Vaša košarica je prazna

Kupovina

komad: 0

Ukupno: 0,00

0

Ljudsko tijelo (muško)

Ljudsko tijelo (muško)

Animacija nam prikazuje glavne sustave ljudskog tijela.

Biologija

Ključne riječi

tijelo, muško tijelo, ljudsko tijelo, organizam, probavni sustav, dišni sustav, koža, krvožilni sustav, mišići, kostur, limfna cirkulacija, limfni sustav, sustav za izlučivanje, genitalije, živčani sustav, endokrini sustav, reproduktivni sustav, probavni trakt, disanje, ljuštura, probava, imunološki sustav, uklanjanje, muškarac, lubanja, reproduktivni organ, osjetilni organ, sinapsa, sistemska cirkulacija, kralježnica, jednjak, želudac, tanko crijevo, debelo crijevo, zadnje crijevo, usna šupljina, nosna šupljina, pluća, dušnik, grkljan, aortni, srce, vena, krajnik, limfna žila, limfni čvor, bubreg, mjehur, mokraćovod, uretra, testis, sjemena vrećica, prostata, mozak, hipofiza, hipotalamus, štitna žlijezda, doštitne žlijezde, gušterača, žuč, leđna moždina, živac, penis, štitnjača, ekstremitet, gornji ud, donji ud, prsni koš, jetra, cirkulacijski sustav, plućna cirkulacija, nadbubrežna žlijezda, hormon, sustav organa, organ, bilogija, čovjek

Povezani dodatci

3D modeli

Koža

Koža je naš najveći organ: površina kože jednog odraslog čovjeka iznosi 1,5 kvadratnih metara, masa joj je prosječno (sa masnoćom potkožja zajedno) 12 kilograma. Štiti nas od mehaničkih utjecaja, UV zračenja, patogena, a njezin rožnati sloj sprječava isušenje. Ima važnu ulogu u termoregulaciji.
Koža je naš najveći osjetilni organ: njezini receptori imaju važnu ulogu u percepciji topline, hladnoće i mehaničkih podražaja.

Mišići

  • mišići na glavi
  • prsni mišići
  • trbušni mišići
  • mišići nogu
  • mišići vrata
  • mišići nadlaktice
  • mišići podlaktice
  • mišići bedra
  • mišići na leđima

Aktivni organi za kretanje su mišići. Mišići čovjeka se sastoje od oko 350 skeletnih mišića, a to može dostići i 50% našeg tijela. Možemo razlikovati duge, kratke, pljosnate i prstenaste mišiće. Za spajanje mišića sa kostima je tetivo odgovorno.

Kostur

  • lubanja
  • kralježnica
  • zdjelica
  • kosti gornjih udova
  • kosti donjih udova
  • prsni koš

Kostur odraslog čovjeka se sastoji od 206 kosti. Kosti su tvrde i fleksibilne, stoga mogu izdržati veliko opterećenje. Metabolizam kosti je spor, tako i njihovo liječenje, u slučaju sloma potrebno im je 6 tjedna da se srastu. Kako bismo uspjeli izbjeći osteoporozu, svakodnevno se moramo brinuti o unosu dovoljne količine kalcija (za mlade 1500 miligrama).

Probavni sustav

  • želudac
  • tanko crijevo
  • debelo crijevo
  • rektum
  • jetra
  • gušterača
  • jednjak
  • usna šupljina
  • žučni mjehur

Naš probavni sustav je odgovoran za probavu i apsorpciju hranjivih tvari.
U usnoj šupljini zubi sitne hranu i tu počinje probava ugljikohidrata. U želucu se odvija probava bjelančevina u vrlo kiseloj okolini.
Nakon toga se u tankom crijevu nastavlja probava i apsorpcija sve tri hranjive tvari, bjelančevina, ugljikohidrata i masti. Na to mjesto dolazi sok gušterače koji proizvodi gušterača i koji sadrži probavne enzime te žuč koju proizvodi jetro i koja potpomaže probavu masti.
U debelom se crijevu odvija apsorpcija vode i mineralnih tvari odnosno tu se događa proizvodnja vitamina pomoću bakterija.

