Vaša košarica je prazna

Kupovina

komad: 0

Ukupno: 0,00

0

Morske struje

Morske struje

Morske struje su povezano gibanje morske odnosno oceanske vode, koje ima važan planetarni utjecaj.

Geografija

Ključne riječi

morske struje, Oceani svijeta, more, ocean, globalni transportni pojas, struje, vjetar, atmosferska cirkulacija, Coriolisov efekt, protok, struja, polarni vjetar, zapadni vjetrovi, pasat, formacija dubokih voda, salinitet, gustoća, hidrosfera, hladno, toplo, temperatura, Kruženje vode, podneblje, priroda, fizička geografija, geografija

Povezani dodatci

Pitanja

  • Od dolje navedenih koja je hladna morska struja?
  • Od dolje navedenih koja je topla morska struja?
  • Od dolje navedenih koja je hladna morska struja?
  • Od dolje navedenih koja je hladna morska struja?
  • Od dolje navedenih koja je hladna morska struja?
  • Od dolje navedenih koja je topla morska struja?
  • Od dolje navedenih koja je topla morska struja?
  • Od dolje navedenih koja je topla morska struja?
  • Coriolisova sila na južnoj polutki u kojem smjeru pomiče materije koje su u pokretu?
  • Po čemu se morske struje grupiraju?
  • Za koliko se vremena okrene jedna molekula vode na velikom oceanskom transporteru?
  • Coriolisova sila na sjevernoj polutki u kojem smjeru pomiče materije koje su u pokretu?
  • Kako utječu na klimu Zemlje morske struje?
  • Što pokreće morske struje?

3D modeli

Morske struje

  • Arktički krug
  • Rakova obratnica
  • Ekvator
  • Jarčeva obratnica
  • Antarktički krug
  • Južni pol
  • Sjeverni pol
  • Atlantski ocean
  • Tihi ocean
  • Indijski ocean
  • Arktički ocean
  • Kanarska struja
  • Gvinejska struja
  • Labradorska struja
  • Golfska (Sjevernoatlantska) struja
  • Istočna grenlandska struja
  • Sjeverna ekvatorska struja
  • Južna ekvatorska struja
  • Brazilska struja
  • Benguelska struja
  • Kalifornijska struja
  • Ojašio struja
  • Kurošio struja
  • Ojašio struja
  • Ekvatorska protustruja
  • Humboldtova (Peru) struja
  • Somalijska struja
  • Agulhaška struja
  • Struja zapadnih vjetrova
  • Zapadnoaustralska struja
  • Istročnoaustralska struja
  • Karipska struja
  • Kineska struja
  • Norveška struja
  • Antarktička cirkumpolarna struja
  • sjeveroistočni polarni vjetrovi
  • zapadni vjetrovi
  • sjeveroistočni pasat
  • jugoistočni pasat
  • jugoistočni polarni vjetrovi

Definicije pojmova:

Atmosferska cirkulacija: kao posljedica mijenjanja zraka između pojasa različitog zračnog tlaka na Zemlji se oblikovalo tri velika sustava vjetrova. Kod ekvatora u zračnom kruženju dominiraju pasatni vjetrovi istočnog smjera, na područjima većih geografskih širina zapadni vjetrovi i polarni vjetrovi također istočnog smjera.

Pasatni vjetrovi: U tropskom pojasu vjetrovi u blizini površine. Pušu od područja 30. stupnja geografske širine, gdje je zračni tlak visok, prema područjima duž ekvatora, gdje je zračni tlak nizak, a smjer im je zbog inercijske sile koja nastaje zbog Zemljine rotacije na sjevernoj polutki sjeveroistočni, a na južnoj južnoistočni.

Zapadni vjetrovi: Vjetrovi koji se oblikuju između 30. i 60. stupnja geografske širine. Područje oko 30. stupnja geografske širine je okruženo pojasom pod visokim tlakom, dok područje oko 60. stupnja niskim. Mijenjanje zraka među njima vrše zapadni vjetrovi.

Polarni vjetrovi: Sa polarnih područja gdje je visok tlak, zrak struji prema polovima, a smjer im je zbog inercijske sile koja nastaje zbog Zemljine rotacije na sjevernoj polutki sjeveroistočni, a na južnoj južnoistočni.

Coriolisova sila: inercijska sila koja je nastala zbog Zemljine rotacije. Na sjevernoj polulopti pomične materije pokreće desno, dok na južnoj polutki lijevo.

