Vaša košarica je prazna

Kupovina

komad: 0

Ukupno: 0,00

0

Misija New Horizons

Misija New Horizons

Svemirska sonda pod nazivom New Horizons lansirana je 2006. godine s ciljem istraživanja planeta Plutona i Kuiperovog pojasa.

Geografija

Ključne riječi

Novi horizonti, Kuiperov pojas, Pluton, patuljasti planet, Haron, Plutonovi mjeseci, svemirska sonda, gravitacija pomogne manevar, svemir, gravitacija, Sunčev sustav, istraživanje svemira, astronomija, geografija

Povezani dodatci

3D modeli

Solarni sustav

Do 2006. Pluton je bio smatran najmanjim i najudaljenijim planetom Sunčevog sustava. Njegov promjer je manji od Mjesečevog (2372 km). Sada je najveći patuljasti planet.

Udaljenost Plutona od Sunca je oko 39,5 puta veći od udaljenosti (1AJ = astronomska jedinica) Zemlje od Sunca.

Najveći Plutonov prirodni satelit je Haron. U odnosu na matično tijelo njegova je masa impresivna (promjer: 1208 km), njihov omjer veličine iznosi 2 : 1, zbog toga su sustav Pluton-Haron prije zvali dvostrukim planetom.

Zbog njihovog omjera mase (8 : 1) i velike udaljenosti dva nebeska tijela, zajedničko središte mase se nalazi izvan Plutona, tako da oni u biti kruže jedan oko drugog.

Prosječna gustoća iznosi 1,87 g/cm³.

Sastoji se od materijala komprimiranih na visokoj temperaturi. Njegova površina je pokrivena zamrznutim dušikom i metanom koji se preko dana odmrzne i stvara tanku atmosferu.

Prosječna temperatura: –230 °C.
Ophodno vrijeme: skoro 248 Zemljinih godina.
Period rotacije: 6,39 Zemljinih dana.

Ima 5 poznatih prirodnih satelita.

Definicija:

Patuljasti planet (plutoid): U orbiti je oko Sunca, ima dovoljnu masu da ga dovede u sferni oblik i nije očistio svoju putanju od drugih tijela. Prijelaz između velikih i malih planeta.

Orbita Plutona

  • Pluton
  • Sunce
  • prosječna udaljenost od Sunca: 5 900 000 000 km
  • orbitalni period: 248 godina
  • Plutonova orbita - Nagib Plutonove orbite je najveći u odnosu na sve velike planete Sunčevog sustava, njegova nagnutost putanja prema Zemljine ekliptične orbite iznosi 17°.
  • Kuiperov pojas

Podaci:

Promjer: 2372 km (0,19 Zemljinog)

Masa: 1,305 · 10²² kg (0,0021 Zemljine)

Prosječna gustoća: 1,87 g/cm³

Površinska gravitacija: 0,063 g

Broj prirodnih satelita: 5

Prosječna udaljenost od Sunca: 5900 milijuna km = 39,5 AJ = 5,5 svjetlosnih sati

Dužina orbita oko Sunca: 36 530 000 000 km = 244,18 AJ

Ekscentricitet orbita: 0,248 807 66

Ophodno vrijeme: skoro 248 godina

Plutonovi sateliti

  • Pluton
  • Haron
  • Stiks
  • Niks
  • Kerber
  • Hidra

Podaci:

Haron

Prosječna udaljenost od Plutona: 19 600 km
Ophodno vrijeme oko Plutona: 6,387 dana
Promjer: 1208 km

Stiks

Prosječna udaljenost od Plutona: 42 400 km
Ophodno vrijeme oko Plutona: 20,2 dana
Dimenzija: 7 x 5 km

Niks

Prosječna udaljenost od Plutona: 48 700 km
Ophodno vrijeme oko Plutona: 24,9 dana
Dimenzija: 42 x 36 km

Kerber

Prosječna udaljenost od Plutona: 57 750 km
Ophodno vrijeme oko Plutona: 32,2 dana
Dimenzija: 12 x 4.5 km

