Vaša košarica je prazna

Kupovina

komad: 0

Ukupno: 0,00

0

Mjesec

Mjesec

Mjesec je Zemljin jedini prirodni satelit.

Geografija

Ključne riječi

Mjesec, formiranje Mjeseca, satelit, Zemlja, Sunčev sustav, orbita mjeseca, orbitalna ravnina, astronomija, vrijeme obrtanja, fizički, površina Mjeseca, mesečeva faza, mjesec, geografija, fizika

Povezani dodatci

3D modeli

Zemljina orbita

  • Mjesec
  • Zemlja
  • Sunce
  • Zemljina orbita
  • vrijeme kruženja: 365,25 dana
  • prosječna udaljenost od Sunca: 149 600 000 km

Zemlja je od Sunca u Solarnom sustavu treći planet po redu. Po veličini je peta po redu. Zemlja je stjenoviti planet sa najvećim promjerom, masom i gustoćom. Zemlja je jedini planet diljem univerzuma o kojem znamo da na njemu ima života. Prema našem današnjem znanju oblikovana je prije 4,57 milijardi godina i na njezinoj se površini nakon jedne milijarde godina i život pojavio.

Dok Zemlja obilazi Sunce, ona se oko 365,25 puta vrti oko svoje osovine. Taj vremenski period traje godinu dana. Orbitalna brzina Zemlje je 30 km/s.

Nagib Zemljine osi je 23,5° na orbitalnoj ravni. Posljedica toga je da se za vrijeme godinu dana na istome mjestu mijenja upadni kut sunčeve svjetlosti, zbog toga postoje godišnja doba. U odnosu na Sunce planet za 24 sata okrene jedan cijeli krug. Na utjecaj centrifugalne sile do koje dolazi zbog rotacije, planet je izravnan.

Jedini prirodni satelit Zemlje je prije 4,53 milijardi godina nastao Mjesec. Njegova gravitacija je oblikovala plimu i oseku, što rotacijsku os drži približno u istom kutu, te pomalo usporava rotaciju planeta (dužina jednog dana se za 100 godina povećava sa 0,002 sekundi).

Mjesečeva orbita

  • Zemlja
  • Mjesec
  • Mjesečeva orbita
  • ophodno vrijeme: 27,3 dana
  • perigej: 363 104 km
  • apogej: 405 696 km
  • Mjesečeva orbitalna ravnina
  • Zemljina orbitalna ravnina

Mjesec je nastao neposredno nakon oblikovanja planeta, kao posljedica sudara mlade Zemlje sa jednim drugim planetom veličine Marsa. Tijekom toga je velika količina tvari izbačena iz Zemljinog omotača, te se formirao jedan disk koji je zatim stupio na orbitu. Materija tog diska se zbog sudara uskoro preoblikovala u nebesko tijelo, i nastao je Mjesec. Tada je još otprilike 20 puta bio bliže Zemlji nego sada. Njegov promjer iznosi ¼ Zemlje, u unutrašnjem Solarnom sustavu se radi o iznimno velikom Mjesecu. U odnosu na njegov maternji planet, Mjesec je najveći prirodni satelit.

Dok se kreću oko Sunca, Zemlja i Mjesec se vrte oko zajedničkog središta mase, ta se točka nalazi ispod Zemljine površine. Mjesec vrši tzv. vezanu rotaciju, vrijeme njegove rotacije osi i orbitalni period su isti, stoga nam uvijek istu stranu pokazuje. Orbitalni period oko Zemlje iznosi 27,32 dana, a njegov period faza (od punog mjeseca do punog mjeseca) traje 29,53 dana.

Jako su važni Mjesečevi utjecaji na Zemlju. U slučaju da Mjesec nije nastao, mnogo toga bi se drukčije dogodilo. Mjesec je i na evoluciju imao utjecaj: plima i oseka su imale važnu ulogu u širenju života iz vode na kopno, naš satelit je stabilizirao nagib Zemljine osi, stoga je klima mogla ostati relativno stalna. Utjecaj posljedice plime i oseke je usporavanje rotacije našeg planeta oko osi, to jest sporo povećavanje dužine jednog dana. Prije 400 milijuna godina jedna je godina trajala približno oko 400 dana, budući da je duljina jednog dana bila samo 21,8 sati. Plime koje su nastale na utjecaj Mjeseca djeluju na Mjesečevo kretanje, zbog toga se Mjesec polako udaljava od Zemlje, njegova veličina orbite raste sa 4 cm godišnje.

