Vaša košarica je prazna

Kupovina

komad: 0

Ukupno: 0,00

0

Laboratorij Marie Curie

Laboratorij Marie Curie

Marie Curie, koja je osvojila Nobelovu nagradu i za fiziku i za kemiju, vjerojtano je jedna od najponatijih žena u povijesti znanosti.

Fizika

Ključne riječi

Curie, Marie Curie, Sklodowska, uranij, Radijum, radioaktivnost, radioaktivnog raspada, radijacija, fizika čestica, jezgra, kvantna fizika, kvant, čestica, alfa-raspad, elektromagnet, beta raspad, gama zračenja, alfa zračenje, beta zračenje, Pariz, znanstvenik, povijest znanosti, Francuska, Poljska, Nobelova nagrada, laboratorij, uranov oksid, Sorbonne, fizički, povijest, suvremeno doba

Povezani dodatci

Pitanja

  • Kakvog je porijekla Marie Curie?
  • Što je bilo djevojačko ime Marie Curie?
  • Tko je bio suprug Marie Curie?
  • Je li slijedeća izjava točna? Marie Curie je bila prvi ženski profesor sveučilišta u Parizu (Sorbonnea).
  • Koliko Nobelovih nagrada je dobila Marie Curie?
  • Koju je Nobelovu nagradu dobila Marie Curie?
  • Koju je Nobelovu nagradu dobila Marie Curie?
  • Koje godine je dobila svoju prvu Nobelovu nagradu Marie Curie?
  • Tko NIJE dobio Nobelovu nagradu za fiziku 1903. godine?
  • Je li slijedeća izjava točna? Marie Curie je bila prva koja je dvostruko dobila Nobelovu nagradu?
  • Gdje je Marie Curie sahranjena?
  • Što je bila omiljena zabava Marie i Pierra Curie?
  • Tko je otkrio radioaktivnost?
  • Koji element su otkrili supružnici Curie?
  • Koji element su otkrili supružnici Curie?
  • U znak štovanja koga (ili čega) je Marie Curie imenovala novi element polonijem?
  • Je li slijedeća izjava točna? Marie Curie je bila prva žena, koja je dobila doktorat u Francuskoj.
  • Je li slijedeća izjava točna? Prije Marie Curie je samo jedna žena dobila Nobelovu nagradu.
  • Je li slijedeća izjava točna? Obadvije kćeri Marie Curie su dobile Nobelovu nagradu.
  • Kakvu je Nobelovu nagrgadu dobila kćerka Marie Curie, Irène Joliot-Curie?
  • Što je najvjerojatnije uzrokovalo smrt Marie Curie?
  • Koji kemijski element je imenovan po supružnicima Curie?
  • Je li slijedeća izjava točna? Prvi kemijski element, koji je imenovan po konkretnoj osobi (osobama), po supružnicima Curie je dobio ime.
  • Mjerna jedinica (ne SI) čega je dobila naziv po supružnicima Curie?
  • Za koju se zemlju veže najznačajniji dio djelatnosti Marie Curie?
  • Kakvim uređajem su supružnici Curie provjeravali radioaktivnost?
  • Koje godine su supružnici Curie otkrili polonij i radij?
  • Tko ili što su bili tzv. "mali Curie" („petites Curies”)?
  • Koliko uranijevog smolca su preradili supružnici Curie kako bi odvojili 0,1 g radijevog klorida?
  • U kakvoj zgradi (prostoriji) su rođena revolucionarna otkrića supružnika Curie?

3D modeli

Laboratorij

Maria Salomea Skłodowska je rođena 1867. godine u Varšavi, kao peto dijete roditelja učitelja.
Maturirala je odličnim rezultatima u djevojačkoj gimnaziji u Varšavi, ali u tadašnjim okolnostima nije imala mogućnost za napredak. Slijedećih godina je radila kao privatna učiteljica i odgojiteljica. Za kratko vrijeme joj se pružila mogućnost da radi sa svojim bratićem u laboratoriju poljoprivrednog i industrijskog muzeja, gdje je stekla vrlo vrijedna iskustva.

