Vaša košarica je prazna

Kupovina

komad: 0

Ukupno: 0,00

0

Merkur

Merkur

Najmanji je planet Sunčevog sustava, a ujedno i najbliži Suncu.

Geografija

Ključne riječi

Merkur, Sunčev sustav, unutarnji planeti, stjenovita planeta, Sunce, planet, astronomija, geografija

Povezani dodatci

3D modeli

Sunčev sustav

  • Sunce
  • Merkur
  • Venera
  • Zemlja
  • Mars
  • Jupiter
  • Saturn
  • Uran
  • Neptun

Merkur je jedan od planeta Sunčevog sustava i Suncu je najbliži unutrašnji planet. Najmanji je planet Sunčevog sustava, čak dva mjeseca, Ganimed (oko Jupitera) i Titan (oko Saturna) su veći od njega. Stjenoviti je planet (planet tipa Zemlje), u Sunčevom sustavu je drugi najgušći (5,43 g/cm³) zbog njegove velike željezne jezgre. Posmatrajući ga sa Zemlje izgleda kao da se uvijek nalazi u blizini Sunca, od njega se ne udaljava više od 22 stupnja na nebu i pokazuje faze slično Mjesecu.

Merkur

  • os Merkurove rotacije
  • okominta linija na Merkurovu orbitalnu ravnu
  • Merkurova orbitalna ravna
  • Merkurova orbita oko Sunca
  • Merkurov ekvador
  • 2,1°

Podaci:

promjer: 4879,4 km (0,383 puta veći od Zemlje)

masa: 3,302 · 10²³ kg (0,055 puta veća od Zemlje)

prosječna gustoća: 5,43 g/cm³

površinska gravitacija: 0,378 g

površinska temperatura: između –180 °C i +430 °C

broj njegovih mjeseca: 0

rotacijski period oko osi: 58,6 dana

nagib osi: 2,1°

prosječna udaljenost od Sunca: 57 909 176 km = 0,38 AJ = 3,22 svjetlosnih minuta

orbitalna ekscentričnost: 0,206

orbitalni period oko Sunca: 87,97 dana ( 3/2 rotacijskog perioda)

Merkurov presjek

  • kora - Sastoji se od tvari bogatih silikatima, čija je debljina 100-300 km.
  • ogrtač - Debljina mu je 600 km, sastoji se od silikata.
  • jezgra - Promjer joj je neobično velik sa svojih 3600 km, a sastoji se od vjerojatno tekućeg željeza, također neobično visoke koncentracije.

Merkurova orbita

  • Merkur
  • Sunce
  • prosječna udaljenost od Sunca: 57 909 176 km
  • orbitalni period: 87,97 dana
  • Merkurova orbita

Animacija

  • Sunce
  • Merkur
  • Venera
  • Zemlja
  • Mars
  • Jupiter
  • Saturn
  • Uran
  • Neptun
  • os Merkurove rotacije
  • okominta linija na Merkurovu orbitalnu ravnu
  • Merkurova orbitalna ravna
  • Merkurova orbita oko Sunca
  • Merkurov ekvador
  • 2,1°
  • kora - Sastoji se od tvari bogatih silikatima, čija je debljina 100-300 km.
  • ogrtač - Debljina mu je 600 km, sastoji se od silikata.
  • jezgra - Promjer joj je neobično velik sa svojih 3600 km, a sastoji se od vjerojatno tekućeg željeza, također neobično visoke koncentracije.
  • Merkur
  • Sunce
  • prosječna udaljenost od Sunca: 57 909 176 km
  • orbitalni period: 87,97 dana
  • Merkurova orbita

Naracija

Zapisi o Merkurovom posmatranju se pružaju čak do prvog tisućljeća prije naše ere. Prije 4. stoljeća, grčki astronauti su o njemu mislili da se radi o dva planeta, zavisno o tome da li se vidio pri izlasku ili zalasku sunca. Prvi je dobio naziv Apolon, a drugi se zvao Hermes. Kasnije je Pitagora ustanovio da se radi o jednom te istom planetu. Naziv planeta se veže za rimsko razdoblje, jer su Rimljani planet nazvali po njihovom bogu trgovine, Mercuruisu. Rimljani su ga sa Hermesom povezali, koji je u grčkoj mitologiji bio zaštitnik putnika i vođa smrtnih duša.

O planetu nam relativno malo informacija stoji na raspolaganju. Merkur je posjetilo dva svemirska uređaja od kojih je Mariner–10 između 1974–1975. godine samo 45% njegove površine pregledao. Drugi takav uređaj je bio MESSENGER, koji je krenuo 2004., više puta je obišao Merkur i slikao mu je gotovo cijelu površinu. 2011. je stavljen na orbitu oko planeta.