Mjesec

  • Planina Alpi
  • More Kiša
  • More Hladnoće
  • More Vedrine
  • More Mira
  • More Plodnosti
  • More Krize
  • More Nektara
  • More Oblaka
  • More Vlage
  • More Talenta
  • Istočno more
  • Smyth more
  • Ocean Oluja
  • Planina Carpatus
  • Planina Jura
  • Planina Caucasus
  • Planina Appenninus
  • Planina Taurus
  • Planina Pyrenaeus
  • Planina Cordillera
  • Krater Platon
  • Krater Copernicus
  • Krater Gagarin
  • Krater Silard
  • Krater Žigmondi
  • Plato s druge strane Mjeseca
  • Krater Bolyai
  • Krater Eötvös
  • Krater Pasteur

Površina Mjeseca

  • Planina Alpi
  • More Kiša
  • More Hladnoće
  • More Vedrine
  • More Mira
  • More Plodnosti
  • More Krize
  • More Nektara
  • More Oblaka
  • More Vlage
  • More Talenta
  • Istočno more
  • Smyth more
  • Ocean Oluja
  • Planina Carpatus
  • Planina Jura
  • Planina Caucasus
  • Planina Appenninus
  • Planina Taurus
  • Planina Pyrenaeus
  • Planina Cordillera
  • Krater Platon
  • Krater Copernicus
  • Krater Gagarin
  • Krater Silard
  • Krater Žigmondi
  • Plato s druge strane Mjeseca
  • Krater Bolyai
  • Krater Eötvös
  • Krater Pasteur

Mjesec je po veličini peti po redu planet Solarnog sustava.

Njegova prosječna udaljenost od Zemlje iznosi 384 tisuću kilometara. Njegov promjer iznosi ¼ Zemlje. Po masi je 81 puta manji od Zemlje, s toga mu je gravitacija slabija.
Njegova prosječna površinska temperatura preko dana iznosi 130 °C, dok noću padne i do –160 °C.

Njegova je površina formirana vulkanskim procesima, s toga je površina pokrivena slojem sitnozrnatih rastresitih i poroznih odlomaka.
Na Mjesecu možemo uočiti bazene - takozvana mora - tamnijih boja i svjetlija kopna, odnosno platoe.
Bazeni - na rubovima sa kružnim oblicima, to jest kraterima - su nastali ogromnim udarima meteorita. Slojevi lava na njegovoj površini i stvarni krateri svjedoče o tome da su na Mjesecu nekada bili aktivni vulkani.

Do danas je Mjesec jedino nebesko tijelo na koje je kročio čovjek. Predsjednik SAD-a, John F. Kennedy je 25. svibnja 1961. godine izjavio da će tog desetljeća poslati čovjeka na Mjesec i da će se astronauti u sigurnosti vratiti na Zemlju.

Prvi ljudi na Mjesecu, koji su stigli na Mjesec letjelicom Apollo 11 i stupili na tlo 21. srpnja 1969. bili su Neil Armstrong i Buzz Aldrin. Armstrong tijekom šetnje po Mjesecu je rekao: "Ovo je mali korak za čovjeka, ali veliki skok za čovječanstvo"

Presjek Mjeseca

  • ovojnica - Na strani okrenutoj Zemlji, debljina mu je 19 km, a na suprotnoj strani 50-60 km, Mjesečeva mora prestavljaju bazaltne bazene, dok su kopna sačinjena od breča, to jest od stijena koje su preoblikovane udarcima meteorita.
  • poklopac plašta - Dijeli se na gornji i donji dio, gornji je dio čvrst, dok je donji dio sačinjen od dijelomično otopljenog materijala. Sloj debljine 1200 km sastoji se uglavnom od kisika, silikata, magnezija, željeza, kalcija i aluminija.
  • jezgro - Promjer mu je 450-500 km, njegov vanji sloj je debeo 300 do 350 km i sastoji se od otopljene stijene, dok je unutarnji sloj debljine 150-160 km sačinjen od željeza i sumpora.