Dišni sustav

  • dušnik
  • grkljan
  • pluća
  • usna šupljina
  • nosna šupljina
  • ždrijelo
  • glavni bronh

Za kataboličke procese je našem organizmu potreban kisik i usput se proizvodi ugljikov dioksid. Primanje kisika i oslobađanje od ugljikovog dioksida se vrši pomoću pluća. Pri mirovanju je broj uzdisaja prosječno 16 u jednoj minuti i za vrijeme jednog uzdisaja se izmjenjuje oko pola litre zraka. Česta opasna bolest pluća je rak pluća, za čiji je razvoj uvelike odgovorno pušenje.

Krvožilni sustav

  • srce
  • aorta

Naše je tijelo prepuno krvnim žilama, koje čine dva krvotoka. Veliki krvotok daje našim organima krv punu kisika i prenosi ugljikov dioksid koji nastaje za vrijeme procesa metabolizma. Mali krvotok ili plućni krvotok prenosi krv punu ugljikovog dioksida u pluća, gdje se ugljikov dioksid predaje i u krv dospije kisik. Krv punu kisika mali krvotok prenosi u srce. Tok krvi osiguravaju kontrakcije srca. Zdravlje naših krvnih žila i srca redovitim tjelesnim vježbama, prehranom s malo masti i izbjegavanjem pušenja možemo sačuvati.

Živčani sustav

  • mozak
  • kralježnična moždina
  • živci
  • sljepoočni mišić
  • mišić jagodične kosti
  • žvakaći mišić
  • prsnoključnosisasti mišić
  • kružni mišić usana
  • čeoni mišić
  • kružni mišić oka
  • mišić smijeha
  • plosnati mišić
  • mišić obarač usnog ugla

Za harmonični, regulirani rad našeg organizma zajedno su odgovorni živčani i endokrini sustav. Dijelovi središnjeg živčanog sustava su kralježnična moždina i mozak. Periferni se živčani sustav sastoji od živaca, koji prosljeđuju informacije između središnjeg živčanog sustava i organa u obliku električnih znakova. Iz mozga polazi 12 parova mozgovnih živaca, a iz kralježnične moždine 31 par moždinskih živaca.

Mokraćni sustav

  • bubreg
  • mokraćovod
  • mokraćni mjehur
  • mokraćna cijev

Bubrezi izlučuju tvari koje su za organizam štetne i suvišne. Bubrezi proizvode otprilike 1,5 litara mokraće dnevno. Mokraća se skuplja u mokraćnom mjehuru, a zatim se preko mokraćne cijevi prazni.
Često oboljenje mokraćnog sustava je infekcija bubrega (pijelonefritis): tada se u mokraći pojavljuju bjelančevine. Također se često formiraju bubrežni kamenci: tada se zbog sitnih mehaničkih ozljeda u mokraći nalazi krv.

Ljudsko tijelo

Limfni sustav

  • krajnici
  • slezena
  • timus
  • limfni čvor
  • prsni limfni vod
  • limfna žila

Limfa je tekućina koja se između tkiva nalazi. Proizvodi se iz krvi, osmozom preko zidova kapilara. Metabolički produkti također dospijevaju u limfu. Tekućinu tkiva limfne žile prenose u glavnu venu.
Limfa prelazi i preko limfnih čvorova. Patogene koji se u limfi nalaze susreću leukociti koji žive u limfnim čvorovima, a to je vrlo važno za rad imunološkog sustava.
Važni limfni organi su timus, slezena i krajnici: oni su također važni u procesu sazrijevanja leukocita i imunološkoj obrani.

Spolni organi

  • sjemenik
  • pasjemenik
  • sjemenovod
  • sjemeni mjehurić
  • prostata

Spolni organi služe za razmnožavanje i proizvode spolne stanice. Spermij se tijekom oplodnje ujedinjuje sa jajnom stanicom i nastaje zigota iz koje će se razviti potomak.
Spolna žlijezda muškaraca je parni sjemenik, koji proizvodi muške spolne stanice, odnosno spermije. Spermiji se pohranjuju u pasjemeniku, a tijekom ejakulacije se prazne preko mokraćne cijevi sa spermijima odnosno sjemenima zajedno. U nastanku sjemena sudjeluje prostata i parni sjemeni mjehurić.

