Vaša košarica je prazna

Kupovina

komad: 0

Ukupno: 0,00

0

Oko

Oko

Oko je važan osjetilni organ koji služi pretvaranju svjetlosti u živčane impulse.

Biologija

Ključne riječi

oko, vizija, raspoznavanje boja, percepcija, percepcija svjetla, osjetilni organ, oštar vid, problem s vidom, svjetlost, zjenica, šarenica (iris), bjeloočnica, leća, suzna žlijezda, prednja očna komora, staklasta komora oka, očni kapak, mrežnica, žilnica (koroidea), žuta pjega, skotom, zrakasto tijelo, vidni živac, stanica štapića, mirozov, organ za detekciju svjetla, vidno polje, receptor, boja, kijazmi, refleks, pupillary refleks svjetlosti, čovjek, anatomija, bilogija

Povezani dodatci

3D modeli

Mehanizam vida

  • zjenica - Količina svjetlosti koja će ući u oko regulira se svjetlosnim refleksom zjenice. Pomoću glatkih mišića šarenice zjenica se pri jakom svjetlu sužava, a pri slabijem širi. Svjetlosni refleks zjenice je neuvjetovan refleks čiji se centar nalazi u mozgovnom deblu. Abnormalnosti refleksa zjenice upućuju na ozljedu mozgovnog debla.
  • centar za vid - Centar za vid smješten je u zatiljnom režnju kore velikog mozga.
  • vidni živac - Poznat je i pod nazivom II. mozgovni živac. Do mozga prenosi impulse stvorene u mrežnici.
  • optička kijazma - Mjesto gdje se djelomično križaju vidni živci. Impulsi s unutarnje strane svake mrežnice prenaze na suprotnu stranu mozga. Impulsi s vanjske strane mrežnica ostaju na istoj strani.
  • vanjski mišići oka - Prugasti mišići koji pokreću očne jabučice.
  • suzna žlijezda - Proizvode suze koje vlaže i čiste oči te igraju važnu ulogu u izražavanju nekih emocija.

Presjek oka

  • šarenica - Nastavlja se na žilnicu. Sadrži pigment kojim se određuje boja oka, a odgovorna je za svjetlosni refleks zjenice.
  • zjenica - Otvor u sredini šarenice koji svjetlo propušta do mrežnice, te regulira količinu svjetlosti koja ulazi u oko. Količina svjetlosti koja će ući u oko regulira se svjetlosnim refleksom zjenice. Pomoću glatkih mišića šarenice zjenica se pri jakom svjetlu sužava, a pri slabijem širi. Svjetlosni refleks zjenice je neuvjetovan refleks čiji se centar nalazi u mozgovnom deblu. Abnormalnosti refleksa zjenice upućuju na ozljedu mozgovnog debla.
  • očna leća - Prozirna, bikonveksna struktura u oku koja, uz rožnicu, omogućuje da se zrake svjetlosti fokusiraju na mrežnici. Leća, promjenom oblika, mijenja žarišnu udaljenost oka pa može fokusirati objekte na različitim udaljenostima od oka, omogućujući tako da se na mrežnici formira oštra, stvarna slika objekta promatranja. Ova prilagodba oblika leće naziva se akomodacija.
  • cilijarne zonule - Drže leću i prate kretnje cilijarnih mišića. Kada gledamo predmet u blizini cilijarni mišići se kontrahiraju, cilijarne zonule se opuštaju i leća se zakrivljuje. Kada gledamo udaljenije predmete cilijarni mišići se opuštaju, cilijarne zonule se napinju i leća se izravnava.
  • zrakasto tijesto - Nastavlja se na žilnicu. Njegovi mišići (cilijarni mišići) osiguravaju prilagodbu očne leće na udaljenost promatranog objekta. Kada gledamo predmet u blizini cilijarni mišići se kontrahiraju, cilijarne zonule se opuštaju i leća se zakrivljuje. Kada gledamo udaljenije predmete cilijarni mišići se opuštaju, cilijarne zonule se napinju i leća se izravnava.
  • rožnica - Nastavlja se na bjeloočnicu i služi refrakciji svjetlosti.
  • prednja očna komora - U njoj se nalazi očna vodica. Ako se stvori prepreka u dreniranju očne vodice dolazi do povećanja tlaka, što uzrokuje glaukom. U težim slučajevima može doći do sljepoće.
  • staklasta komora - Prostor ispunjen prozirnom želatinoznom tvari koja se naziva očna vodica. Kroz njega svjetlost dolazi do mrežnice.
  • žuta pjega - Središnji dio mrežnice na koji se fokusira slika predmeta kojeg, odgovoran za vidnu oštrinu. U njenoj sredini nalaze se samo čunjići, a na rubovima ima više štapića.
  • slijepa pjega - Mjesto je gdje vidni živac prolazi kroz mrežnicu. Ona ne sadrži receptore.
  • bjeloočnica - Čvrsti sloj građen od vezivnog tkiva koji se nastavlja na prozirnu rožnicu koja služi refrakciji svjetlosti. Na njega se nastavlja rožnica.
  • žilnica - Sadrži krvne žile koje oku osiguravaju kisik i prehranu. Na nju se s prednje strane nastavljaju cilijarno tijelo i šarenica.
  • mrežnica - Njezini receptori nazivaju se čunjićima i štapićima. Žuta pjega dio je mrežnice odgovoran za vidnu oštrinu. U njenoj sredini nalaze se samo čunjići, a na rubovima ima više štapića. Slijepa pjega mjesto je gdje vidni živac prolazi kroz mrežnicu. Ona ne sadrži receptore.
  • vidni živac - Poznat je i pod nazivom II. mozgovni živac. Do mozga prenosi impulse stvorene u mrežnici.