Hidra

Prosječna udaljenost od Plutona: 64 750 km
Ophodno vrijeme oko Plutona: 38,2 dana
Dimenzija: 55 x 40 km

Pluton, patuljasti planet

  • Mapirano područje

Dimenzije

  • Pluton
  • Haron
  • Stiks
  • Niks
  • Kerber
  • Hidra

Zemlja
Promjer: 12,756 km
Masa: 5,974 x 10²⁴ kg

Pluton
Promjer: 2,370 km
Masa: 1,305 x 10²² kg

Haron
Promjer: 1,208 km
Masa: 1,59 x 10²¹ kg

Stiks
Dimenzija: 7 x 5 km

Niks
Dimenzija: 42 x 36 km

Kerber
Dimenzija: 12 x 4.5 km

Hidra
Dimenzija: 55 x 40 km

Raketa-nosač

  • prva faza ubrzanja
  • RD-180 glavni motor - Osigurava silu potiska od 382 tona pri lansiranju.
  • pogonska raketa na čvrsto gorivo - Pri lansiranju su pomagali ubrzavanje, bilo ih je 5 kom. na raketi.
  • druga faza ubrzanja (Centaur)
  • RL-10 motor - Dva puta su ga palili u fazi Centaur, pomagao je dolazak u Sunčev sustav.
  • obloga površine - Štitio je svemirsku sondu pri lansiranju.
  • treća faza ubrzanja
  • Star 48 B motor - Koristio se u trećoj fazi ubrzavanja za postavljanje svemirske sonde na svoje putanje prema Jupiteru.
  • svemirska sonda - Malih dimenzija (od prilike jednog glasovira), pri lansiranju njegova masa iznosi oko 500 kg. Nosi 7 znanstevih instrumenata sa sobom.

Faze lansiranja

00:00:00 Lansiranje rakete Atlas V rocket

00:01:47 odvajanje pogonske rakete na čvrsto gorivo (5)

00:03:23 odvajanje praznih tankova s gorivom

0:04:33 izgaranje i odvajanje glavnog motora

0:04:43 paljenje stupnja Centaur

00:41:59 izgaranje i odvajanje stupnja Centaur

00:42:37 paljenje raketnog motora Star 48B

00:47:32 odvajanje raketnog motora Star 48B

Svemirska sonda New Horizons

  • LORRI - Teleskopska kamera promjera 20 cm. Može snimiti fotografije iz relatino velikih udaljenosti.
  • Ralph - Kamera koja snima u boji i infracrveni spektrometar za fotografiranje zemljopisnih mapa visoke rezolucije te sastavljanje mapa površinskog sastava.
  • REX - Instrument za analizu atmosferskog tlaka, temperature i gustoće.
  • SWAP - Instrument za mjerenje nabijene čestice sunčevog vjetra u blizini Plutona.
  • PEPSSI - Spektrometar za određivanje brzine bijega Plutonove atmosfere.
  • SDC - Uređaj kojega su izradili studenti za mapiranje koncentracije svemirske prašine na rubu Sunčeva sustava.
  • RTG - Radioizotopski termoelektrični generator koji svemirsku sondu napaja energijom.

Svemirska sonda New Horizons lansirana je 19. siječnja 2006. godine sa ciljem istraživanja sustava Pluton-Haron, Plutonovih četiri prirodna satelita i objekata Kuiperovog pojasa. Sonda je putovala 9 godina i prešla je 5 milijardu km do Plutona.

New Horizons je ponio sa sobom 7 znanstvenih instrumenata s kojima su fotografirali i proučavali površinu i atmosferu Plutona. Prvi puta se našao na jednoj svemirskoj sondi jedan uređaj kojega su izgradili studenti, a koji mjeri nabijene čestice sunčevog vjetra u blizini Plutona.

Put sonde

New Horizons je prva svemirska sonda koja je došla do Plutona. To je prva misija poslana ka dvojnom sustavu te ka ledenom patuljastom planetu.

