Vaša košarica je prazna

Kupovina

komad: 0

Ukupno: 0,00

0

Ljudsko tijelo (muško)

Ljudsko tijelo (muško)

Animacija nam prikazuje glavne sustave ljudskog tijela.

Biologija

Ključne riječi

tijelo, muško tijelo, ljudsko tijelo, organizam, probavni sustav, dišni sustav, koža, krvožilni sustav, mišići, kostur, limfna cirkulacija, limfni sustav, sustav za izlučivanje, genitalije, živčani sustav, endokrini sustav, reproduktivni sustav, probavni trakt, disanje, ljuštura, probava, imunološki sustav, uklanjanje, muškarac, lubanja, spolni organ, osjetilni organ, sinapsa, cirkulacijski sustav, kralježnica, jednjak, želudac, tanko crijevo, debelo crijevo, zadnje crijevo, usna šupljina, nosna šupljina, pluća, dušnik, grkljan, aortni, srce, vena, krajnik, limfna žila, limfni čvor, bubreg, mjehur, mokraćovod, uretra, testis, sjemena vrećica, prostata, mozak, hipofiza, hipotalamus, štitna žlijezda, doštitne žlijezde, gušterača, žuč, leđna moždina, živac, penis, štitnjača, ekstremitet, gornji ud, donji ud, prsni koš, jetra, plućna cirkulacija, nadbubrežna žlijezda, hormon, sustav organa, organ, bilogija, čovjek

Povezani dodatci

3D modeli

Koža

Koža je naš najveći organ: površina kože jednog odraslog čovjeka iznosi 1,5 kvadratnih metara, masa joj je prosječno (sa masnoćom potkožja zajedno) 12 kilograma. Štiti nas od mehaničkih utjecaja, UV zračenja, patogena, a njezin rožnati sloj sprječava isušenje. Ima važnu ulogu u termoregulaciji.
Koža je naš najveći osjetilni organ: njezini receptori imaju važnu ulogu u percepciji topline, hladnoće i mehaničkih podražaja.

Mišići

  • mišići na glavi
  • prsni mišići
  • trbušni mišići
  • mišići nogu
  • mišići vrata
  • mišići nadlaktice
  • mišići podlaktice
  • mišići bedra
  • mišići na leđima

Aktivni organi za kretanje su mišići. Mišići čovjeka se sastoje od oko 350 skeletnih mišića, a to može dostići i 50% našeg tijela. Možemo razlikovati duge, kratke, pljosnate i prstenaste mišiće. Za spajanje mišića sa kostima je tetivo odgovorno.

Kostur

Kostur odraslog čovjeka se sastoji od 206 kosti. Kosti su tvrde i fleksibilne, stoga mogu izdržati veliko opterećenje. Metabolizam kosti je spor, tako i njihovo liječenje, u slučaju sloma potrebno im je 6 tjedna da se srastu. Kako bismo uspjeli izbjeći osteoporozu, svakodnevno se moramo brinuti o unosu dovoljne količine kalcija (za mlade 1500 miligrama).

Probavni sustav

  • želudac - Ovdje se razgrađuju proteini. Želučani sok je jako kisel.
  • tanko crijevo - Ovdje se odvija probava proteina, ugljikohidrata i masti. Ovdje se događa apsorpcija prerađenih hranjivih tvari.
  • debelo crijevo - Ovdje se odvija apsorpcija vode i minerala. U njemu žive crijevne bakterije, koje proizvode vitamine K i B.
  • rektum
  • jetra - Važan organ u procesu detoksifikacije; proizvodi žuč, koja potpomaže probavu masti.
  • gušterača - Proizvodi sok gušterače, koji u tankom crijevu vrši razgradnju masti, ugljikohidrata i bjelančevina. Ta žlijezda proizvodi inzulin, hormon koji je odgovoran za razinu šećera u krvi.
  • jednjak
  • usna šupljina
  • žučni mjehur - Maleni je organ u obliku kruške gdje se privremeno pohranjuje žuč. Tijekom pohranjivanja žuč povećava svoju koncentraciju.