Mrežnica

  • čunjići - Sadrže tri vrste na svjetlo osjetljiva pigmenta koja ih čine osjetljivim na crveno, zeleno ili plavo svjetlo. Njihov stimulacijski prag je viši od stimulacijskog praga štapića te je to razlog zašto u sumraku predmete vidimo manje svijetlima. Središnji dio žute pjege sadrži samo čunjiće, a prema rubu broj štapića premašuje broj čunjića.
  • štapići - Ne mogu razlikovati boje jer su stimulirani svjetlošću svih valnih duljina. Njihov stimulacijski prag puno je niži od stimulacisjkog praga čunjića: reagiraju i na samo jedan foton. Aktivni su i kada za čunjiće nema dovoljno svjetla. Središnji dio žute pjege nema štapića, oni se nalaze prema rubu.
  • bipolarna stanica - Prenosi impulse receptora do ganglijskih stanica.
  • ganglijska stanica - Stimuliraju je bipolarne stanice. Njeni aksoni oblikuju vidni živac.

Receptori

  • čunjić osjetljiv na zelenu svjetlost - Sadrže tri vrste na svjetlo osjetljiva pigmenta koja ih čine osjetljivim na crveno, zeleno ili plavo svjetlo. Njihov stimulacijski prag je viši od stimulacijskog praga štapića te je to razlog zašto u sumraku predmete vidimo manje svijetlima. Središnji dio žute pjege sadrži samo čunjiće, a prema rubu broj štapića premašuje broj čunjića.
  • štapići - Ne mogu razlikovati boje jer su stimulirani svjetlošću svih valnih duljina. Njihov stimulacijski prag puno je niži od stimulacisjkog praga čunjića: reagiraju i na samo jedan foton. Aktivni su i kada za čunjiće nema dovoljno svjetla. Središnji dio žute pjege nema štapića, oni se nalaze prema rubu.
  • membranski diskovi - Obloženi su velikom količinom rodopsina koji se sastoji od proteina opsina i fotosenzitivnog derivata vitamina A - retinala.
  • invaginacija - Obloženi su velikom količinom iodopsina koji je sličan rodopsinu kojeg pronalazimo u čunjićima. Razlikuju se samo u proteinskom sastavu.
  • mitohondrij - Odgovoran je za opskrbu stanica energijom i stvaranje ATP-a.
  • stanična jezgra - Sadrži genetski materijal stanice koji kontrolira metaboličke stanične procese.
  • sinaptičke vezikule - Sadrže neuroprijenosnike, glutamat, koji blokiraju bipolarne stanice. Svjetlost uzrokuje hiperpolarizaciju receptora, što je potrebno za stvaranje električnih impulsa.