Merkur je jedan od planeta Sunčevog sustava i Suncu je najbliži unutrašnji planet. Najmanji je planet Sunčevog sustava, čak dva mjeseca, Ganimed (oko Jupitera) i Titan (oko Saturna) su veći od njega.

Stjenoviti je planet, gustoća mu je 5,43 g/cm³, sa time je u Sunčevom sustavu drugi najgušći zbog njegove velike željezne jezgre.

Posmatrajući ga sa Zemlje izgleda kao da se uvijek nalazi u blizini Sunca, od njega se ne udaljava više od 22 stupnja na nebu i pokazuje faze slično Mjesecu.

Merkurova površina je slična Mjesečevoj: dijele je kraterima pokriveni visoravni i vulkanske ravnice čija je površina jednolika, ali se na njemu nalaze i nabrane planine, stjenoviti krajevi i doline. Na njegovoj se površini prostire bazen Caloris koji ima oblik kruga i promjer mu je 1400 km. Nastao je kao posljedica ogromnog udara.

Na Merkurovu površinu dolazi šest puta više zračenja sa Sunca, nego na Zemlju. Temperatura planeta na danu je jako visoka, dok je noćna strana jako hladna. Uzrok toga je da nema atmosferu, koja bi izjednačila temperaturu i vrti se jako sporo. Od svih planeta Merkurova površina raspolaže najslabijim sposobnostima za odbijanje svjetlosti.

Smatrajući njegove materijalne i kemijske sastojke, Merkur je planet tipa Zemlje. Gustoća mu se slaže sa gustoćom Zemlje, a sadržaj željeza mu je otprilike dva puta veći od Zemljinog. Željezna-nikalska jezgra iznosi otprilike 75% radijusa planeta. Ta jezgra čini 80% mase cijelog planeta. Jačina magnetskog polja Merkura je samo 1% zemaljskog.

Povezani dodatci

Životni ciklus Sunčevog sustava

Formiranje Sunca i planeta započelo je zbijanjem čestica oblaka prašine, prije oko 4.5 milijarde godina.

Planeti, veličine

Oko Sunca kruže unutrašnji, terestrički (tj. stjenoviti) planeti, i vanjski, jovijanski (tj. plinoviti) divovi.

Cassini-Huygens Misija (1997.-2017.)

Svemirska letjelica Cassini istraživala je Saturn I njegove satelite gotovo 20 godina.

Istraživanje Marsa

Strukturu planeta i moguće tragove života pretražuju sa svemirskim sondama i specijalnim vozilima.

Jupiter

Jupiter je najveći planet Sunčevog sustava, masa mu je dva i pol puta veća od zajedničke mase svih ostalih planeta.

Keplerovi zakoni

Keplerovi zakoni opisuju gibanje planeta oko Sunca.

Mars

Planet Mars se naziva i crvenim planetom. Na njemu se traže tragovi vode i života.

Misija Dawn

Proučavajući Vestu i Cerses ćemo saznati informacije o ranom razdoblju Solarnog sustava i nastanku stjenovitih planeta.

Misija New Horizons

Svemirska sonda pod nazivom New Horizons lansirana je 2006. godine s ciljem istraživanja planeta Plutona i Kuiperovog pojasa.

Mliječna staza

Promjer naše galaksije iznosi 100.000 svjetlosnih godina; u njoj se nalazi više od 100 milijardi zvijezda, jedna od njih je naše Sunce.

Neptun

Neptun je osmi, najudaljeniji planet Sunčevog sustava, a istovremeno i najmanji od plinovitih divova.

Saturn

Saturn je drugi planet po veličini, prepoznat ćemo ga po planetarnim prstenovima.

Solarni sustav, planetarna putanja ili orbita

Oko Sunca se kreće osam planeta na eliptičnoj putanji.

Struktura Zemlje (srednji stupanj)

Unutrašnjost Zemlje se sastoji od više sferičnih slojeva.

Sunce

Promjer Sunca približno je 109 puta veći od promjera Zemlje. Većinu njegove mase čini vodik.

Sustav Pluton-Haron

Haron je najveći pratitelj patuljastog planeta Plutona.

Uran

Sedmi planet od Sunca, jedan od plinovitih divova.

Venera

Venera je drugi po udaljenosti planet od Sunca. Na noćnom nebu je drugo tijelo po sjajnosti, poslije Mjeseca.

Zemlja

Zemlja je terestrički ili kameni planet, ima atmosferu sa kisikom i čvrstu koru.

Added to your cart.