Vaša košarica je prazna

Kupovina

komad: 0

Ukupno: 0,00

0

Morske struje

Morske struje

Morske struje su povezano gibanje morske odnosno oceanske vode, koje ima važan planetarni utjecaj.

Geografija

Ključne riječi

morske struje, Oceani svijeta, more, ocean, globalni transportni pojas, struje, vjetar, atmosferska cirkulacija, Coriolisov efekt, protok, struja, polarni vjetar, zapadni vjetrovi, pasat, formacija dubokih voda, salinitet, gustoća, hidrosfera, hladno, toplo, temperatura, Kruženje vode, podneblje, priroda, fizička geografija, geografija

Povezani dodatci

Pitanja

  • Od dolje navedenih koja je hladna morska struja?
  • Od dolje navedenih koja je topla morska struja?
  • Od dolje navedenih koja je hladna morska struja?
  • Od dolje navedenih koja je hladna morska struja?
  • Od dolje navedenih koja je hladna morska struja?
  • Od dolje navedenih koja je topla morska struja?
  • Od dolje navedenih koja je topla morska struja?
  • Od dolje navedenih koja je topla morska struja?
  • Coriolisova sila na južnoj polutki u kojem smjeru pomiče materije koje su u pokretu?
  • Po čemu se morske struje grupiraju?
  • Za koliko se vremena okrene jedna molekula vode na velikom oceanskom transporteru?
  • Coriolisova sila na sjevernoj polutki u kojem smjeru pomiče materije koje su u pokretu?
  • Kako utječu na klimu Zemlje morske struje?
  • Što pokreće morske struje?

3D modeli

Morske struje

  • Arktički krug
  • Rakova obratnica
  • Ekvator
  • Jarčeva obratnica
  • Antarktički krug
  • Južni pol
  • Sjeverni pol
  • Atlantski ocean
  • Tihi ocean
  • Indijski ocean
  • Arktički ocean
  • Kanarska struja
  • Gvinejska struja
  • Labradorska struja
  • Golfska (Sjevernoatlantska) struja
  • Istočna grenlandska struja
  • Sjeverna ekvatorska struja
  • Južna ekvatorska struja
  • Brazilska struja
  • Benguelska struja
  • Kalifornijska struja
  • Ojašio struja
  • Kurošio struja
  • Ojašio struja
  • Ekvatorska protustruja
  • Humboldtova (Peru) struja
  • Somalijska struja
  • Agulhaška struja
  • Struja zapadnih vjetrova
  • Zapadnoaustralska struja
  • Istročnoaustralska struja
  • Karipska struja
  • Kineska struja
  • Norveška struja
  • Antarktička cirkumpolarna struja
  • sjeveroistočni polarni vjetrovi
  • zapadni vjetrovi
  • sjeveroistočni pasat
  • jugoistočni pasat
  • jugoistočni polarni vjetrovi

Definicije pojmova:

Atmosferska cirkulacija: kao posljedica mijenjanja zraka između pojasa različitog zračnog tlaka na Zemlji se oblikovalo tri velika sustava vjetrova. Kod ekvatora u zračnom kruženju dominiraju pasatni vjetrovi istočnog smjera, na područjima većih geografskih širina zapadni vjetrovi i polarni vjetrovi također istočnog smjera.

Pasatni vjetrovi: U tropskom pojasu vjetrovi u blizini površine. Pušu od područja 30. stupnja geografske širine, gdje je zračni tlak visok, prema područjima duž ekvatora, gdje je zračni tlak nizak, a smjer im je zbog inercijske sile koja nastaje zbog Zemljine rotacije na sjevernoj polutki sjeveroistočni, a na južnoj južnoistočni.

Zapadni vjetrovi: Vjetrovi koji se oblikuju između 30. i 60. stupnja geografske širine. Područje oko 30. stupnja geografske širine je okruženo pojasom pod visokim tlakom, dok područje oko 60. stupnja niskim. Mijenjanje zraka među njima vrše zapadni vjetrovi.

Polarni vjetrovi: Sa polarnih područja gdje je visok tlak, zrak struji prema polovima, a smjer im je zbog inercijske sile koja nastaje zbog Zemljine rotacije na sjevernoj polutki sjeveroistočni, a na južnoj južnoistočni.