Animacija

  • centar za vid - Centar za vid smješten je u zatiljnom režnju kore velikog mozga.
  • vidni živac - Poznat je i pod nazivom II. mozgovni živac. Do mozga prenosi impulse stvorene u mrežnici.
  • optička kijazma - Mjesto gdje se djelomično križaju vidni živci. Impulsi s unutarnje strane svake mrežnice prenaze na suprotnu stranu mozga. Impulsi s vanjske strane mrežnica ostaju na istoj strani.
  • vanjski mišići oka - Prugasti mišići koji pokreću očne jabučice.
  • šarenica - Nastavlja se na žilnicu. Sadrži pigment kojim se određuje boja oka, a odgovorna je za svjetlosni refleks zjenice.
  • zjenica - Otvor u sredini šarenice koji svjetlo propušta do mrežnice, te regulira količinu svjetlosti koja ulazi u oko. Količina svjetlosti koja će ući u oko regulira se svjetlosnim refleksom zjenice. Pomoću glatkih mišića šarenice zjenica se pri jakom svjetlu sužava, a pri slabijem širi. Svjetlosni refleks zjenice je neuvjetovan refleks čiji se centar nalazi u mozgovnom deblu. Abnormalnosti refleksa zjenice upućuju na ozljedu mozgovnog debla.
  • očna leća - Prozirna, bikonveksna struktura u oku koja, uz rožnicu, omogućuje da se zrake svjetlosti fokusiraju na mrežnici. Leća, promjenom oblika, mijenja žarišnu udaljenost oka pa može fokusirati objekte na različitim udaljenostima od oka, omogućujući tako da se na mrežnici formira oštra, stvarna slika objekta promatranja. Ova prilagodba oblika leće naziva se akomodacija.
  • cilijarne zonule - Drže leću i prate kretnje cilijarnih mišića. Kada gledamo predmet u blizini cilijarni mišići se kontrahiraju, cilijarne zonule se opuštaju i leća se zakrivljuje. Kada gledamo udaljenije predmete cilijarni mišići se opuštaju, cilijarne zonule se napinju i leća se izravnava.
  • zrakasto tijesto - Nastavlja se na žilnicu. Njegovi mišići (cilijarni mišići) osiguravaju prilagodbu očne leće na udaljenost promatranog objekta. Kada gledamo predmet u blizini cilijarni mišići se kontrahiraju, cilijarne zonule se opuštaju i leća se zakrivljuje. Kada gledamo udaljenije predmete cilijarni mišići se opuštaju, cilijarne zonule se napinju i leća se izravnava.
  • rožnica - Nastavlja se na bjeloočnicu i služi refrakciji svjetlosti.
  • prednja očna komora - U njoj se nalazi očna vodica. Ako se stvori prepreka u dreniranju očne vodice dolazi do povećanja tlaka, što uzrokuje glaukom. U težim slučajevima može doći do sljepoće.
  • staklasta komora - Prostor ispunjen prozirnom želatinoznom tvari koja se naziva očna vodica. Kroz njega svjetlost dolazi do mrežnice.
  • žuta pjega - Središnji dio mrežnice na koji se fokusira slika predmeta kojeg, odgovoran za vidnu oštrinu. U njenoj sredini nalaze se samo čunjići, a na rubovima ima više štapića.
  • slijepa pjega - Mjesto je gdje vidni živac prolazi kroz mrežnicu. Ona ne sadrži receptore.
  • bjeloočnica - Čvrsti sloj građen od vezivnog tkiva koji se nastavlja na prozirnu rožnicu koja služi refrakciji svjetlosti. Na njega se nastavlja rožnica.
  • žilnica - Sadrži krvne žile koje oku osiguravaju kisik i prehranu. Na nju se s prednje strane nastavljaju cilijarno tijelo i šarenica.
  • mrežnica - Njezini receptori nazivaju se čunjićima i štapićima. Žuta pjega dio je mrežnice odgovoran za vidnu oštrinu. U njenoj sredini nalaze se samo čunjići, a na rubovima ima više štapića. Slijepa pjega mjesto je gdje vidni živac prolazi kroz mrežnicu. Ona ne sadrži receptore.
  • vidni živac - Poznat je i pod nazivom II. mozgovni živac. Do mozga prenosi impulse stvorene u mrežnici.
  • čunjići - Sadrže tri vrste na svjetlo osjetljiva pigmenta koja ih čine osjetljivim na crveno, zeleno ili plavo svjetlo. Njihov stimulacijski prag je viši od stimulacijskog praga štapića te je to razlog zašto u sumraku predmete vidimo manje svijetlima. Središnji dio žute pjege sadrži samo čunjiće, a prema rubu broj štapića premašuje broj čunjića.
  • štapići - Ne mogu razlikovati boje jer su stimulirani svjetlošću svih valnih duljina. Njihov stimulacijski prag puno je niži od stimulacisjkog praga čunjića: reagiraju i na samo jedan foton. Aktivni su i kada za čunjiće nema dovoljno svjetla. Središnji dio žute pjege nema štapića, oni se nalaze prema rubu.
  • bipolarna stanica - Prenosi impulse receptora do ganglijskih stanica.
  • ganglijska stanica - Stimuliraju je bipolarne stanice. Njeni aksoni oblikuju vidni živac.
  • čunjić osjetljiv na zelenu svjetlost - Sadrže tri vrste na svjetlo osjetljiva pigmenta koja ih čine osjetljivim na crveno, zeleno ili plavo svjetlo. Njihov stimulacijski prag je viši od stimulacijskog praga štapića te je to razlog zašto u sumraku predmete vidimo manje svijetlima. Središnji dio žute pjege sadrži samo čunjiće, a prema rubu broj štapića premašuje broj čunjića.
  • štapići - Ne mogu razlikovati boje jer su stimulirani svjetlošću svih valnih duljina. Njihov stimulacijski prag puno je niži od stimulacisjkog praga čunjića: reagiraju i na samo jedan foton. Aktivni su i kada za čunjiće nema dovoljno svjetla. Središnji dio žute pjege nema štapića, oni se nalaze prema rubu.
  • sinaptičke vezikule - Sadrže neuroprijenosnike, glutamat, koji blokiraju bipolarne stanice. Svjetlost uzrokuje hiperpolarizaciju receptora, što je potrebno za stvaranje električnih impulsa.

