Vaša košarica je prazna

Kupovina

komad: 0

Ukupno: 0,00

0

Mars

Mars

Planet Mars se naziva i crvenim planetom. Na njemu se traže tragovi vode i života.

Geografija

Ključne riječi

Mars, Marsovi mjeseci, Sunčev sustav, unutarnji planet, stjenovita planeta, Fobos, Deimos, Sunce, planet, astronomija, geografija

Povezani dodatci

3D modeli

  • Sunce
  • Merkur
  • Venera
  • Zemlja
  • Mars
  • Jupiter
  • Saturn
  • Uran
  • Neptun

Mars je u Sunčevom sustavu četvrti planet po redu od Sunca, od Zemlje je najudaljeniji vanjski planet. Njegova je daljina od Sunca 1,52 puta viša od Zemlje. Promjer mu je polovina od Zemljinog promjera, a masa mu iznosi tek desetinu.

Mars

  • os Marsove rotacije
  • okomita linija na Marsovu orbitalnu ravnu
  • orbitalna ravna Marsa
  • Marsova orbita oko Sunca
  • Marsov ekvator
  • 25,19°

Podaci:

promjer: 6794 km (0,53 put veći od Zemlje)

masa: 6,4185 · 10²³ kg (0,107 put veća od Zemlje)

prosječna gustoća: 3,93 g/cm³

površinska gravitacija: 0,376 g

površinska temperatura: između –150 °C i +20 °C

broj njegovih mjeseca: 2

rotacijski period oko svoje osi:
24 sati 37 minuta

nagib osi: 25,2°

prosječna udaljenost od Sunca: 227 936 637 km = 1,52 AJ = 12 svjetlosnih minuta

orbitalna ekscentričnost: 0,093412

orbitalni period oko Sunca: 1,88 godina

  • Sjeverna polarna kapa
  • Južna polarna kapa
  • Arcadia Planitia
  • Amazonis Planitia
  • Elysium Planitia
  • Acidalia Planitia
  • Utopia Planitia
  • Planina Elysium
  • Planina Olympus
  • Arabia Terra
  • Tempe Terra
  • Sirenum Terra
  • Noachis Terra
  • Tyrrhena Terra
  • Promethei Terra
  • Cimmeria Terra
  • Xanthe Terra
  • Visoravan Tharsis
  • Valles Marineris
  • Solis Lacus
  • Hesperia Planum
  • Krater von Kármán
  • Bazen Isidis
  • Bazen Hellas
  • Bazen Argyre

Na njegovoj se površini na sjevernoj polulopti dižu ogromni vulkanski čunjevi te vulkanske planine u obliku štita, dok je južna polulopta prekrivena starim udarnim kraterima. Krateri veći od 300 metara sa promjerom od nekoliko stotina kilometara su vjerojatno nastali kao posljedica udara asteroida u tijelo planeta, a to nije ni malo čudno, budući da se pojas tih sitnih nebeskih tijela nalazi u neposrednoj blizini Marsove orbite. Južna polulopta Marsa nosi na sebi bezbroj velikih, kružnih bazena, od kojih je Helas najveći sa svojim promjerom od 2000 km. Njegova crvena boja je nastala zbog pijeska i prašine koji su bogati željezovim oksidom.

Najveći vulkan Marsa se zove Olympus Mons, koji je ogroman štitasti vulkan sa visinom od 25 kilometara. Valles Marineris je sustav kanjona koji je smješten 4000 km južno od ekvatora, maksimalna širina mu dostiže više stotina kilometara, a dubina mu je 6 kilometara.

Izvanredno je zanimljivo područje polarnih snježnih kapa, gdje se nalazi više stotina kratera prekrivenih djelomično ili u potpunosti smrznutim vodenim ledom i suhim ledom. Trenutno se na površini Marsa ne nalazi tekuća voda, ali postoji mnoštvo dokaza koji ukazuju na to da je u prošlosti postojala. Na njemu se naime nalaze reljefna oblikovanja koja liče na isušena korita rijeke i takvi nakupljeni slojevi krhotina koji imaju oblik kapi, koje obično brze rijeke nanose kako bi se oslobodile sedimenta.

Fobos

prosječna udaljenost od Marsa: 9 377 km

maksimalan promjer: 22,2 km

masa: 1,072 · 10¹⁶ kg

Fobos se brže vrti oko Marsa (oko 8 sati), nego što planet oko svoje osi kruži, sile plime i oseke sporo, ali neprestano smanjuju njegovu orbitu, zbog toga se očekuje da će se Fobos udariti u Marsovu površinu. Na njegovoj se površini osim kratera redaju utori, koji ukazuju na slojevitu strukturu.

Deimos

prosječna udaljenost od Marsa: 23 400 km

maksimalan promjer: 12,6 km

masa: 2 · 10¹⁵ kg

Tamna površina mu je zakrita debelim slojem prašine. Veličina Deiomosove orbite se neprestano povećava.