Naš probavni sustav je odgovoran za probavu i apsorpciju hranjivih tvari.
U usnoj šupljini zubi sitne hranu i tu počinje probava ugljikohidrata. U želucu se odvija probava bjelančevina u vrlo kiseloj okolini.
Nakon toga se u tankom crijevu nastavlja probava i apsorpcija sve tri hranjive tvari, bjelančevina, ugljikohidrata i masti. Na to mjesto dolazi sok gušterače koji proizvodi gušterača i koji sadrži probavne enzime te žuč koju proizvodi jetro i koja potpomaže probavu masti.
U debelom se crijevu odvija apsorpcija vode i mineralnih tvari odnosno tu se događa proizvodnja vitamina pomoću bakterija.

Dišni sustav

Za kataboličke procese je našem organizmu potreban kisik i usput se proizvodi ugljikov dioksid. Primanje kisika i oslobađanje od ugljikovog dioksida se vrši pomoću pluća. Pri mirovanju je broj uzdisaja prosječno 16 u jednoj minuti i za vrijeme jednog uzdisaja se izmjenjuje oko pola litre zraka. Česta opasna bolest pluća je rak pluća, za čiji je razvoj uvelike odgovorno pušenje.

Krvožilni sustav

  • srce - Organ koji pumpa krv u dva krvotoka.
  • aorta - Glavna arterija velikog krvotoka. Kreće se iz lijeve komore srca.

Naše je tijelo prepuno krvnim žilama, koje čine dva krvotoka. Veliki krvotok daje našim organima krv punu kisika i prenosi ugljikov dioksid koji nastaje za vrijeme procesa metabolizma. Mali krvotok ili plućni krvotok prenosi krv punu ugljikovog dioksida u pluća, gdje se ugljikov dioksid predaje i u krv dospije kisik. Krv punu kisika mali krvotok prenosi u srce. Tok krvi osiguravaju kontrakcije srca. Zdravlje naših krvnih žila i srca redovitim tjelesnim vježbama, prehranom s malo masti i izbjegavanjem pušenja možemo sačuvati.

Živčani sustav

  • mozak - Smješten je u lubanji.
  • kralježnična moždina - Smještena je u kralježnici.
  • živci - Oblikuju ih vlakna koja istupaju iz središnjeg živčanog sustava i vode do raznih organa.
  • sljepoočni mišić
  • mišić jagodične kosti
  • žvakaći mišić
  • prsnoključnosisasti mišić
  • kružni mišić usana
  • čeoni mišić
  • kružni mišić oka
  • mišić smijeha
  • plosnati mišić
  • mišić obarač usnog ugla

Za harmonični, regulirani rad našeg organizma zajedno su odgovorni živčani i endokrini sustav. Dijelovi središnjeg živčanog sustava su kralježnična moždina i mozak. Periferni se živčani sustav sastoji od živaca, koji prosljeđuju informacije između središnjeg živčanog sustava i organa u obliku električnih znakova. Iz mozga polazi 12 parova mozgovnih živaca, a iz kralježnične moždine 31 par moždinskih živaca.

Mokraćni sustav

  • bubreg - Vrši lučenje: iz krvi se odstranjuju štetne i nepotrebne tvari.
  • mokraćovod
  • mokraćni mjehur - Ovdje se pohranjuje mokraća do mokrenja.
  • mokraćna cijev

Bubrezi izlučuju tvari koje su za organizam štetne i suvišne. Bubrezi proizvode otprilike 1,5 litara mokraće dnevno. Mokraća se skuplja u mokraćnom mjehuru, a zatim se preko mokraćne cijevi prazni.
Često oboljenje mokraćnog sustava je infekcija bubrega (pijelonefritis): tada se u mokraći pojavljuju bjelančevine. Također se često formiraju bubrežni kamenci: tada se zbog sitnih mehaničkih ozljeda u mokraći nalazi krv.

