stvaranje D vitamina u našem organizmu. U velikoj količini uništava DNK i može izazvati karcinom.
  • UV-C - Ultraljubičasto zračenje kratke valne dužine (280–100 nanometara), velike energije. Ne dopire do Zemljine površine, kako ga upija kisik atmosfere. U velikoj mjeri uništava DNK, stoga je u procesu evolucije kopneni život mogao nastati samo tada, kada je atmosfera postala podobna za blokiranje UV-C zračenja.
  • ozonski omotač
  • O₂ -› O₃
  • O₃ -› O₂

Apsorpcija UV-C i UV-B

  • molekula kisika
  • UVC zračenje
  • Molekula ozona
  • molekula kisika se raspada.
  • Atom kisika se spaja s molekulom kisika i stvara ozon.
  • UVB zračenje
  • Molekula ozona se raspada.
  • Atom kisika i molekula ozona pretvaraju se u molekule kisika.

Trošenje ozona

Animacija

  • ozonski omotač
  • 15 - 30 km
  • UV-A - Ultraljubičasto zračenje dugačke valne dužine (400–320 nanometara), relativno male energije. Dopire do većeg dijela Zemljine površine. U velikoj količini uništava stanice i DNK, može izazvati karcinom.
  • UV-B - Ultraljubičasto zračenje srednje valne dužine (320–280 nanometara), sa većom energijom od UV-A zračenja. Dopire samo do malog dijela Zemljine površine, većinu zračenja upija ozonski omotač. Potječe stvaranje D vitamina u našem organizmu. U velikoj količini uništava DNK i može izazvati karcinom.
  • UV-C - Ultraljubičasto zračenje kratke valne dužine (280–100 nanometara), velike energije. Ne dopire do Zemljine površine, kako ga upija kisik atmosfere. U velikoj mjeri uništava DNK, stoga je u procesu evolucije kopneni život mogao nastati samo tada, kada je atmosfera postala podobna za blokiranje UV-C zračenja.
  • molekula kisika
  • UVC zračenje
  • Molekula ozona
  • molekula kisika se raspada.
  • Atom kisika se spaja s molekulom kisika i stvara ozon.
  • UVB zračenje
  • Molekula ozona se raspada.
  • Atom kisika i molekula ozona pretvaraju se u molekule kisika.

Naracija

Ozonski omotač nalazi se na visini od petnaest do trideset kilometara iznad Zemljine površine. Njegova gustoća varira.

To je zaštitni sloj oko našeg planeta čija je funkcija apsorbirati štetno ultraljubičasto zračenje Sunca (UV-C). Ovo zračenje uništava epidermis ili kožu živih organizama, kao i DNK. Bez ozonskog omotača, na Zemlji ne bi bilo života. Općenito, postoji prirodna dinamična ravnoteža između procesa stvaranja i raspadanja ozona.

Dvoatomski kisik, sastojak atmosfere, raspada se zbog velike energije UV-C zračenja; posljedica toga su atomi koji se zatim vezuju uz molekule kisika, stvarajući tako triatomske molekule ozona. To su nestabilne molekule koje se raspadaju pod utjecajem ultraljubičastog zračenja. Zadnjih godina ravnotežu je narušilo djelovanje čovjeka.

Ozonski omotač smanjuje se najviše zahvaljujući industrijskoj proizvodnji, štetnim materijalima, kao što su klor, fluor i brom, koji se ispuštaju u atmosferu. Izraz “ozonska rupa“ ne znači doslovce da je ozonski omotač posve uništen, nego samo da se prilično stanjio. Najveća ozonska rupa nalazi se iznad Antarktika, gdje njegova debljina iznosi oko trećinu prvobitne. Omotač je također znatno smanjen iznad Sjevernog pola.

Povezani dodatci

Kruženje kisika u prirodi

Kisik, koji je živim bićima neophodan za život, neprestano kruži unutar Zemljine atmosfere.

Onečišćenje zraka

Animacija nam prikazuje glavne izvore onečišćenja zraka: poljoprivreda, industrija i urbana naselja.

Ozon (O₃)

Alotrop kisika, koji se sastoji od 3 atoma kisika.

Kisik (O₂) (srednji stupanj)

Bezbojan plin, bez mirisa, važan sastavni dio atmosfere, neophodan je za život na Zemlji.

Dušik (N₂) (početni stupanj)

Kemijski inertan plin bez boje i mirisa, čini 78,1% Zemljine atmosfere.

Dušikov monoksid (Dušikov(II) oksid) (NO)

Bezbojan je i vrlo otrovan plin i važan međuproizvod u procesu proizvodnje dušične kiseline.

Kisik (O₂) (početni stupanj)

Bezbojan plin, bez mirisa, važna komponenta atmosfere, nužan za život na Zemlji.

Onečišćenje tla

Animacija prikazuje glavne izvore onečišćenja tla.

Onečišćenje voda

Industrija, poljoprivreda i gradovi glavni su izvori onečišćenja voda.

Stanica za pročišćavanje otpadnih voda

Pročišćene otpadne vode se koriste u poljoprivredi i industriji.

Struktura Zemlje (srednji stupanj)

Unutrašnjost Zemlje se sastoji od više sferičnih slojeva.

Sumporov dioksid (SO₂)

Glavni je uzročnik kiselih kiša. Nusprodukt je proizvodnje sumporove kiseline.

Ugljikov monoksid (CO) (početni stupanj)

Bezbojni, bezmirisni plin, jako otrovan za ljude i životinje u visokoj koncentraciji.

Zeleni automobili

Kombiniranjem benzinskog i električnog pogona automobila možemo smanjiti onečišćavanje zraka.

Kako funkcionira hladnjak?

Animacija nam pokazuje sklop i funkcioniranje hladnjaka.

Zagađivanje okoliša

Nepovoljni efekti ljudskog društva utječu na okoliš, a to se naziva zagađivanjem okoliša.

Efekt staklenika

Kao posljedica ljudske aktivnosti raste koncentracija stakleničkih plinova, što rezultira snažnijim učinkom efekta staklenika te posljedično dovodi do...

Vodeni medvjedići

Ovi dugoživci su u stanju preživjeti krajnje ekstremne prilike: ostat će žive čak i u svemiru.

Added to your cart.