Vaša košarica je prazna

Kupovina

komad: 0

Ukupno: 0,00

0

Mjesečeve mijene

Mjesečeve mijene

Dok Mjesec kruži oko Zemlje, vidljivost njegovog osvijetljenog dijela stalno se mijenja.

Geografija

Ključne riječi

Mjesec, mesečeva faza, orbita mjeseca, orbita Mjeseca, mladi mjesec, prvi kvartal, uštap, Puni mjesec, posljednja četvrtina, mjesec, srp, Zemlja, Sunce, astronomija, geografija

Povezani dodatci

3D modeli

Mjesečeva orbita

  • Zemlja
  • Mjesečeva orbita
  • ophodno vrijeme: 27,3 dana
  • perigej: 363 104 km
  • apogej: 405 696 km
  • Mjesec

Mjesečeve mijene

  • sunčeve zrake
  • ciklus mjesečevih mijena traje: 29,5 dana
  • Mjesečeva orbita
  • mladi Mjesec
  • rastući polumjesec
  • prva četvrt
  • rastući Mjesec
  • puni Mjesec
  • padajući Mjesec
  • zadnja četvrt
  • padajući polumjesec
  • Mjesečeve mijene promatrane sa Zemlje (sjeverna polutka):
  • dan

Mjesec

  • Planina Alpi
  • More Kiša
  • More Hladnoće
  • More Vedrine
  • More Mira
  • More Plodnosti
  • More Krize
  • More Nektara
  • More Oblaka
  • More Vlage
  • More Talenta
  • Istočno more
  • Smyth more
  • Ocean Oluja
  • Planina Carpatus
  • Planina Jura
  • Planina Caucasus
  • Planina Appenninus
  • Planina Taurus
  • Planina Pyrenaeus
  • Planina Cordillera
  • Krater Platon
  • Krater Copernicus
  • Krater Gagarin
  • Krater Silard
  • Krater Žigmondi
  • Plato s druge strane Mjeseca
  • Krater Bolyai
  • Krater Eötvös
  • Krater Pasteur

Mjesec je po veličini peti po redu planet Solarnog sustava.

Njegova prosječna udaljenost od Zemlje iznosi 384 tisuću kilometara. Njegov promjer iznosi ¼ Zemlje. Po masi je 81 puta manji od Zemlje, s toga mu je gravitacija slabija.
Njegova prosječna površinska temperatura preko dana iznosi 130 °C, dok noću padne i do –160 °C.

Njegova je površina formirana vulkanskim procesima, s toga je površina pokrivena slojem sitnozrnatih rastresitih i poroznih odlomaka.
Na Mjesecu možemo uočiti bazene - takozvana mora - tamnijih boja i svjetlija kopna, odnosno platoe.
Bazeni - na rubovima sa kružnim oblicima, to jest kraterima - su nastali ogromnim udarima meteorita. Slojevi lava na njegovoj površini i stvarni krateri svjedoče o tome da su na Mjesecu nekada bili aktivni vulkani.

Do danas je Mjesec jedino nebesko tijelo na koje je kročio čovjek. Predsjednik SAD-a, John F. Kennedy je 25. svibnja 1961. godine izjavio da će tog desetljeća poslati čovjeka na Mjesec i da će se astronauti u sigurnosti vratiti na Zemlju.

Prvi ljudi na Mjesecu, koji su stigli na Mjesec letjelicom Apollo 11 i stupili na tlo 21. srpnja 1969. bili su Neil Armstrong i Buzz Aldrin. Armstrong tijekom šetnje po Mjesecu je rekao: "Ovo je mali korak za čovjeka, ali veliki skok za čovječanstvo".

Položaj Sunca, Mjeseca i Zemlje

  • Zemlja
  • Sunce
  • Mjesec
  • Zemljina orbita
  • vrijeme kruženja: 365,25 dana
  • prosječna udaljenost od Sunca: 149 600 000 km

Zemlja se okreće oko Sunca. Dok Zemlja obilazi Sunce, ona se oko 365,25 puta vrti oko svoje osovine. Taj vremenski period traje godinu dana. Orbitalna brzina Zemlje je 30 km/s.

Nagib Zemljine osi je 23,5° na orbitalnoj ravni. Posljedica toga je da se za vrijeme godinu dana na istome mjestu mijenja upadni kut sunčeve svjetlosti, zbog toga postoje godišnja doba. U odnosu na Sunce planet za 24 sata okrene jedan cijeli krug. Na utjecaj centrifugalne sile do koje dolazi zbog rotacije, planet je izravnan.

Jedini prirodni satelit Zemlje je prije 4,53 milijardi godina nastao Mjesec. Njegova gravitacija je oblikovala plimu i oseku, što rotacijsku os drži približno u istom kutu, te pomalo usporava rotaciju planeta (dužina jednog dana se za 100 godina povećava sa 0,002 sekundi).

Naracija

Mjesec je po veličini peti po redu planet Solarnog sustava. Njegova prosječna udaljenost od Zemlje iznosi 384 tisuću kilometara. Njegov promjer iznosi ¼ Zemlje. Po masi je 81 puta manji od Zemlje, s toga mu je gravitacija slabija.