Coriolisova sila: inercijska sila koja je nastala zbog Zemljine rotacije. Na sjevernoj polulopti pomične materije pokreće desno, dok na južnoj polutki lijevo.

Dubinsko kruženje

  • Ekvator
  • površinska struja
  • 50° geografske širine
  • strujanje hladne vode prema gore
  • dubinska struja

Veliki oceanski transporter

  • Arktički krug
  • Rakova obratnica
  • Ekvator
  • Jarčeva obratnica
  • Antarktički krug
  • Južni pol
  • Sjeverni pol
  • Atlantski ocean
  • Tihi ocean
  • Indijski ocean
  • Arktički ocean
  • sjeveroistočni polarni vjetrovi
  • zapadni vjetrovi
  • sjeveroistočni pasat
  • jugoistočni pasat
  • jugoistočni polarni vjetrovi

Idealni model

  • Arktički krug
  • Rakova obratnica
  • Ekvator
  • Jarčeva obratnica
  • Antarktički krug
  • Južni pol
  • Sjeverni pol
  • jednistveni ocean
  • jednistveno kopno
  • sjeveroistočni polarni vjetrovi
  • zapadni vjetrovi
  • sjeveroistočni pasat
  • jugoistočni pasat
  • jugoistočni polarni vjetrovi

Prevladavajući vjetrovi

Animacija

  • Ekvator
  • površinska struja
  • 50° geografske širine
  • strujanje hladne vode prema gore
  • dubinska struja
  • sjeveroistočni polarni vjetrovi
  • zapadni vjetrovi
  • sjeveroistočni pasat
  • jugoistočni pasat
  • jugoistočni polarni vjetrovi

Naracija

Morske struje su trajna gibanja svjetskog oceana u određenom smjeru, koja nastaju zbog jačine vjetra i razlike u gustoći vode mora. Morske struje se kreću zahvaljujući vjetrovima koji trajno pušu u istom smjeru, to jest vjetrovima atmosferske cirkulacije, pasatima, zapadnim i polarnim vjetrovima. Smjer tih vjetrova određuje inercijska sila, koja se zove Coriolisova sila i koja nastaje zbog rotacije Zemlje.

U slučaju jednog hipotetično jedinstvenog oceana i jedinstvenog kontinenta u teoretski oblikovanom sustavu strujanja vrući pasatni vjetrovi tjeraju gornji sloj oceana od nekoliko stotina metara sa istoka prema zapadu.
Tijekom sudara sa kontinentom struje će se razdvojiti: jedan dio će se vratiti duž ekvatora, dok će drugi dio nastaviti svoj put na utjecaj zapadnih vjetrova u sjeveroistočnom odnosno jugoistočnom smjeru.
Kada ponovo stižu do kontinenta, ponovo će se razdvojiti. Jedan će se dio vratiti prema ekvatoru, a drugi dio će polarni vjetrovi zanijeti u zapadnom smjeru. Tako će se i na sjevernoj i na južnoj polutki oblikovati po dvije struje, koje se vežu jedna za drugu, ali se kreću u suprotnom pravcu.

Međutim nepravilno raspoređenje i oblik kopnenih područja može mijenjati struje. Na primjer na južnoj polutki druga struja u pojasu zapadnih vjetrova obilazi Zemlju bez toga da joj kontinenti križaju put.

One morske struje, koje napreduju od ekvatora prema polovima i prenose topliju vodu od vode koja ih okružuje u smjeru polova: to su tople morske struje. One struje koje napreduju od polova prema ekvatoru, a prenose hladniju vodu od vode koja ih okružuje: to su hladne morske struje.

Strujanja nisu samo na površini, osim toga oceanska voda vrši i vertikalno gibanje. Slika prikazuje površinsku i dubinsku cirkulaciju jednog idealiziranog oceanskog bazena. Vertikalna gibanja nastaju na utjecaj razlike u temperaturi i sadržaja soli.
Toplija voda u blizini ekvatora je zbog isparavanja slanija, gustoća joj je veća. Gibajući se prema sjeveru voda se hladi, a koncentracija soli se ne mijenja. Budući da joj je gustoća veća od gustoće niže vodene mase, površinska voda se spušta do dna oceana i vraća se prema ekvatoru u obliku dubinske hladne struje. Tu se hladna vodena masa uzdiže i krug se zatvara.