Oči

  • očni kapak - Sa vanjske strane prekriveni tankom kožom, sa unutarnje strane veznim tkivom. Njihova je uloga zaštita i održavanje prikladne topline i vlažnosti očiju.

Naracija

Vidljiva svjetlost je elektromagnetsko zračenje valne duljine u rasponu od 380 do 800 nm. Svjetlost valne duljine od 380 nm vidi se kao ljubičasta boja, dok se svjetlost valne duljine od 800 nm vidi kao crvena boja. Oči omogućuju percepciju svjetla. Impulsi uzrokovani svjetlom iz oka se do mozga prenose vidnim živcem (II. mozgovni živac). Vidni živci djelomično se križaju u optičkoj kijazmi. Iz tog razloga impulsi s unutarnje strane svake mrežnice prenaze na suprotnu stranu mozga. Impulsi s vanjske strane mrežnica ostaju na istoj strani. Vlakna vidnog živca nakon što vidnim traktom uđu u mozak dolaze do vidne kore koja se nalazi u zatiljnom režnju. Osjet svjetla stvara se u kori velikog mozga.

Količina svjetlosti koja će ući u oko regulira se svjetlosnim refleksom zjenice. Pomoću glatkih mišića šarenice zjenica se pri jakom svjetlu sužava, a pri slabijem širi. Svjetlosni refleks zjenice je neuvjetovan refleks čiji se centar nalazi u mozgovnom deblu. Abnormalnosti refleksa zjenice upućuju na ozljedu mozgovnog debla. Očne jabučice pomiču se pomoću vanjskih mišića oka. Ti mišići su prugasti mišići koji su pod utjecajem naše volje.

Staklasto tijelo je dio oka koji najvećim dijelom ispunjava unutrašnjost očne jabučice. Na poprečnom presjeku oka vidimo tri glavna sloja. Vanjski sloj je bjeloočnica, čvrsti sloj građen od vezivnog tkiva koji se nastavlja na prozirnu rožnicu koja služi refrakciji svjetlosti.
Drugi sloj je žilnica koja sadrži krvne žile koje oku osiguravaju kisik i prehranu. Nastavlja se na zrakasto tijelo i šarenicu koji se nalaze na prednjem dijelu oka. Šarenica sadrži pigment kojim se određuje boja oka, a odgovorna je za svjetlosni refleks zjenice.
Glatki mišići zrakastog tijela mijenjaju oblik i položaj očne leće te na taj način omogućuju njenu akomodaciju. Leća i zrakasto tijelo spojeni su cilijarnim zonulama. Zrakasto tijelo proizvodi očnu vodicu koja ispunjava prostor između leće i rožnice. Ako se stvori prepreka u njenom dreniranju dolazi do povećanja tlaka, što uzrokuje glaukom. U težim slučajevima može doći do sljepoće.
Unutarnji sloj je mrežnica. Ovdje leća stvara obrnutu smanjenu sliku promatranog predmeta. Njezini receptori nazivaju se čunjićima i štapićima. Žuta pjega dio je mrežnice odgovoran za vidnu oštrinu. U njenoj sredini nalaze se samo čunjići, a na rubovima ima više štapića. Slijepa pjega mjesto je gdje vidni živac prolazi kroz mrežnicu. Ona ne sadrži receptore. Impulsi koje proizvode receptori u mrežnici do mozga se preko živčanih vlakana prenose prenose vidnim živcem.