Dubinsko kruženje

  • Ekvator
  • površinska struja
  • 50° geografske širine
  • strujanje hladne vode prema gore
  • dubinska struja

Definicije pojmova:

Atmosferska cirkulacija: kao posljedica mijenjanja zraka između pojasa različitog zračnog tlaka na Zemlji se oblikovalo tri velika sustava vjetrova. Kod ekvatora u zračnom kruženju dominiraju pasatni vjetrovi istočnog smjera, na područjima većih geografskih širina zapadni vjetrovi i polarni vjetrovi također istočnog smjera.

Pasatni vjetrovi: U tropskom pojasu vjetrovi u blizini površine. Pušu od područja 30. stupnja geografske širine, gdje je zračni tlak visok, prema područjima duž ekvatora, gdje je zračni tlak nizak, a smjer im je zbog inercijske sile koja nastaje zbog Zemljine rotacije na sjevernoj polutki sjeveroistočni, a na južnoj južnoistočni.

Zapadni vjetrovi: Vjetrovi koji se oblikuju između 30. i 60. stupnja geografske širine. Područje oko 30. stupnja geografske širine je okruženo pojasom pod visokim tlakom, dok područje oko 60. stupnja niskim. Mijenjanje zraka među njima vrše zapadni vjetrovi.

Polarni vjetrovi: Sa polarnih područja gdje je visok tlak, zrak struji prema polovima, a smjer im je zbog inercijske sile koja nastaje zbog Zemljine rotacije na sjevernoj polutki sjeveroistočni, a na južnoj južnoistočni.

Coriolisova sila: inercijska sila koja je nastala zbog Zemljine rotacije. Na sjevernoj polulopti pomične materije pokreće desno, dok na južnoj polutki lijevo.

Veliki oceanski transporter

Definicije pojmova:

Atmosferska cirkulacija: kao posljedica mijenjanja zraka između pojasa različitog zračnog tlaka na Zemlji se oblikovalo tri velika sustava vjetrova. Kod ekvatora u zračnom kruženju dominiraju pasatni vjetrovi istočnog smjera, na područjima većih geografskih širina zapadni vjetrovi i polarni vjetrovi također istočnog smjera.

Pasatni vjetrovi: U tropskom pojasu vjetrovi u blizini površine. Pušu od područja 30. stupnja geografske širine, gdje je zračni tlak visok, prema područjima duž ekvatora, gdje je zračni tlak nizak, a smjer im je zbog inercijske sile koja nastaje zbog Zemljine rotacije na sjevernoj polutki sjeveroistočni, a na južnoj južnoistočni.

Zapadni vjetrovi: Vjetrovi koji se oblikuju između 30. i 60. stupnja geografske širine. Područje oko 30. stupnja geografske širine je okruženo pojasom pod visokim tlakom, dok područje oko 60. stupnja niskim. Mijenjanje zraka među njima vrše zapadni vjetrovi.

Polarni vjetrovi: Sa polarnih područja gdje je visok tlak, zrak struji prema polovima, a smjer im je zbog inercijske sile koja nastaje zbog Zemljine rotacije na sjevernoj polutki sjeveroistočni, a na južnoj južnoistočni.

Coriolisova sila: inercijska sila koja je nastala zbog Zemljine rotacije. Na sjevernoj polulopti pomične materije pokreće desno, dok na južnoj polutki lijevo.

Idealni model

  • jednistveni ocean
  • jednistveno kopno

Definicije pojmova:

Atmosferska cirkulacija: kao posljedica mijenjanja zraka između pojasa različitog zračnog tlaka na Zemlji se oblikovalo tri velika sustava vjetrova. Kod ekvatora u zračnom kruženju dominiraju pasatni vjetrovi istočnog smjera, na područjima većih geografskih širina zapadni vjetrovi i polarni vjetrovi također istočnog smjera.

Pasatni vjetrovi: U tropskom pojasu vjetrovi u blizini površine. Pušu od područja 30. stupnja geografske širine, gdje je zračni tlak visok, prema područjima duž ekvatora, gdje je zračni tlak nizak, a smjer im je zbog inercijske sile koja nastaje zbog Zemljine rotacije na sjevernoj polutki sjeveroistočni, a na južnoj južnoistočni.

Zapadni vjetrovi: Vjetrovi koji se oblikuju između 30. i 60. stupnja geografske širine. Područje oko 30. stupnja geografske širine je okruženo pojasom pod visokim tlakom, dok područje oko 60. stupnja niskim. Mijenjanje zraka među njima vrše zapadni vjetrovi.