Marsov presjek

  • kora - Debljina joj je približno 200 km.
  • ogrtač - Promjer mu je 1600 km, sastoji se od magmatskih stijena.
  • jezgra - Promjer joj je 3200 km, trenutno nemamo informacije da li se sastoji od tekućih ili čvrstih metala.

Marsova orbita

  • Mars
  • Sunce
  • prosječna udaljenost od Sunca: 227 936 637 km
  • orbitalni period: 1,88 godina
  • orbita Marsa

Animacija

  • Sunce
  • Merkur
  • Venera
  • Zemlja
  • Mars
  • Jupiter
  • Saturn
  • Uran
  • Neptun
  • os Marsove rotacije
  • okomita linija na Marsovu orbitalnu ravnu
  • orbitalna ravna Marsa
  • Marsova orbita oko Sunca
  • Marsov ekvator
  • 25,19°
  • kora - Debljina joj je približno 200 km.
  • ogrtač - Promjer mu je 1600 km, sastoji se od magmatskih stijena.
  • jezgra - Promjer joj je 3200 km, trenutno nemamo informacije da li se sastoji od tekućih ili čvrstih metala.
  • Mars
  • Sunce
  • prosječna udaljenost od Sunca: 227 936 637 km
  • orbitalni period: 1,88 godina
  • orbita Marsa

Naracija

Mars je u Sunčevom sustavu četvrti planet po redu od Sunca. Zbog njegove crvene boje je imenovan po rimskom bogu rata. Mars je jedan od nastarijih Talijanskih i Rimskih bogova. Prvi posmatrači Marsa su bili Egipćani, na prikazivanjima se pojavljuje kao "Horus horizonta". Osim Egipćana i Grci su istraživali Mars. Aristotel je 300. godine pr. n. e. ustanovio da je Mars dalje od Zemlje nego Mjesec. U 16. stoljeću je danski astronom Tycho Brahe, uspio od svih ranijih istraživanja točnije proučiti Marsovu orbitu.

Braheov asistent, njemački astronom, Johannes Kepler je na osnovu svojih zapažanja Marsa ustanovio dva važna zakona o kretanju planeta.

1. Planeti se kreću oko Sunca na orbiti oblika elipse, u jednom žarištu elipse se nalazi Sunce.

2. Dio između planeta i Sunca za isto vrijeme prolazi kroz ista područja. Prema tome se planeti u blizini Sunca brže kreću nego u daljini Sunca.

Od 1877. godine, od kad je Schiaparelli izjavio da je na površini Marsa pronašao mrežu od linija, planet je izazvao bezbroj rasprava. Mnogi su te mreže smatrali umjetnim kanalizacijskim sustavima. Kasnija istraživanja su te pretpostavke odbacila. Prva svemirska letjelica koja je posjetila Mars, bila je Mariner–4 1965. godine. Kasnije se bezbroj sovjetskih, američkih, europskih i japanskih svemirskih letjelica slalo na Mars (orbiter, lander i rover), kako bi pomoću njih proučavali njegovu površinu i klimu. Od njih su najuspješniji: Program Mariner i Viking, Mars Global Surveyor, Odyssey, MRO, Phoenix i Mars Express. Roveri Pathfinder, Spirit i Opportunity su se kretali po površini i usput slali bezbroj podataka.

Mars je u Sunčevom sustavu četvrti planet po redu od Sunca, a od Zemlje je prvi vanjski planet. Njegova je daljina od Sunca 1,52 puta viša od Zemlje. Promjer mu je polovina od Zemljinog promjera, a masa mu iznosi tek desetinu.

Stjenoviti je planet (planet tipa Zemlje). Na njegovoj se površini na sjevernoj polulopti dižu ogromni vulkanski čunjevi te vulkanske planine u obliku štita, dok je južna polulopta prekrivena starim udarnim kraterima. Krateri veći od 300 metara sa promjerom od nekoliko stotina kilometara su vjerojatno nastali kao posljedica udara asteroida u tijelo planeta, a to nije ni malo čudno, budući da se pojas tih sitnih nebeskih tijela nalazi u neposrednoj blizini Marsove orbite. Južna polulopta Marsa nosi na sebi bezbroj velikih, kružnih bazena, od kojih je Helas najveći sa svojim promjerom od 2000 km. Njegova crvena boja je nastala zbog pijeska i prašine koji su bogati željezovim oksidom.

Najveći vulkan Marsa se zove Olympus Mons, koji je ogroman štitasti vulkan sa visinom od 25 kilometara. Valles Marineris je sustav kanjona koji je smješten 4000 km južno od ekvatora, maksimalna širina mu dostiže više stotina kilometara, a dubina mu je 6 kilometara. Izvanredno je zanimljivo područje polarnih snježnih kapa, gdje se nalazi više stotina kratera prekrivenih djelomično ili u potpunosti smrznutim vodenim ledom i suhim ledom. Trenutno se na površini Marsa ne nalazi tekuća voda, ali postoji mnoštvo dokaza koji ukazuju na to da je u prošlosti postojala. Na njemu se naime nalaze reljefna oblikovanja koja liče na isušena korita rijeke i takvi nakupljeni slojevi krhotina koji imaju oblik kapi, koje obično brze rijeke nanose kako bi se oslobodile sedimenta.