Sondi je bilo potrebno manje od godinu dana da nakon lansiranja stigne do planeta Jupiter, gdje je izveo manevar gravitacijske praćke (asistencije). Ta se asistencija koristi za ubrzanje svemirske sonde korištenjem energije od planeta. Kada svemirska sonda prolazi pored planeta u smjeru kretanja planeta, gravitacijsko polje planeta povuče sa sobom sondu, koja tako zamahne i ubrzava se.

Nakon Jupiterove gravitacije praćke, brzina New Horizons se povećala za gotovo 14 tisuću km/h, dok je Jupiter izgubio 1/10²⁵-ti dio svoje energije.

Ubrzan Jupiterovom gravitacijom praćke je nastavio svoj put prema Plutonu, pored kojeg je prešao za jako kratko vrijeme 14. srpnja 2015. godine.

Svemirska sonda New Horizons nakon Plutona nastavlja svoje putovanje u Kuiperovom pojasu, sada juri prema ledenoj hrgi s oznakom 2014MU69 promjera 45 km, koja se nalazi na 43 AJ od Sunca, usred Kuiperovog pojasa. Sonda će proći pored nje 31. prosinca 2019. godine. Proučavanjem tog objekta ćemo doznati nove informacije o ranoj razvojnoj fazi Sunčevog sustava.

Rezultati

  • Haron
  • Površina Harona
  • Pluton
  • Pluton: planine i ravnice
  • Plava atmosfera Plutona
  • Sadržaj metana u ledu Plutona
  • Pluton: planina Tartarus Dorsa
  • Površina Plutona
  • Pluton: regija Tombaugh
  • Pluton: raznovrsna površina

Pluto.

Površina:
- Fotografije visoke rezolucije Plutonove površine
- Točan promjer Plutona
- 3 km visoke planine od vodenog leda
- Konvekcijeske struje na ledenoj površini
- Aktivni dušikovi ledenjaci
- Led ugljikovog monoksida, velike količine leda metana
- Smeđe-crvenkasta boja površine je rezultat tholina (tvar koja nastaje od metana i etana na utjecaj UV zračenja)
- Tragovi koji ukazuju na geološku aktivnost

Atmosfera:

- Trenutačna atmosfera Plutona je slična Zemljinoj ranoj atmosferi
- Jako nizak površinski tlak (pola od Zemljinog)
- ionizirani plinovi se nalaze iza Plutona na udaljenosti od 70–110 tisuću km (Sunčev vjetar odpuše atmosferu Plutona.)

Haron

Površina:
- raznolika površina (1000 dugački planinski lanci, 8 km duboki kanjoni)
- tholini kod sjevernog pola

Animacija

  • Sunce
  • Merkur
  • Venera
  • Zemlja
  • Mars
  • Jupiter
  • Saturn
  • Uran
  • Neptun
  • Pluton
  • Kuiperov pojas
  • Sunčev sustav
  • Pluton
  • Haron
  • Stiks
  • Niks
  • Kerber
  • Hidra
  • Mapirano područje
  • prva faza ubrzanja
  • RD-180 glavni motor - Osigurava silu potiska od 382 tona pri lansiranju.
  • pogonska raketa na čvrsto gorivo - Pri lansiranju su pomagali ubrzavanje, bilo ih je 5 kom. na raketi.
  • druga faza ubrzanja (Centaur)
  • RL-10 motor - Dva puta su ga palili u fazi Centaur, pomagao je dolazak u Sunčev sustav.
  • obloga površine - Štitio je svemirsku sondu pri lansiranju.
  • treća faza ubrzanja
  • Star 48 B motor - Koristio se u trećoj fazi ubrzavanja za postavljanje svemirske sonde na svoje putanje prema Jupiteru.
  • svemirska sonda - Malih dimenzija (od prilike jednog glasovira), pri lansiranju njegova masa iznosi oko 500 kg. Nosi 7 znanstevih instrumenata sa sobom.
  • LORRI - Teleskopska kamera promjera 20 cm. Može snimiti fotografije iz relatino velikih udaljenosti.
  • Ralph - Kamera koja snima u boji i infracrveni spektrometar za fotografiranje zemljopisnih mapa visoke rezolucije te sastavljanje mapa površinskog sastava.
  • REX - Instrument za analizu atmosferskog tlaka, temperature i gustoće.
  • SWAP - Instrument za mjerenje nabijene čestice sunčevog vjetra u blizini Plutona.
  • PEPSSI - Spektrometar za određivanje brzine bijega Plutonove atmosfere.
  • SDC - Uređaj kojega su izradili studenti za mapiranje koncentracije svemirske prašine na rubu Sunčeva sustava.
  • RTG - Radioizotopski termoelektrični generator koji svemirsku sondu napaja energijom.