Animacija

Limfni sustav

  • krajnici
  • slezena - Ima važnu ulugu u sazrijevanju bijelih krvnih stanica i u radu imunološkog sustava.
  • timus - Ima važnu ulugu u sazrijevanju bijelih krvnih stanica i u radu imunološkog sustava.
  • limfni čvor - Ima važnu ulugu u sazrijevanju bijelih krvnih stanica i u radu imunološkog sustava.
  • prsni limfni vod - Proteče u glavnu venu, gdje se limfe miješaju krvlju i odlaze do srca.
  • limfna žila

Limfa je tekućina koja se između tkiva nalazi. Proizvodi se iz krvi, osmozom preko zidova kapilara. Metabolički produkti također dospijevaju u limfu. Tekućinu tkiva limfne žile prenose u glavnu venu.
Limfa prelazi i preko limfnih čvorova. Patogene koji se u limfi nalaze susreću leukociti koji žive u limfnim čvorovima, a to je vrlo važno za rad imunološkog sustava.
Važni limfni organi su timus, slezena i krajnici: oni su također važni u procesu sazrijevanja leukocita i imunološkoj obrani.

Spolni organi

  • sjemenik - Proizvodi spermije. Osim toga proizvodi i testosteron (muški spolni hormon) koji potiče sazrijevanje spermija, spolnu želju i odgovara za muški oblik tijela i tjelesnih dlačica.
  • pasjemenik - Pohranjuje spermije koji su proizvedeni u sjemeniku.
  • sjemenovod
  • sjemeni mjehurić - Ima važnu ulogu u nastanku sjemena.
  • prostata - Ima važnu ulogu u nastanku sjemena. Zove se i predstojna žlijezda.

Spolni organi služe za razmnožavanje i proizvode spolne stanice. Spermij se tijekom oplodnje ujedinjuje sa jajnom stanicom i nastaje zigota iz koje će se razviti potomak.
Spolna žlijezda muškaraca je parni sjemenik, koji proizvodi muške spolne stanice, odnosno spermije. Spermiji se pohranjuju u pasjemeniku, a tijekom ejakulacije se prazne preko mokraćne cijevi sa spermijima odnosno sjemenima zajedno. U nastanku sjemena sudjeluje prostata i parni sjemeni mjehurić.

Hormonalni sustav

  • doštitna žlijezda - Proizvode paratiroidne hormone, koji dižu razinu kalcija u krvi. Kalcitonin nastaje u štitnoj žlijezdi i suprotno djeluje od paratiroidnog hormona.
  • nadbubrežna žlijezda - Sastoji se od kore i moždine. U kori se proizvode hormoni koji djeluju na izlučenje natrija i glukoze u krvi. Moždina proizvodi epinefrin (adrenalin), koji je hormon stresa i ima važnu ulogu u oblikovanju hitnih reakcija.
  • sjemenik - Proizvodi spermije. Osim toga proizvodi i testosteron (muški spolni hormon) koji potiče sazrijevanje spermija, spolnu želju i odgovara za muški oblik tijela i tjelesnih dlačica.
  • gušterača - Proizvodi inzulin, koji smanjuje razinu šećera u krvi. Ukoliko dolazi do nedostatka inzulina, oblikuje se šećerna bolest.
  • štitna žlijezda - Prozvodi hormon tiroksin, koji potiče biološku oksidaciju. Ima važnu ulogu u odgovarajućem razvoju mozga i normalnom rastu tijela. Ako se proizvodi u većoj količini, oblikuje se Basedovljeva bolest. Nedostatak hormona uzrokuje gušavost odnosno kretenizam (ako se od rođenja pokazuje nedostatak).
  • hipofiza - Sa hipotalamusom zajedno čini sustav hipotalamusa-hipofize, koji je središte našeg hormonalnog sustava.

Hormone proizvode endokrine žlijezde: na primjer adrenalin proizvodi srž nadbubrežne žlijezde, izulin proizvodi gušterača, a tiroksin štitna žlijezda.
Središte hormonskog sustava je hipotalamus hipofizni sustav. Hipotalamus proizvodi takve hormone, koji djeluju na hipofizu. Na njihov utjecaj hipofiza proizvodi hormone, koji potiču druge endokrine žlijezde: takvi su štitna žlijezda, nadbubrežna žlijezda i spolna žlijezda. Gušterača ne pada pod upravljanje hipotalamusa – hipofiznog sustava.