U stvarnosti se u oceanima nalazi jedna globalna struja, koja povezuje površinske i dubinske grane velikih oceanskih bazena. To se naziva velikim oceanskim transporterom.
Mjesto njegove najintenzivnije struje se nalazi na sjeveroistočnom vrhu Atlantskog oceana, gdje se Golfska struja završava, spušta se u dubinu i nastavlja svoj put prema jugu kao hladna struja.
Obilazi gotovo cijelu Zemlju, a usput se na dva mjesta javlja na površini – u blizini Indijskog oceana i sredini Tihog oceana – te dalje napreduje kao topla površinska struja. Vrijeme za koje će jedna molekula vode obići cijeli krug traje oko 1000 godina.

Morske struje imaju velik utjecaj na klimu naše Zemlje. U okolini toplih morskih struja je prosječna godišnja temperatura obalnih područja toplija. U slučaju hladnih struja je hladnija od prosječne godišnje temperature određene geografske širine. Na primjer prosječna godišnja temperatura Zapadne Europe bi bez Golfske struje opala sa 5-10 stupnjeva.

Povezani dodatci

El Niño

El Niño je atmosfersko-oceanski fenomen koji nastaje u tropskom dijelu Tihog oceana.

Planetarno kruženje zraka

Razlika u temperaturi između polova i ekvatora izaziva planetarno kruženje zraka, na koje utiče više čimbenika, između ostalog i okretanje Zemlje.

Elektrana na plimu i oseku

Energija plime i oseke spada u oblik hidro-energije, koja gibanje mora uzrokovano padom i porastom razine mora koristi za transformaciju u električnu energiju.

Eolski oblici reljefa na obalama i stepama

Vjetar, kao vanjska sila ima važnu ulogu u oblikovanju priobalnih područja te stepa.

Kako morska voda oblikuje površinu Zemlje?

Morska voda, kao vanjska sila, ima važnu ulogu u oblikovanju priobalnog reljefa.

Karta morskog dna

Na morskome dnu mogu se zapaziti rubovi litosfernih ploča.

Kontinenti i oceani

Kopno na Zemlji podijeljeno je na kontinente između kojiih se nalaze oceani.

Kruženje vode u prirodi (srednji stupanj)

Voda na Zemlji nalazi se u neprekidnom stanju promjene. Ciklus vode uključuje sljedeće procese: isparavanje, stvaranje padalina, otapanje i zamrzavanje.

Ledeni brijeg

Ledeni brijeg jest manji ili veći komad slatkovodnog leda koji pluta na moru.

Ledenjak (srednji stupanj)

Ledenjak je veliko postojano ledeno tijelo, formira se od snijega, te je u stalnom, usporenom kretanju.

Lokalni vjetrovi

Najvažnije vrste lokalnih vjetrova su morsko-kopneni, planinsko-dolinski i preljevni (slapoviti, silazni).

Mora i zaljevi

Animacija nam pokazuje važna mora i zaljeve na Zemlji

Morske mijene

Plima i oseka periodično su dizanje i spuštanje razine mora nastalo pod utjecajem gravitacijske sile Mjeseca.

Navigacijski instrumenti iz prošlosti

Tijekom prošlih stoljeća brojna su domišljata instrumenata pomagala pomorsku navigaciju.

Odsoljavanje morske vode

Pomoću odsoljavanja morske vode dobivamo pitku vodu.

Polarna čigra

Polarna čigra je poznata po svom dugom putu migracije: leti od Arktika do Antarktika i natrag svake godine.

Slojevi šuma

Slojevi različnih šuma mogu se razlikovati.

Slojevi mora

Fizikalne osobine mora te flora i fauna mijenjaju se ovisno o dubini mora.

Toplinski pojasevi i klima na Zemlji

Zemlja je podijeljena na toplinske pojaseve i klimatska područja, što uvjetuje različite prirodno-vegetacijske zone.

Tsunami

Tsunamiji su izuzetno visoki valovi nemjerljive destuktivne moći.

Voda (H₂O)

Stabilni spoj vodika i kisika, neophodan za život. U prirodi se pojavljuje u sva tri agregatna stanja.

Vrste valova

Valovi imaju iznimno značajnu ulogu u više različitih područja našeg života.

Oledba

Posljednje ledeno doba završilo je prije oko 13 tisuća godina.

Added to your cart.