Naracija

Do 2006. Pluton je bio smatran najmanjim i najudaljenijim planetom Sunčevog sustava. Udaljenost Plutona od Sunca je oko 39,5 puta veći od udaljenosti Zemlje od Sunca.

Pluton je najveći patuljasti planet. Njegov promjer je manji od Mjesečevog. Sastoji se od materijala komprimiranih na visokoj temperaturi. Njegova površina je pokrivena zamrznutim dušikom i metanom koji se preko dana odmrzne i stvara tanku atmosferu.

Najveći Plutonov prirodni satelit je Haron. Više desetljeća su smatrali da Pluton ima jedan satelit (Haron), no od 2005. su otkrili još četiri prirodna satelita koji su po veličini: Hidra, Niks, Kerber i Stiks.

Plutonov promjer je 2372 km, 19% od Zemljinog. Kako u odnosu na Plutonovu masu Haronova masa iznosi pola, sustav Pluton-Haron su prije zvali dvostrukim planetom. Promjer ostalih satelita je jedva 60 km.

Svemirska sonda New Horizons lansirana je sa ciljem istraživanja Plutona i njegovih prirodnih satelita, te objekata Kuiperovog pojasa. Ponio je sa sobom 7 znanstvenih instrumenata s kojima su fotografirali i proučavali površinu i atmosferu Plutona. Prvi puta se našao na jednoj svemirskoj sondi jedan uređaj kojega su izgradili studenti, a koji je od 2012. do 2015. mapirao nabijene čestice sunčevog vjetra.

Svemirska sonda New Horizons lansirana je 19. siječnja 2006. godine. Sonda je putovala 9 godina i prešla je 5 milijardu km do Plutona. To je prva svemirska sonda koja je došla do Plutona. To je prva misija poslana ka dvojnom sustavu te ka ledenom patuljastom planetu. Sondi je bilo potrebno manje od godinu dana da nakon lansiranja stigne do planeta Jupiter, gdje je izveo manevar gravitacijske praćke (asistencije).

Ta se asistencija koristi za ubrzanje svemirske sonde korištenjem energije od planeta. Kada svemirska sonda prolazi pored planeta u smjeru kretanja planeta, gravitacijsko polje planeta povuče sa sobom sondu, koja tako zamahne i ubrzava se. Nakon Jupiterove gravitacije praćke, brzina New Horizons se povećala za gotovo 14 tisuću km/h, dok je Jupiter izgubio 1/10²⁵-ti dio svoje energije. Ubrzan Jupiterovom gravitacijom praćke je nastavio svoj put prema Plutonu, pored kojeg je prešao za jako kratko vrijeme 14. srpnja 2015. godine. Svemirska sonda New Horizons nakon Plutona nastavlja svoje putovanje u Kuiperovom pojasu, sada juri prema ledenoj hrgi s oznakom 2014MU69 promjera 45 km, koja se nalazi na 43 AJ od Sunca, usred Kuiperovog pojasa. Sonda će proći pored nje 31. 12. 2019. godine.

Zahvaljujući sondi saznali smo ove pojedinosti o Plutonu: točan promjer koji je veći nego što su do sada mislili. Plutonova površina je smeđe-crvenkaste boje i puno je raznovrsnija, složenija od onoga što su do sada pretpostavljali. Površinski tlak je manji od očekivanog. Njegovu atmosferu postupno odpuše Sunčev vjetar isto kao i ranu atmosferu Zemlje. Haron isto ima raznoliku površinu, smeđe-crvenkaste boje kod sjevernog pola.