Godina 1891. je za nju imala poseban značaj, jer je tada odselila u Pariz za svojom sestrom. Još iste godine otpočela je svoje studije na prirodoslovnom fakultetu sveučilišta u Parizu na smjeru matematike, fizike i kemije. Nakon dvije godine preuzela je svoju diplomu iz fizike, a slijedeće godine iz matematike.
U tom razdolju je već radila u laboratoriju Gabriela Lippmanna (koji je kasnije također dobio Nobelovu nagradu).
Maria se najednom društenom okupljanju upoznala Pierreom Curiejem, sa kojim se 1895. vjenčala. Pažnja znanstvenika se na utjecaj Henrija Becquerela nakon magnetizma, kojeg su zajedno proučavali, usmjerila na radioaktivnost.
Njihov prvi zajednički laboratorij su u jednoj šupi uredili. Bračni par se praktički samo zbog njihove zajedničke strasti, bicikliranja, maknuo iz prostorije znanstvenih istraživanja.

Marie Curie

Marie Curie je 1903. godine završila svoje doktorske studije i sa time je postala prva žena koja je dobila doktorat u Francuskoj.
Iste godine je zajedno sa svojim mužem i mentorom preuzela Nobelovu nagradu za fiziku, "kao znak priznanja za onu izvanrednu službu koju su zajedičkim radom pružili u daljem istraživanju radioaktivnog zračenja, kojeg je Henri Becquerel otkrio". Madame Curie je bila prva žena koja je dobila Nobelovu nagradu.
Međuvremeno je Pierre postao profesor na sveučilištu, gdje dobio i svoj laboratorij. Njegova supruga je postala ravnateljica odgovorna za istraživanja.
Nakon smrti muža 1906. godine, slomljena udovica je imenovana na Pierreovo mjesto, tako je ona postala prvi ženski profesor Sorbonnea.
Marie Curie je 1911. dobila Nobelovu nagradu za kemiju "kao znak priznanja za otkriće radija i polonija, za uspješnu izolaciju radija i za dalja proučavanja tog izvanrednog elementa". Ona je postala prvi znanstvenik sa dvostrukom Nobelovom nagradom.

Njezinim je rezultatima ubijedila i francusku vladu, stoga se 1914. ostvarila jedna velika želja Marie, a to je bila znanstvena ustanova (Radijski institut). Naravno, sama je upravljala tom ustanovom u kojoj su se odvijala kemijska, fizička i medicinska istraživanja. (Njezinim posredovanjem se 1932. godine i u Varšavi otvorio Radijski institut, kojim je jedna njezina sestra upravljala.)

Razgranata istraživanja Madame Curie i njezinih prijatelja su i u praksi bila vrlo plodna, npr. za vrijeme I. svjetskog rata je izrađen mobilni rendgenski uređaj, koji je dobio nadimak "mali Curie".

Marie Curie je umrla u 66. godini svojeg života u jednom francuskom sanatoriju. Najvjerojatniji uzrok njezine smrti je bilo eksperimentiranje sa radioaktivnim tvarima, koje su joj za vrijeme višegodišnjeg posla uništile organizam. (Tada još nisu bili poznati štetni utjecaji zračenja.) Tijelo najpoznatije znanstvenice svjetske povijesti je sahranjeno u Parizu u Panteonu.

Uređaji

Na temelju ideje Marie Curie je izrađen uređaj, koji je bio odgovarajući za mjerenje i prikazivanje električnih pojava, koje nastaju na utjecaj radioaktivnog zračenja. Sa tim elektrometarom su mogli izvesti i veća istraživanja, jer je postalo moguće precizno mjerenje struje koja nastaje na utjecaj ionizacije zračenja.
Na taj način su došli do spoznaje da od uranija jače zrači uranijev smolinac, što znači da treba sadržavati jedan drugi element (koji je jače radioaktivan). Izvanredno dugim i zamornim radom, preradom više tona uranijevog smolinca, na kraju su uspjeli odvojiti dva nova radioaktivna elementa: polonij i radij. Naziv polonij utječe na poljsko porijeklo Marie.

Radij je kemijski element koji se nalazi u skupini zemnoalkalijskih metala (kemijski simbol: Ra). Boja mu je srebrnasto bijela, radioaktivan je metalni element. Otkrili su ga supružnici Curie 1898. godine u uranijevom smolcu. Imenovan je po riječi latinskog porijekla radijus (zraka). Jako se rijetko možemo sa njime sresti, sedam tona uranijevog smolca sadrži 1 g radija.

Radioaktivnost radija je više milijuna put veći od uranija. Soli koje radij sadrži neprestano zrače toplinu i u mraku svijetle posebnom zelenom bojom.