Atmosfera mu je jako rijetka, 96% se sastoji od ugljikovog dioksida, pored toga se pojavljuje dušik i argon te kisik i vodena para. Atmosferski tlak mu iznosi otprilike stotinu zemaljskog atmosferskog tlaka. Na Marsu se umjesto plave boje neba koju smo mi navikli u čistim vremenskim prilikama, vidi narančastocrvena ili ružičasta boja neba.

Klima mu je jako surova (prosječna temperatura je –63 °C), zbog toga se na polarnim krajevima pojavljuje snježna kapa od ugljikovog dioksida. Marsovske godine su otprilike dva puta duže od zemaljskih godina, a i godišnja doba traju dva puta više vremena, nego na Zemlji. Na Marsu su godišnja doba mnogo ekstremnija, nego kod nas. Vjerojatno je zbog mijenjanja godišnjih doba došlo do toga da kad je na južnoj polulopti Marsa zima, južna ledena kapa se prostranjuje na polovini južne polulopte planeta, dok na istom mjestu ljeti može čak i nestati ledena kapa. Na sjevernoj se polulopti slične promjene mogu zapaziti. Magnetsko polje Marsa je jako slabo.

Ima dva poznata mjeseca: Fobos i Deimos, koji su nepravilnog oblika, vjerojatno su uhvaćeni asteroidi. Oba mjeseca je Asaph Hall otkrio 1877. godine i imenovani su po figurama antičke grčke mitologije, po sinovima boga rata Aresa. Njihovo značenje: deimos – strava; fobos – strah.

Fobos se brže vrti oko Marsa (oko 8 sati), nego što planet oko svoje osi kruži, sile plime i oseke sporo, ali neprestano smanjuju njegovu orbitu, zbog toga se očekuje da će se Fobos udariti u Marsovu površinu. Na njegovoj se površini osim kratera redaju utori, koji ukazuju na slojevitu strukturu.

Tamna površina Deimosa je zakrita debelim slojem prašine. Veličina Deiomosove orbite se neprestano povećava.

Povezani dodatci

Istraživanje Marsa

Strukturu planeta i moguće tragove života pretražuju sa svemirskim sondama i specijalnim vozilima.

Životni ciklus Sunčevog sustava

Formiranje Sunca i planeta započelo je zbijanjem čestica oblaka prašine, prije oko 4.5 milijarde godina.

Planeti, veličine

Oko Sunca kruže unutrašnji, terestrički (tj. stjenoviti) planeti, i vanjski, jovijanski (tj. plinoviti) divovi.

Solarni sustav, planetarna putanja ili orbita

Oko Sunca se kreće osam planeta na eliptičnoj putanji.

Cassini-Huygens Misija (1997.-2017.)

Svemirska letjelica Cassini istraživala je Saturn I njegove satelite gotovo 20 godina.

Jupiter

Jupiter je najveći planet Sunčevog sustava, masa mu je dva i pol puta veća od zajedničke mase svih ostalih planeta.

Keplerovi zakoni

Keplerovi zakoni opisuju gibanje planeta oko Sunca.

Merkur

Najmanji je planet Sunčevog sustava, a ujedno i najbliži Suncu.

Misija Dawn

Proučavajući Vestu i Cerses ćemo saznati informacije o ranom razdoblju Solarnog sustava i nastanku stjenovitih planeta.

Misija New Horizons

Svemirska sonda pod nazivom New Horizons lansirana je 2006. godine s ciljem istraživanja planeta Plutona i Kuiperovog pojasa.

Mliječna staza

Promjer naše galaksije iznosi 100.000 svjetlosnih godina; u njoj se nalazi više od 100 milijardi zvijezda, jedna od njih je naše Sunce.

Neptun

Neptun je osmi, najudaljeniji planet Sunčevog sustava, a istovremeno i najmanji od plinovitih divova.

Saturn

Saturn je drugi planet po veličini, prepoznat ćemo ga po planetarnim prstenovima.

Struktura Zemlje (srednji stupanj)

Unutrašnjost Zemlje se sastoji od više sferičnih slojeva.

Sunce

Promjer Sunca približno je 109 puta veći od promjera Zemlje. Većinu njegove mase čini vodik.

Sustav Pluton-Haron

Haron je najveći pratitelj patuljastog planeta Plutona.

Uran

Sedmi planet od Sunca, jedan od plinovitih divova.

Venera

Venera je drugi po udaljenosti planet od Sunca. Na noćnom nebu je drugo tijelo po sjajnosti, poslije Mjeseca.

Zemlja

Zemlja je terestrički ili kameni planet, ima atmosferu sa kisikom i čvrstu koru.

Added to your cart.