Povezani dodatci

Keplerov teleskop

Pomoću Keplerovog teleskopa tragamo za planete pogodne za život poput naše Zemlje, izvan Sunčeva sustava.

Misija Dawn

Proučavajući Vestu i Cerses ćemo saznati informacije o ranom razdoblju Solarnog sustava i nastanku stjenovitih planeta.

Svemirske sonde Voyager

Svemirske sonde Voyger su bili prvi umjetni objekti koji su napustili Sunčev sustav. Sonde su prikupile podatke o vanjskom prostoru i nose informacije o...

Svemirski teleskop Hubble

Na pogon svemirskog teleskopa Hubble ne utiču atmosferske promjene.

Sustav Pluton-Haron

Haron je najveći pratitelj patuljastog planeta Plutona.

Životni ciklus Sunčevog sustava

Formiranje Sunca i planeta započelo je zbijanjem čestica oblaka prašine, prije oko 4.5 milijarde godina.

Cassini-Huygens Misija (1997.-2017.)

Svemirska letjelica Cassini istraživala je Saturn I njegove satelite gotovo 20 godina.

Fuzijski reaktor

Fuzija atomskog jezgra je ekološki način dobivanja energije, imamo praktično neograničen dostup do nje.

Istraživanje Marsa

Strukturu planeta i moguće tragove života pretražuju sa svemirskim sondama i specijalnim vozilima.

Jupiter

Jupiter je najveći planet Sunčevog sustava, masa mu je dva i pol puta veća od zajedničke mase svih ostalih planeta.

Keplerovi zakoni

Keplerovi zakoni opisuju gibanje planeta oko Sunca.

Mars

Planet Mars se naziva i crvenim planetom. Na njemu se traže tragovi vode i života.

Međunarodna svemirska postaja

Svemirsku postaju je izgradilo 16 zemalja, njome je obezbijeđena nazočnost čovjeka u svemiru.

Merkur

Najmanji je planet Sunčevog sustava, a ujedno i najbliži Suncu.

Neptun

Neptun je osmi, najudaljeniji planet Sunčevog sustava, a istovremeno i najmanji od plinovitih divova.

Planeti, veličine

Oko Sunca kruže unutrašnji, terestrički (tj. stjenoviti) planeti, i vanjski, jovijanski (tj. plinoviti) divovi.

Razvoj nebeske mehanike

Animacija prikazuje rad fizičara i astronauta, koji su imali velik utjecaj na sliku koja danas živi u nama o univezumu.

Saturn

Saturn je drugi planet po veličini, prepoznat ćemo ga po planetarnim prstenovima.

Solarni sustav, planetarna putanja ili orbita

Oko Sunca se kreće osam planeta na eliptičnoj putanji.

Space Shuttle (svemirska letjelica)

Svemirske letjelica je američka svemirska agencija NASA koristila za višekratne svemirske letove s ljudskom posadom.

Sputnjik-1 (1957.)

Sovietski satelit bio je prva svemirska letjelica koja je lansirana u svemir (u listopadu 1957.).

Svemirski let Jurija Gagarina (1961.)

Jurij Gagarin 12. travnja 1961. godine krenuo je u svoju svemirsku avanturu te tako postao prvi čovjek u svemiru.

Tipovi umjetnih satelita

Umjetna nebeska tijela oko Zemlje se koriste za civilne i vojne svrhe.

Uran

Sedmi planet od Sunca, jedan od plinovitih divova.

Venera

Venera je drugi po udaljenosti planet od Sunca. Na noćnom nebu je drugo tijelo po sjajnosti, poslije Mjeseca.

Zanimljive činjenice iz astronomije

Ova nam animacija prikazuje neke zanimljive činjenice iz područja astronomije.

Zemlja

Zemlja je terestrički ili kameni planet, ima atmosferu sa kisikom i čvrstu koru.

Added to your cart.