Za vrijeme njegove proizvodnje se njegovi minerali tope u lužinama i kiselinama, a zatim se dodaje klor. Tako nastaje radijev klorid, iz kojeg se elektrolizom dobiva radij.

Vrijeme poluraspada izotopa s masenim brojem 226 je 1602 godina, stoga će osobne stvari Marie Curie (npr. njezina bilježnica kojom se u laboratoriju služila) još jako dugo zračiti.

Šetnja

Radioaktivni raspad U 238

  • Uranij, U 238
  • vrijeme poluraspada: 4,468 x 10⁹ godina
  • Torij, Th 234
  • vrijeme poluraspada: 24,1 dan
  • Protaktinij, Pa 234
  • vrijeme poluraspada: 6,7 sati
  • Uranij, U 234
  • vrijeme poluraspada: 245 500 godina
  • Torij, Th 230
  • vrijeme poluraspada: 75 380 godina
  • Radij, Ra 226
  • vrijeme poluraspada: 1602 godine
  • Radon, Rn 222
  • vrijeme poluraspada: 3,8235 dana
  • Polonij, Po 218
  • vrijeme poluraspada: 3,1 minuta
  • Olovo, Pb 214
  • vrijeme poluraspada: 26,8 minuta
  • Bizmut, Bi 214
  • vrijeme poluraspada: 19,9 minuta
  • Polonij, Po 214
  • vrijeme poluraspada: 164,3 µs
  • Olovo, Pb 210
  • vrijeme poluraspada: 22,3 godine
  • Bizmut, Bi 210
  • vrijeme poluraspada: 5,013 dana
  • Polonij, Po 210
  • vrijeme poluraspada: 138,376 dana
  • Olovo, Pb 206
  • vrijeme poluraspada: stabilno
  • α-raspad
  • β-raspad

Uranij je kemijski element koji spada u skupinu antinoida (kemisjki simbol mu je: U) Karakteristike: gustoća mu je velika, težak je, boja mu je srebrnasto bijela, radioaktivan je.
Jedan njemački kemičar, Martin Heinrich Klaproth ga je otkrio u uranijevom smolcu na kraju 18. stoljeća. Imenovan je po planetu Uranu, koji je nekoliko godina prije njega otkriven.
U prirodi se možemo sresti njegovim izotopima s masenim brojem 234 (0,005%), 235 (0,720%) i 238 (99,270%). Rasuto se u cijelog zemljinoj kori nalazi. Najvažniji mineral mu je uranijev smolac.

Zahvaljujući eksperimentima Ernesta Rutherforda znamo da radioaktivno zračenje polazi iz atomske jezgre. On je prvi ustanovio da se tijekom zračenja atomska jezgra preoblikuje: nastaje nova jezgra, ovi element. Ta se pojava naziva radioaktivnim raspadom. Saznali smo i to da je novi element obično također radioaktivan, to jest može se dalje raspadati.

Radioaktivnost

  • +
  • α-čestice - Orbita im se naginje u smjeru negativne elektrode, dakle pozitivnog su naboja. Helijeve su jezgre, dakle sastoje se od dva protona i dva neutrona.
  • β-čestice - Orbita im se naginje u smjeru pozitivne elektrode, dakle negativnog su naboja. Elektroni su, koji se oslobađaju tijekom oblikovanja u atomskoj jezgri. Deflekcija orbite je veća, nego u slučaju α-čestica, jer je masa β-čestica manja od mase α-čestica.
  • γ-čestice - Orbita im se ne naginje, dakle nemaju naboj. Fotoni su s velikom energijom, koji se kreću svjetlosnom brzinom.

Radioaktivno zračenje je francuski fizičar Henri Becquerel otkrio 1896. godine.
Becquerel je proučavao fosforescenciju raznih minerala.
Zapazio je da je uranijeva sol držana na zatvorenom mjestu ostavila trag na fotosenzitivnoj ploči ispod nje, iako prije toga mineral se nije sreo vanjskim sunčevim zrakama. Zbog toga je zaključio da uranijevi spojevi puštaju nevidljivo zračenje bez toga da su prije bili osvjetljeni izvana.

Supružnici Curie su 1898. uspjeli odvoijiti dalje radioaktivne elemente, radij i polonij. Prvi je imenovan po latinskoj riječi radijus (zraka), a drugi po rodnoj zemlji Marie Curie, Poljskoj.