Hormonalni sustav

  • doštitna žlijezda
  • nadbubrežna žlijezda
  • sjemenik
  • gušterača
  • štitna žlijezda
  • hipofiza

Hormone proizvode endokrine žlijezde: na primjer adrenalin proizvodi srž nadbubrežne žlijezde, izulin proizvodi gušterača, a tiroksin štitna žlijezda.
Središte hormonskog sustava je hipotalamus hipofizni sustav. Hipotalamus proizvodi takve hormone, koji djeluju na hipofizu. Na njihov utjecaj hipofiza proizvodi hormone, koji potiču druge endokrine žlijezde: takvi su štitna žlijezda, nadbubrežna žlijezda i spolna žlijezda. Gušterača ne pada pod upravljanje hipotalamusa – hipofiznog sustava.

Dijelovi ljudskog tijela

  • glava
  • vrat
  • trup
  • udovi
  • rame
  • nadlaktica
  • podlaktica
  • ruka
  • natkoljenica
  • potkoljenica
  • stopalo
  • prsa
  • trbuh
  • zdjelica
  • leđa
  • struk
  • stražnjica
  • oko
  • nos
  • usta
  • uho
  • čelo
  • lubanja
  • vrat
  • potiljak
  • brada
  • rame
  • prsa
  • trbuh
  • zdjelica
  • leđa
  • struk
  • stražnjica
  • pupak
  • nadlaktica
  • podlaktica
  • ruka
  • lakat
  • ručni zglob
  • prsti
  • natkoljenica
  • potkoljenica
  • stopalo
  • koljeno
  • nožni zglob
  • baza stopala
  • penis
  • skrotum

Koža je naš najveći organ: površina kože jednog odraslog čovjeka iznosi 1,5 kvadratnih metara, masa joj je prosječno (sa masnoćom potkožja zajedno) 12 kilograma. Štiti nas od mehaničkih utjecaja, UV zračenja, patogena, a njezin rožnati sloj sprječava isušenje. Ima važnu ulogu u termoregulaciji.
Koža je naš najveći osjetilni organ: njezini receptori imaju važnu ulogu u percepciji topline, hladnoće i mehaničkih podražaja.

Naracija

Koža je naš najveći organ: površina kože jednog odraslog čovjeka iznosi 1,5 kvadratnih metara, prosječna težina joj je (zajedno s masnoćom potkožja) 12 kilograma. Štiti nas od mehaničkih utjecaja, UV zračenja, patogena, a njezin rožnati sloj sprječava isušenje. Ima važnu ulogu u termoregulaciji.
Koža je naš najveći osjetilni organ: njezini receptori imaju važnu ulogu u percepciji topline, hladnoće i mehaničkih podražaja.

Aktivni organi za kretanje su mišići. Ljudski mišići se sastoje od oko 350 skeletnih mišića, a mogu dosegnuti i do 50% težine našega tijela. Razlikuju se dugi, kratki, pljosnati i prstenasti mišići. Tetiva omogućuje spajanje mišića s kostima.

Kostur odraslog čovjeka se sastoji od 206 kosti. Kosti su tvrde i fleksibilne, stoga mogu izdržati veliko opterećenje. Metabolizam kosti je spor, pa tako i njihovo liječenje. Zbog toga je u slučaju loma kostiju potrebno 6 tjedana da srastu. U cilju izbjegavanja osteoporoze, treba svakodnevno unositi dovoljnu količinu kalcija (za mlade 1500 miligrama).

Naš probavni sustav je odgovoran za probavu i apsorpciju hranjivih tvari. U usnoj šupljini zubi sitne hranu i tu počinje probava ugljikohidrata. U želucu se odvija probava bjelančevina u vrlo kiseloj okolini.
Nakon toga se u tankom crijevu nastavlja probava i apsorpcija svih triju hranjivih tvari: bjelančevina, ugljikohidrata i masti. Na to mjesto dolazi sok gušterače koji proizvodi gušterača i koji sadrži probavne enzime te žuč koju proizvode jetra i koja potpomaže probavu masti. U debelom se crijevu odvija apsorpcija vode i mineralnih tvari te se tu događa proizvodnja vitamina pomoću bakterija.

Za kataboličke procese našem je organizmu potreban kisik a usput se proizvodi ugljikov dioksid. Primanje kisika i oslobađanje od ugljikovog dioksida se vrši pomoću pluća. Pri mirovanju je broj uzdisaja prosječno 16 u jednoj minuti i za vrijeme jednog uzdisaja se izmjenjuje oko pola litre zraka. Česta teška bolest pluća je rak pluća, rizik za nastanak ove bolesti u velikoj mjeri povećava pušenje.