Dijelovi ljudskog tijela

  • glava
  • vrat
  • trup
  • udovi
  • rame
  • nadlaktica
  • podlaktica
  • ruka
  • natkoljenica
  • potkoljenica
  • stopalo
  • prsa
  • trbuh
  • zdjelica
  • leđa
  • struk
  • stražnjica
  • oko
  • nos
  • usta
  • uho
  • čelo
  • lubanja
  • vrat
  • potiljak
  • brada
  • rame
  • prsa
  • trbuh
  • zdjelica
  • leđa
  • struk
  • stražnjica
  • pupak
  • nadlaktica
  • podlaktica
  • ruka
  • lakat
  • ručni zglob
  • prsti
  • natkoljenica
  • potkoljenica
  • stopalo
  • koljeno
  • nožni zglob
  • baza stopala
  • penis
  • skrotum

Naracija

Koža je naš najveći organ: površina kože jednog odraslog čovjeka iznosi 1,5 kvadratnih metara, prosječna težina joj je (zajedno s masnoćom potkožja) 12 kilograma. Štiti nas od mehaničkih utjecaja, UV zračenja, patogena, a njezin rožnati sloj sprječava isušenje. Ima važnu ulogu u termoregulaciji.
Koža je naš najveći osjetilni organ: njezini receptori imaju važnu ulogu u percepciji topline, hladnoće i mehaničkih podražaja.

Aktivni organi za kretanje su mišići. Ljudski mišići se sastoje od oko 350 skeletnih mišića, a mogu dosegnuti i do 50% težine našega tijela. Razlikuju se dugi, kratki, pljosnati i prstenasti mišići. Tetiva omogućuje spajanje mišića s kostima.

Kostur odraslog čovjeka se sastoji od 206 kosti. Kosti su tvrde i fleksibilne, stoga mogu izdržati veliko opterećenje. Metabolizam kosti je spor, pa tako i njihovo liječenje. Zbog toga je u slučaju loma kostiju potrebno 6 tjedana da srastu. U cilju izbjegavanja osteoporoze, treba svakodnevno unositi dovoljnu količinu kalcija (za mlade 1500 miligrama).

Naš probavni sustav je odgovoran za probavu i apsorpciju hranjivih tvari. U usnoj šupljini zubi sitne hranu i tu počinje probava ugljikohidrata. U želucu se odvija probava bjelančevina u vrlo kiseloj okolini.
Nakon toga se u tankom crijevu nastavlja probava i apsorpcija svih triju hranjivih tvari: bjelančevina, ugljikohidrata i masti. Na to mjesto dolazi sok gušterače koji proizvodi gušterača i koji sadrži probavne enzime te žuč koju proizvode jetra i koja potpomaže probavu masti. U debelom se crijevu odvija apsorpcija vode i mineralnih tvari te se tu događa proizvodnja vitamina pomoću bakterija.

Za kataboličke procese našem je organizmu potreban kisik a usput se proizvodi ugljikov dioksid. Primanje kisika i oslobađanje od ugljikovog dioksida se vrši pomoću pluća. Pri mirovanju je broj uzdisaja prosječno 16 u jednoj minuti i za vrijeme jednog uzdisaja se izmjenjuje oko pola litre zraka. Česta teška bolest pluća je rak pluća, rizik za nastanak ove bolesti u velikoj mjeri povećava pušenje.

Naše je tijelo prepuno krvnih žila, koje čine dva krvotoka. Veliki krvotok daje našim organima krv punu kisika i prenosi ugljikov dioksid koji nastaje za vrijeme procesa metabolizma. Mali krvotok ili plućni krvotok prenosi krv punu ugljikovog dioksida u pluća, gdje se ugljikov dioksid predaje i u krv dospije kisik. Krv punu kisika mali krvotok prenosi u srce. Tok krvi osiguravaju kontrakcije srca. Zdravlje naših krvnih žila i srca možemo sačuvati redovitim tjelesnim vježbanjem, prehranom s malo masti i izbjegavanjem pušenja.