Polarni vjetrovi: Sa polarnih područja gdje je visok tlak, zrak struji prema polovima, a smjer im je zbog inercijske sile koja nastaje zbog Zemljine rotacije na sjevernoj polutki sjeveroistočni, a na južnoj južnoistočni.

Coriolisova sila: inercijska sila koja je nastala zbog Zemljine rotacije. Na sjevernoj polulopti pomične materije pokreće desno, dok na južnoj polutki lijevo.

Prevladavajući vjetrovi

Animacija

Morske struje su trajna gibanja svjetskog oceana u određenom smjeru, koja nastaju zbog jačine vjetra i razlike u gustoći vode mora. Morske struje se kreću zahvaljujući vjetrovima koji trajno pušu u istom smjeru, to jest vjetrovima atmosferske cirkulacije, pasatima, zapadnim i polarnim vjetrovima. Smjer tih vjetrova određuje inercijska sila, koja se zove Coriolisova sila i koja nastaje zbog rotacije Zemlje.

U slučaju jednog hipotetično jedinstvenog oceana i jedinstvenog kontinenta u teoretski oblikovanom sustavu strujanja vrući pasatni vjetrovi tjeraju gornji sloj oceana od nekoliko stotina metara sa istoka prema zapadu.
Tijekom sudara sa kontinentom struje će se razdvojiti: jedan dio će se vratiti duž ekvatora, dok će drugi dio nastaviti svoj put na utjecaj zapadnih vjetrova u sjeveroistočnom odnosno jugoistočnom smjeru.
Kada ponovo stižu do kontinenta, ponovo će se razdvojiti. Jedan će se dio vratiti prema ekvatoru, a drugi dio će polarni vjetrovi zanijeti u zapadnom smjeru. Tako će se i na sjevernoj i na južnoj polutki oblikovati po dvije struje, koje se vežu jedna za drugu, ali se kreću u suprotnom pravcu.

Međutim nepravilno raspoređenje i oblik kopnenih područja može mijenjati struje. Na primjer na južnoj polutki druga struja u pojasu zapadnih vjetrova obilazi Zemlju bez toga da joj kontinenti križaju put.

One morske struje, koje napreduju od ekvatora prema polovima i prenose topliju vodu od vode koja ih okružuje u smjeru polova: to su tople morske struje. One struje koje napreduju od polova prema ekvatoru, a prenose hladniju vodu od vode koja ih okružuje: to su hladne morske struje.

Strujanja nisu samo na površini, osim toga oceanska voda vrši i vertikalno gibanje. Slika prikazuje površinsku i dubinsku cirkulaciju jednog idealiziranog oceanskog bazena. Vertikalna gibanja nastaju na utjecaj razlike u temperaturi i sadržaja soli.
Toplija voda u blizini ekvatora je zbog isparavanja slanija, gustoća joj je veća. Gibajući se prema sjeveru voda se hladi, a koncentracija soli se ne mijenja. Budući da joj je gustoća veća od gustoće niže vodene mase, površinska voda se spušta do dna oceana i vraća se prema ekvatoru u obliku dubinske hladne struje. Tu se hladna vodena masa uzdiže i krug se zatvara.

U stvarnosti se u oceanima nalazi jedna globalna struja, koja povezuje površinske i dubinske grane velikih oceanskih bazena. To se naziva velikim oceanskim transporterom.
Mjesto njegove najintenzivnije struje se nalazi na sjeveroistočnom vrhu Atlantskog oceana, gdje se Golfska struja završava, spušta se u dubinu i nastavlja svoj put prema jugu kao hladna struja.
Obilazi gotovo cijelu Zemlju, a usput se na dva mjesta javlja na površini – u blizini Indijskog oceana i sredini Tihog oceana – te dalje napreduje kao topla površinska struja. Vrijeme za koje će jedna molekula vode obići cijeli krug traje oko 1000 godina.

Morske struje imaju velik utjecaj na klimu naše Zemlje. U okolini toplih morskih struja je prosječna godišnja temperatura obalnih područja toplija. U slučaju hladnih struja je hladnija od prosječne godišnje temperature određene geografske širine. Na primjer prosječna godišnja temperatura Zapadne Europe bi bez Golfske struje opala sa 5-10 stupnjeva.

Naracija

Morske struje su trajna gibanja svjetskog oceana u određenom smjeru, koja nastaju zbog jačine vjetra i razlike u gustoći vode mora. Morske struje se kreću zahvaljujući vjetrovima koji trajno pušu u istom smjeru, to jest vjetrovima atmosferske cirkulacije, pasatima, zapadnim i polarnim vjetrovima. Smjer tih vjetrova određuje inercijska sila, koja se zove Coriolisova sila i koja nastaje zbog rotacije Zemlje.