Naše je tijelo prepuno krvnih žila, koje čine dva krvotoka. Veliki krvotok daje našim organima krv punu kisika i prenosi ugljikov dioksid koji nastaje za vrijeme procesa metabolizma. Mali krvotok ili plućni krvotok prenosi krv punu ugljikovog dioksida u pluća, gdje se ugljikov dioksid predaje i u krv dospije kisik. Krv punu kisika mali krvotok prenosi u srce. Tok krvi osiguravaju kontrakcije srca. Zdravlje naših krvnih žila i srca možemo sačuvati redovitim tjelesnim vježbanjem, prehranom s malo masti i izbjegavanjem pušenja.

Bubrezi izlučuju tvari koje su za organizam štetne i suvišne. Bubrezi proizvode otprilike 1,5 litara mokraće dnevno. Mokraća se skuplja u mokraćnom mjehuru, a zatim se preko mokraćne cijevi prazni.
Često oboljenje mokraćnog sustava je infekcija bubrega: tada se u mokraći pojavljuju bjelančevine. Također se često formiraju bubrežni kamenci: tada se zbog sitnih mehaničkih ozljeda u mokraći nalazi krv.

Za harmonični, regulirani rad našeg organizma su zajedno odgovorni živčani i endokrini sustav. Dijelovi središnjeg živčanog sustava su kralježnična moždina i mozak. Periferni živčani sustav se sastoji od živaca, koji prosljeđuju informacije između središnjeg živčanog sustava i organa u obliku električnih znakova. Iz mozga polazi 12 parova mozgovnih živaca, a iz kralježnične moždine 31 par moždinskih živaca.

Hormone proizvode endokrine žlijezde: na primjer adrenalin proizvodi srž nadbubrežne žlijezde, izulin proizvodi gušterača, a tiroksin štitna žlijezda.
Središte hormonskog sustava je hipotalamus hipofizni sustav. Hipotalamus proizvodi takve hormone, koji djeluju na hipofizu. Na njihov utjecaj hipofiza proizvodi hormone, koji potiču druge endokrine žlijezde: takvi su štitna žlijezda, nadbubrežna žlijezda i spolna žlijezda. Gušterača ne pada pod upravljanje hipotalamusa – hipofiznog sustava.

Limfa je tekućina koja se nalazi između tkiva. Proizvodi se iz krvi, osmozom preko zidova kapilara. Metabolički produkti također dospijevaju u limfu. Tekućinu tkiva limfne žile prenose u glavnu venu. Limfa prelazi i preko limfnih čvorova. Patogene koji se nalaze u limfi susreću leukociti koji žive u limfnim čvorovima, što je vrlo važno za rad imunološkog sustava. Važni limfni organi su timus, slezena i krajnici: oni su također bitni u procesu sazrijevanja leukocita i u imunološkoj obrani.

Spolni organi služe za razmnožavanje i proizvode spolne stanice. Spermij se tijekom oplodnje sjedinjuje s jajnom stanicom i nastaje zigota iz koje se razvija potomak. Spolna žlijezda muškaraca je parni sjemenik, koji proizvodi muške spolne stanice, odnosno spermije. Spermiji se pohranjuju u pasjemeniku, a tijekom ejakulacije se prazne preko mokraćne cijevi sa spermijima odnosno sjemenima zajedno. U nastanku sjemena sudjeluje prostata i parni sjemeni mjehurić.

Povezani dodatci

Prednje crijevo

Hrana iz ustiju, poslije gutanja, dospijeva u želudac koji je zadnja stanica prednjeg...

Slina, svestrana tjelesna tekućina

U ovoj lekciji doznat ćete više o ovoj osobitoj tekućini.

Prenatalni razvoj

Animacija prikazuje razvoj ljudskog zametka.

Kortikalna organizacija govora

Za stvaranje govora potrebna je sinkronizirana aktivnost nekoliko centara u kori velikoga...

Žlijezda dvanaesnika

Gušterača i jetra prazne probavne sokove u dvanaesnik.

Upala srednjeg uha

Animacija prikazuje simptome i lječenje sekretorne upale srednjeg uha.

Glasničenje

Prilikom glasničenja (ili fonacije) zbog zraka koji izlazi iz pluća, glasnice zatrepere.

Na koji način vidimo? Ljudsko oko

Ova nam lekcija otkriva anatomiju oka, mehanizam vida te uobičajene probleme s vidom.

Added to your cart.