Bubrezi izlučuju tvari koje su za organizam štetne i suvišne. Bubrezi proizvode otprilike 1,5 litara mokraće dnevno. Mokraća se skuplja u mokraćnom mjehuru, a zatim se preko mokraćne cijevi prazni.
Često oboljenje mokraćnog sustava je infekcija bubrega: tada se u mokraći pojavljuju bjelančevine. Također se često formiraju bubrežni kamenci: tada se zbog sitnih mehaničkih ozljeda u mokraći nalazi krv.

Za harmonični, regulirani rad našeg organizma su zajedno odgovorni živčani i endokrini sustav. Dijelovi središnjeg živčanog sustava su kralježnična moždina i mozak. Periferni živčani sustav se sastoji od živaca, koji prosljeđuju informacije između središnjeg živčanog sustava i organa u obliku električnih znakova. Iz mozga polazi 12 parova mozgovnih živaca, a iz kralježnične moždine 31 par moždinskih živaca.

Hormone proizvode endokrine žlijezde: na primjer adrenalin proizvodi srž nadbubrežne žlijezde, izulin proizvodi gušterača, a tiroksin štitna žlijezda.
Središte hormonskog sustava je hipotalamus hipofizni sustav. Hipotalamus proizvodi takve hormone, koji djeluju na hipofizu. Na njihov utjecaj hipofiza proizvodi hormone, koji potiču druge endokrine žlijezde: takvi su štitna žlijezda, nadbubrežna žlijezda i spolna žlijezda. Gušterača ne pada pod upravljanje hipotalamusa – hipofiznog sustava.

Limfa je tekućina koja se nalazi između tkiva. Proizvodi se iz krvi, osmozom preko zidova kapilara. Metabolički produkti također dospijevaju u limfu. Tekućinu tkiva limfne žile prenose u glavnu venu. Limfa prelazi i preko limfnih čvorova. Patogene koji se nalaze u limfi susreću leukociti koji žive u limfnim čvorovima, što je vrlo važno za rad imunološkog sustava. Važni limfni organi su timus, slezena i krajnici: oni su također bitni u procesu sazrijevanja leukocita i u imunološkoj obrani.

Spolni organi služe za razmnožavanje i proizvode spolne stanice. Spermij se tijekom oplodnje sjedinjuje s jajnom stanicom i nastaje zigota iz koje se razvija potomak. Spolna žlijezda muškaraca je parni sjemenik, koji proizvodi muške spolne stanice, odnosno spermije. Spermiji se pohranjuju u pasjemeniku, a tijekom ejakulacije se prazne preko mokraćne cijevi sa spermijima odnosno sjemenima zajedno. U nastanku sjemena sudjeluje prostata i parni sjemeni mjehurić.

Povezani dodatci

Ljudsko tijelo (žensko)

Animacija nam prikazuje glavne sustave ljudskog tijela.

Živčani sustav

Središnji živčani sustav sastoji se od mozga i kralježnične moždine, a periferni od živaca i živčanih čvorova.

Anatomija tankog crijeva

Najduži dio našeg probavnog kanala, u kojem se odvija probava i apsorpcija hranljivih tvari.

Dijelovi tijela

Animacija prikazuje dijelove ljudskog tijela pomoću anatomskog modela jednog muškarca.

Krvožilni sustav

Veliki krvni optok prenosi oksigeniranu krv iz srca u tijelo, a mali krvni otok prenosi oksigeniranu krv iz pluća u srce.

Limfni sustav

Limfne žile prenose limfu u krvne žile, a limfni su čvorovi sastavni dio imunološkoga sustava.

Ljudski kostur

Ljudski kostur čvrsta je unutarnja konstrukcija našega tijela na koju se priključuju skeletni mišići.

Ljudski mišići

Skeletni mišići čine aktivni dio lokomotornog sustava: priključuju se na kosti i pokreću ih.

Osjetilni organi

Organs that detect signals of the environment or of the body and transmit them to the brain as nerve impulses.

What is the human body composed of?

This scene presents the basic components of the human body.

Ženski spolni sustav (srednji stupanj)

Spolni sustav je sustav organa koji služe za razmnožavanje.