Zemlja se okreće oko Sunca. Dok Zemlja obilazi Sunce, ona se oko 365,25 puta vrti oko svoje osovine. Taj vremenski period traje godinu dana. Nagib Zemljine osi je 23,5° na orbitalnoj ravni. U odnosu na Sunce planet za 24 sata okrene jedan cijeli krug.

Dok se kreću oko Sunca, Zemlja i Mjesec se vrte oko zajedničkog središta mase, ta se točka nalazi ispod Zemljine površine. Mjesec vrši tzv. vezanu rotaciju, vrijeme njegove rotacije osi i orbitalni period su isti, stoga nam uvijek istu stranu pokazuje.

Orbitalni period oko Zemlje iznosi 27,32 dana, a njegov period faza (od punog mjeseca do punog mjeseca) traje 29,53 dana. Ova se razlika javlja zbog toga što Zemlja također kruži oko Sunca, tj. kreće se u odnosu na Mjesec. Dakle, potrebno je više od dva dana kako bi se izgled Mjeseca vratio u početno stanje.

Mjesec koji možemo vidjeti na nebu stalno mijenja svoj oblik. Do promjene dolazi svakih 29 i pol dana (lunarni mjesec). Različite pojavne oblike Mjeseca nazivamo Mjesečevim mijenama.

Kada se Mjesec nalazi između Sunca i Zemlje, stranu Mjeseca koja se ne vidi sa Zemlje osvjetljava Sunce te se stoga dio Mjeseca koji je okrenut prema Zemlji jedva vidi. Ta se faza naziva mladim Mjesecom.

Polumjesec počinje "rasti" i njegov oblik postepeno poprima oblik slova "D". Nakon otprilike tjedan dana nalazi se u prvoj četvrti, kada se Sunce i Mjesec nalaze u desnom kutu u odnosu prema Zemlji, tako da možemo vidjeti istočnu polovicu osvijetljenog dijela.

Mjesec nastavlja "rasti" te ga u nadolazećem tjednu možemo vidjeti u punom sjaju. Ta faza naziva se punim Mjesecom. Mjesec se nalazi nasuprot Suncu te je stoga osvijetljena cijela njegova strana koja je okrenuta prema Zemlji.

Nakon toga, kako Mjesec kruži oko Zemlje, njegovi vidljivi dijelovi smanjuju se te on poprima oblik slova "C". Za tjedan dana ulazi u fazu koja se naziva zadnja četvrt. U ovoj fazi Mjesec i Sunce opet se nalaze u desnom kutu u odnosu prema Zemlji, no ovaj put radi se o suprotnoj strani (za razliku od prve četvrti). Sada je osvijetljena zapadna strana Mjeseca. Nakon toga Mjesec se postepeno smanjuje do faze kada ga više ne možemo vidjeti na nebu.

Mjesečeve mijene (mladi Mjesec, prva četvrt, puni Mjesec i zadnja četvrt) ciklički se izmjenjuju.

Povezani dodatci

Životni ciklus Sunčevog sustava

Formiranje Sunca i planeta započelo je zbijanjem čestica oblaka prašine, prije oko 4.5 milijarde godina.

Eksperiment mjesečevog radara (Zoltán Bay, 1946)

Mađarski znanstvenik je bio prvi, kome je 1946. godine uspjelo detektirati radarske odjeke sa Mjeseca.

Koliko je sati?

Pomoću animacije vježbat ćemo uporabu analognih i digitalnih satova.

Misija Apolo 15 (lunarno vozilo)

Animacija nam prikazuje lunarno vozilo sa dva sjedala, koje je upotrebljeno u američkom poslanju Apolo 15.

Mjerenje vremena

Prve kalendare i instrumente za mjerenje vremena kotistile su već drevne istočne civilizacije.

Mjesec

Mjesec je Zemljin jedini prirodni satelit.

Morske mijene

Plima i oseka periodično su dizanje i spuštanje razine mora nastalo pod utjecajem gravitacijske sile Mjeseca.

Nastanak Zemlje i Mjeseca

Animacija nam prikazuje nastanak Zemlje i Mjeseca.

Pomrčina Mjeseca

Pomrčina Mjeseca javlja se kada Mjesec uđe u Zemljinu sjenu, što je moguće samo kada se Mjesec nalazi u fazi uštapa (pun Mjesec).

Pomrčina Sunca

Kada se Sunce, Mjesec i Zemlja nađu u istoj ravnini, Mjesec može djelomično ili potpuno zakloniti Sunce.

Refleksija i refrakcija svjetlosnog zraka.

Na plohi koja razdvaja dvije različite tvari u kojima je brzina vala različita, svjetlost se odbija ili lomi.

Slijetanje na Mjesec, 20. srpnja 1969. godine

Neil Armstrong, član posade svemirske letjelice Apolo 11, bio je prvi čovjek koji je nogom kročio na Mjesec.

Solarni sustav, planetarna putanja ili orbita

Oko Sunca se kreće osam planeta na eliptičnoj putanji.

Added to your cart.