Becquerel i supružnici Curie su za otkriće i proučavanje radioaktivnosti 1903. godine dobili podijeljenu Nobelovu nagradu za fiziku.
1911. je Marie Curie osvojila i Nobelovu nagradu za kemiju, za otkriće novih radioaktivnih elemenata.

Ernest Rutherford i drugi fizičari su proučavali karakteristike radioaktivnih zračenja.
(Rutherford je 1908. također dobio Nobelovu nagradu za kemiju.)
Na temelju kretanja u električnom i magnetskom polju, ustanovili su da u radioaktivnom zračenju ima tri komponenta. Utvrdili su da od njih dva raspolaže nabojem, dok se treći ne kreće ni u električnom ni u magnetskom polju, dakle ne raspolaže električnim nabojem. Komponent s pozitivnim nabojem se zove alfa zračenje, komponent s negativnim nabojem je beta zračenje, a treći je gama zračenje.

Animacija

Naracija

Jedna od najpoznatijih žena u povijesti znanosti rođena je pod imenom Maria Salomea Skłodowska u Varšavi. Studij iz matematike, fizike i kemije započela je na sveučilištu u Parizu, 1891. godine. Tu je stekla ne samo diplomu, nego je i upoznala svoga supruga Pierrea Curiea.

Pažnja ovoga znanstveničkoga bračnoga para se na utjecaj Henrija Becquerela nakon magnetizma, kojeg su zajedno proučavali, usmjerila na radioaktivnost.
Izvanredno dugim i zamornim radom, preradom više tona uranijevog smolinca, na kraju su uspjeli odvojiti dva nova radioaktivna elementa: polonij i radij. Polonij je imenovan po Poljskoj, rodnoj zemlji Marie, a radij je imenovan na temelju latinske riječi radijus koja znači zraka.

Marie Curie je 1903. godine postala prva žena koja je dobila doktorat u Francuskoj. Iste godine su Becquerel i supružnici Curie dobili podijeljenu Nobelovu nagradu za fiziku, za otkriće i proučavanje radioaktivnosti.

Nakon tragične smrti svoga supruga Marie je postala prva profesorica Sorbonnea. 1911. je dobila i Nobelovu nagradu za kemiju, stoga ju možemo poštivati kao prvog znanstvenika sa dvostrukom Nobelovom nagradom u povijesti znanosti.

Povezani dodatci

Lančana reakcija

Energija koja se oslobađa prilikom nuklearne fisije može se koristiti za mirovne i vojne svrhe.

Radioaktivnost

Proces raspada nestabilnih atomskih jezgara naziva se radioaktivnost.

Razvoj modela atoma

Povijesni pregled najvažnijih teorija o građi atoma.

Atomska bomba (1945)

Atomska bomba je jedna od najdestruktivnijih oružja povjesti.

Fizičari koji su promijenili svijet

Ovi veliki znanstvenici imali su izniman utjecaj na razvoj fizike i znanosti.

Fuzijski reaktor

Fuzija atomske jezgre je ekološki način dobivanja energije, imamo praktično neograničen dostup do nje.

Kako radi? - PET-CT

PET-CT omogućuje dobivanje vizualnih informacija o anatomskoj strukturi i funkcioniranju unutarnjeg dijela tijela bez kirurških zahvata.

Laboratorij Nikole Tesle (Shoreham, USA)

Inženjer i izumitelj koji se smatra jednim od najvećih genijalnih umova druge industrijske revolucije i koji se bavio elektrotehnikom.

Nuklearna elektrana

Energija koja se oslobađa prilikom nuklearne fisije koristi se za proizvodnju električne energije.

Rutherfordov pokus

Rutherfordovim pokusom je dokazano postojanje atomske jezgre pozitivnog naboja. Na osnovu njegovih rezultata je izrađen novi model atoma.

Temeljne čestice

Kvarkovi i leptoni grade materiju, silu među njima prenose bozoni.

Newtonovi zakoni gibanja

Animacija prikazuje tri zakona gibanja Sir Isaaca Newtona koji predstavljaju temelj cjelokupne mehanike.

Razvoj nebeske mehanike

Animacija prikazuje rad fizičara i astronauta, koji su imali velik utjecaj na sliku koja danas živi u nama o univezumu.

Added to your cart.