Anatomija debelog crijeva

U probavnom traktu nastavlja na tanko crijevo, u njemu se upija voda, minerali nutrijenti i vitamini.

Dijelovi ljudskog mozga

Ljudski mozak sastoji se od moždanog debla, malog mozga, međumozga i velikog mozga koji se dijeli na režnjeve.

Gamete

Zigota je stanica nastala oplodnjom, odnosno spajanjem ženske i muške gamete.

Građa poprečnoprugastih mišića

Animacija prikazuje finu molekularnu strukturu i mehanizam mišića.

Ljudski mozak

Glavni dijelovi mozga su moždano deblo, međumozak, veliki mozak i mali mozak.

Lubanja i kralježnica

Dva glavna dijela središnjeg živčanog sustava, mozak i kralježnična moždina, zaštićeni su lubanjom i kralježnicom.

Oko

Oko je važan osjetilni organ koji služi pretvaranju svjetlosti u živčane impulse.

Prednje crijevo

Hrana iz ustiju, poslije gutanja, dospijeva u želudac koji je zadnja stanica prednjeg crijeva.

Prsni koš

Rebra, prsna kost i kralježnica čine prsnu šupljinu, u kojoj se nalaze srce i pluća.

Slojevi kože i kožni osjeti

Koža je vanjski pokrov našega tijela koji je građen od tri sloja: pousmine, usmine i potkožnoga tkiva.

Srce

Srce je središnja pumpa krvožilnog sustava.

Anatomija i funkcija jetre

Јetra јe za život važan organ koji ima glavnu ulogu u probavi masti, u procesu detoksikacije i metabolizmu.

Anatomija kralježnične moždine

Kralježnična moždina dio je središnjega živčanoga sustava, smještena je u kralježnici i iz nje polaze moždinski živci.

Dijelovi ljudskog tijela

Animacija prikazuje dijelove glave, trupa i udova.

Evolucija mozga kralježnjaka

Tijekom evolucije kralježnjaka se relativna razvijenost posebnih dijelova mozga mijenjala.

Kosti donjih ekstremiteta

Kosti donjih ekstremiteta grade pojas i skelet same noge.

Kosti gornjih udova

Kosti gornjih udova oblikuju rameni pojas i skelet slobodnog uda.

Mokraćni sustav

Mokraćnim sustavom iz tijela se uklanjaju štetne i suvišne tvari.

Spojevi kostiju

Naše se kosti spajaju na četiri načina: zglobovima, zglobnim hrskavicama, šavovima ili stapanjem.

Uho i proces slušanja

Uši pretvaraju zvučne valove u živčane impulse koji se šalju u mozak.

Vrste zglobova

Zglobovi se mogu podijeliti i prema pravcu pomaka.

Ženski spolni sustav (osnova)

Spolni sustav je sustav organa koji služe za razmnožavanje.

Deformacije kralježnice

Skolioza je deformacija kod koje dolazi do postraničnog iskrivljenja kralježnice.

Homo erectus

"Uspravni čovjek" koristio je alate i znao kako zapaliti vatru.

Koljeni zglob

Čine ga bedrena kost, goljenična kost i iver.

Krvne žile

Tri glavne vrste krvnih žila u ljudskom tijelu su arterije, vene i kapilare.

Mišići nadlaktice

Ruke pokreću mišići ispružači (ekstenzori) i mišići pregibači (fleksori).

Muški spolni sustav

Spolni sustav je sustav organa koji služe za razmnožavanje.

Patelarni refleks

Patelarni refleks je refleks izazvan laganim udarcem po tetivi ispod patele (ivera) koljena.

Razine biološke organizacije

Animacija prikazuje razine biološke organizacije od jedinke do stanice.

Srčani udar

Srčani udar posljedica je potpunog prekida dotoka krvi koronarnoj arteriji. Jedan je od najčešćih uzroka smrti.

Tromboza dubokih vena i plućna embolija

Krvni ugrušak koji se formira u dubokim venama donjih ekstremiteta može uzrokovati kobnu plućnu emboliju ako uđe u pluća.

Added to your cart.