U slučaju jednog hipotetično jedinstvenog oceana i jedinstvenog kontinenta u teoretski oblikovanom sustavu strujanja vrući pasatni vjetrovi tjeraju gornji sloj oceana od nekoliko stotina metara sa istoka prema zapadu.
Tijekom sudara sa kontinentom struje će se razdvojiti: jedan dio će se vratiti duž ekvatora, dok će drugi dio nastaviti svoj put na utjecaj zapadnih vjetrova u sjeveroistočnom odnosno jugoistočnom smjeru.
Kada ponovo stižu do kontinenta, ponovo će se razdvojiti. Jedan će se dio vratiti prema ekvatoru, a drugi dio će polarni vjetrovi zanijeti u zapadnom smjeru. Tako će se i na sjevernoj i na južnoj polutki oblikovati po dvije struje, koje se vežu jedna za drugu, ali se kreću u suprotnom pravcu.

Međutim nepravilno raspoređenje i oblik kopnenih područja može mijenjati struje. Na primjer na južnoj polutki druga struja u pojasu zapadnih vjetrova obilazi Zemlju bez toga da joj kontinenti križaju put.

One morske struje, koje napreduju od ekvatora prema polovima i prenose topliju vodu od vode koja ih okružuje u smjeru polova: to su tople morske struje. One struje koje napreduju od polova prema ekvatoru, a prenose hladniju vodu od vode koja ih okružuje: to su hladne morske struje.

Strujanja nisu samo na površini, osim toga oceanska voda vrši i vertikalno gibanje. Slika prikazuje površinsku i dubinsku cirkulaciju jednog idealiziranog oceanskog bazena. Vertikalna gibanja nastaju na utjecaj razlike u temperaturi i sadržaja soli.
Toplija voda u blizini ekvatora je zbog isparavanja slanija, gustoća joj je veća. Gibajući se prema sjeveru voda se hladi, a koncentracija soli se ne mijenja. Budući da joj je gustoća veća od gustoće niže vodene mase, površinska voda se spušta do dna oceana i vraća se prema ekvatoru u obliku dubinske hladne struje. Tu se hladna vodena masa uzdiže i krug se zatvara.

U stvarnosti se u oceanima nalazi jedna globalna struja, koja povezuje površinske i dubinske grane velikih oceanskih bazena. To se naziva velikim oceanskim transporterom.
Mjesto njegove najintenzivnije struje se nalazi na sjeveroistočnom vrhu Atlantskog oceana, gdje se Golfska struja završava, spušta se u dubinu i nastavlja svoj put prema jugu kao hladna struja.
Obilazi gotovo cijelu Zemlju, a usput se na dva mjesta javlja na površini – u blizini Indijskog oceana i sredini Tihog oceana – te dalje napreduje kao topla površinska struja. Vrijeme za koje će jedna molekula vode obići cijeli krug traje oko 1000 godina.

Morske struje imaju velik utjecaj na klimu naše Zemlje. U okolini toplih morskih struja je prosječna godišnja temperatura obalnih područja toplija. U slučaju hladnih struja je hladnija od prosječne godišnje temperature određene geografske širine. Na primjer prosječna godišnja temperatura Zapadne Europe bi bez Golfske struje opala sa 5-10 stupnjeva.

Povezani dodatci

Topla i hladna fronta

Prilikom sretanja hladnog i toplog zraka, razvije se topla ili hladna fronta.

The lungs of the Earth Tropical Rainforests

Tropical rainforests play an important role in regulating the Earth climate.

Uživajmo u polarnoj svjetlosti!

Doznajmo zanimljive činjenice o flori i fauni, te o životnim uvjetima u polarnim područjima.

Oaza

U smrtnom zagrljaju pustinja, život samo u blizini većih izvora može cvjetati. Na tim mjestima...

Eolski oblici reljefa na obalama i stepama

Vjetar, kao vanjska sila ima važnu ulogu u oblikovanju priobalnih područja te stepa.

Tlo

Tlo je labavi, najgornji, plodni sloj Zemljine kore.

Fjord

Fjord je dug, uzak i dubok morski zaljev s tri strane okružen kopnom i nastao pod...

The Baikal fault line

The deepest lake in Earth was formed in a rift valley created by the Baikal Rift Zone.

Added to your cart.