Animacija

  • Planina Alpi
  • More Kiša
  • More Hladnoće
  • More Vedrine
  • More Mira
  • More Plodnosti
  • More Krize
  • More Nektara
  • More Oblaka
  • More Vlage
  • More Talenta
  • Istočno more
  • Smyth more
  • Ocean Oluja
  • Planina Carpatus
  • Planina Jura
  • Planina Caucasus
  • Planina Appenninus
  • Planina Taurus
  • Planina Pyrenaeus
  • Planina Cordillera
  • Krater Platon
  • Krater Copernicus
  • Krater Gagarin
  • Krater Silard
  • Krater Žigmondi
  • Plato s druge strane Mjeseca
  • Krater Bolyai
  • Krater Eötvös
  • Krater Pasteur
  • Zemlja
  • Mjesec
  • Mjesečeva orbita
  • ophodno vrijeme: 27,3 dana
  • perigej: 363 104 km
  • apogej: 405 696 km
  • Mjesečeva orbitalna ravnina
  • Zemljina orbitalna ravnina
  • ovojnica - Na strani okrenutoj Zemlji, debljina mu je 19 km, a na suprotnoj strani 50-60 km, Mjesečeva mora prestavljaju bazaltne bazene, dok su kopna sačinjena od breča, to jest od stijena koje su preoblikovane udarcima meteorita.
  • poklopac plašta - Dijeli se na gornji i donji dio, gornji je dio čvrst, dok je donji dio sačinjen od dijelomično otopljenog materijala. Sloj debljine 1200 km sastoji se uglavnom od kisika, silikata, magnezija, željeza, kalcija i aluminija.
  • jezgro - Promjer mu je 450-500 km, njegov vanji sloj je debeo 300 do 350 km i sastoji se od otopljene stijene, dok je unutarnji sloj debljine 150-160 km sačinjen od željeza i sumpora.
  • Zemlja
  • Sunce
  • Zemljina orbita
  • vrijeme kruženja: 365,25 dana
  • prosječna udaljenost od Sunca: 149 600 000 km

Mjesečeve mijene

Pomrčina Mjeseca

Naracija

Zemlja je od Sunca u Solarnom sustavu treći planet po redu. Dok Zemlja obilazi Sunce, ona se oko 365,25 puta vrti oko svoje osovine. Taj vremenski period traje godinu dana. U odnosu na Sunce planet za 24 sata okrene jedan cijeli krug.

Jedini prirodni satelit Zemlje je prije 4,53 milijardi godina nastao Mjesec. Mjesec je nastao neposredno nakon oblikovanja planeta, kao posljedica sudara mlade Zemlje sa jednim drugim planetom veličine Marsa. Tijekom toga je velika količina tvari izbačena iz Zemljinog omotača, te se formirao jedan disk koji je zatim stupio na orbitu. Materija tog diska se zbog sudara uskoro preoblikovala u nebesko tijelo, i nastao je Mjesec. Tada je još otprilike 20 puta bio bliže Zemlji nego sada.

Dok se kreću oko Sunca, Zemlja i Mjesec se vrte oko zajedničkog središta mase, ta se točka nalazi ispod Zemljine površine. Mjesec vrši tzv. vezanu rotaciju, vrijeme njegove rotacije osi i orbitalni period su isti, stoga nam uvijek istu stranu pokazuje. Orbitalni period oko Zemlje iznosi 27,32 dana, a njegov period faza (od punog mjeseca do punog mjeseca) traje 29,53 dana.

Jako su važni Mjesečevi utjecaji na Zemlju. U slučaju da Mjesec nije nastao, mnogo toga bi se drukčije dogodilo. Mjesec je i na evoluciju imao utjecaj: plima i oseka su imale važnu ulogu u širenju života iz vode na kopno, naš satelit je stabilizirao nagib Zemljine osi, stoga je klima mogla ostati relativno stalna. Utjecaj posljedice plime i oseke je usporavanje rotacije našeg planeta oko osi, to jest sporo povećavanje dužine jednog dana. Prije 400 milijuna godina jedna je godina trajala približno oko 400 dana, budući da je duljina jednog dana bila samo 21,8 sati. Plime koje su nastale na utjecaj Mjeseca djeluju na Mjesečevo kretanje, zbog toga se Mjesec polako udaljava od Zemlje, njegova veličina orbite raste sa 4 cm godišnje.