Receptori mrežnice su štapići i čunjići. Njihovi impulsi prenose se na bipolarne stanice koje stimuliraju ganglijske stanice. Rodopsin je na svjetlo osjetljiv pigment koji se sastoji od grupe proteina, opsina, i retinala, derivata vitamina A. Štapići ne mogu razlikovati boje jer je rodopsin stimuliran svjetlošću svih valnih duljina. Njihov stimulacijski prag je nizak: reagiraju i na samo jedan foton. Aktivni su i kada nema dovoljno svjetla. Postoje tri vrste čunjića koji su osjetljivi na crveno, zeleno i plavo svjetlo. Njihov, na svjetlo osjetljiv pigment, zove se iodopsin koji se u skupini proteina razlikuje od rodopsina. Njihov stimulacijski prag viši je od stimulacijskog praga štapića pa oni nisu aktivni pri nedostatku svjetla. To je razlog zašto u sumraku predmete vidimo u nijansama sive boje. Ako bilo koja vrsta čunjića nedostaje ili je neispravana javlja se deficit u prepoznavanju boja, najčešće u zeleno-crvenom spektru. Ako sve tri vrste čunjića ispravno ne funkcioniraju osoba vidi nijanse sive boje. To stanje naziva se daltonizam.

U tami štapići i čunjići kontinuirano otpuštaju neuroprijenosnika, glutamat, koji blokira bipolarne stanice. Svjetlost uzrokuje hiperpolarizaciju receptora, što je potrebno za stvaranje električnih impulsa. Hiperpolarizacija zaustavlja lučenje glutamata, bipolarne stanice se oslobađaju i stvaraju akcijski potencijal.

Povezani dodatci

Korekcija vida

Konkavne i konveksne leće koriste se za korigiranje kratkovidnosti i dalekovidnosti.

Mehanizam vida

Kako bi nam osigurala vidnu oštrinu očna leća prilikom gledanja bližih i udaljenih predmeta mijenja svoju zakrivljenost.

Daltonizam

Poremećaj prepoznavanja boja naziva se daltonizam.

Kako radi digitalni fotoaparat?

Animacija nam prikazuje kako radi digitalni fotoaparat.

Ljudsko tijelo (muško)

Animacija nam prikazuje glavne sustave ljudskog tijela.

Ljudsko tijelo - za mlađi naraštaj

Animacija primijenjena za mlađe naraštaje prikazuje glavne organe ljudskog tijela.

Nos, osjetilo njuha

Kada su pobuđeni mirisima receptori njuha stvaraju električne impulse.

Okusni sustav

Receptori za okus pretvaraju kemijske podražaje u električne impulsa.

Optički teleskopi

Animacija nam pokazuje važne teleskope s lećama i zrcalima koji se koriste za astronomska promatranja neba.

Osjetilni organi

Organi koji primaju podražaje iz okoline ili tijela i prenose ih do mozga u obliku živčanih impulsa.

Ravnoteža

Unutarnje uho omogućava osjet položaja glave i pokreta.

Uho i proces slušanja

Uši pretvaraju zvučne valove u živčane impulse koji se šalju u mozak.

Upala srednjeg uha

Animacija prikazuje simptome i lječenje sekretorne upale srednjeg uha.

Mnogovrstnost organa za osjet svjetla

Tijekom evolucije su se različni tipovi organa vida razvijali neovisno jedni od drugih.

Refleksija i refrakcija svjetlosnog zraka.

Na plohi koja razdvaja dvije različite tvari u kojima je brzina vala različita, svjetlost se odbija ili lomi.

Optički instrumenti

Danas koristimo velik broj optičkih instrumenata, od mikroskopa pa sve do teleskopa.

Added to your cart.