Mjesec je po veličini peti po redu planet Solarnog sustava.

Njegova prosječna udaljenost od Zemlje iznosi 384 tisuću kilometara. Njegov promjer iznosi ¼ Zemlje. Po masi je 81 puta manji od Zemlje, s toga mu je gravitacija slabija.
Njegova prosječna površinska temperatura preko dana iznosi 130 °C, dok noću padne i do –160 °C.

Njegova je površina formirana vulkanskim procesima, s toga je površina pokrivena slojem sitnozrnatih rastresitih i poroznih odlomaka.
Na Mjesecu možemo uočiti bazene - takozvana mora - tamnijih boja i svjetlija kopna, odnosno platoe.
Bazeni - na rubovima sa kružnim oblicima, to jest kraterima - su nastali ogromnim udarima meteorita. Slojevi lava na njegovoj površini i stvarni krateri svjedoče o tome da su na Mjesecu nekada bili aktivni vulkani.

Do danas je Mjesec jedino nebesko tijelo na koje je kročio čovjek.

Unutrašnjost Mjeseca - poput Zemlje - podijeljen na koru, plašt i jezgru. Čvrsta kora se sastoji od vulkanske stijene debele 20 do 60 km. Gornji sloj plašta je čvrst, ispod njega se nalazi djelomično otopljeni dio. Njegova debljina iznosi 1200 km. Vanjski dio jezgre je debeo 300 do 350 km i sastoji se od rastopljenih materijala, dok je unutarnji dio čvrst i njegov promjer iznosi oko 150 km.

Povezani dodatci

Mjesečeve mijene

Dok Mjesec kruži oko Zemlje, vidljivost njegovog osvijetljenog dijela stalno se mijenja.

Morske mijene

Plima i oseka periodično su dizanje i spuštanje razine mora nastalo pod utjecajem gravitacijske sile Mjeseca.

Nastanak Zemlje i Mjeseca

Animacija nam prikazuje nastanak Zemlje i Mjeseca.

Pomrčina Mjeseca

Pomrčina Mjeseca javlja se kada Mjesec uđe u Zemljinu sjenu, što je moguće samo kada se Mjesec nalazi u fazi uštapa (pun Mjesec).

Misija Apolo 15 (lunarno vozilo)

Animacija nam prikazuje lunarno vozilo sa dva sjedala, koje je upotrebljeno u američkom poslanju Apolo 15.

Slijetanje na Mjesec, 20. srpnja 1969. godine

Neil Armstrong, član posade svemirske letjelice Apolo 11, bio je prvi čovjek koji je nogom kročio na Mjesec.

Zemlja

Zemlja je terestrički ili kameni planet, ima atmosferu sa kisikom i čvrstu koru.

Životni ciklus Sunčevog sustava

Formiranje Sunca i planeta započelo je zbijanjem čestica oblaka prašine, prije oko 4.5 milijarde godina.

Jupiter

Jupiter je najveći planet Sunčevog sustava, masa mu je dva i pol puta veća od zajedničke mase svih ostalih planeta.

Mjerenje vremena

Prve kalendare i instrumente za mjerenje vremena kotistile su već drevne istočne civilizacije.

Pomrčina Sunca

Kada se Sunce, Mjesec i Zemlja nađu u istoj ravnini, Mjesec može djelomično ili potpuno zakloniti Sunce.

Sputnjik-1 (1957.)

Sovietski satelit bio je prva svemirska letjelica koja je lansirana u svemir (u listopadu 1957.).

Tipovi umjetnih satelita

Umjetna nebeska tijela oko Zemlje se koriste za civilne i vojne svrhe.

Eksperiment mjesečevog radara (Zoltán Bay, 1946)

Mađarski znanstvenik je bio prvi, kome je 1946. godine uspjelo detektirati radarske odjeke sa Mjeseca.

Solarni sustav, planetarna putanja ili orbita

Oko Sunca se kreće osam planeta na eliptičnoj putanji.

Sunce

Promjer Sunca približno je 109 puta veći od promjera Zemlje. Većinu njegove mase čini vodik.

Zanimljive činjenice iz astronomije

Ova nam animacija prikazuje neke zanimljive činjenice iz područja astronomije.

Added to your cart.