Vaša košarica je prazna

Kupovina

komad: 0

Ukupno: 0,00

0

Kruženje ugljika

Kruženje ugljika

Tijekom fotosinteze ugljik se ugrađuje u organske tvari, a tijekom disanja se oslobađa.

Geografija

Ključne riječi

ugljen, ciklus, ugljični dioksid, vezivanje ugljika, emisija ugljika, fotosinteza, proizvodnja energije, raspadanje, disanje, trošenje stijena, sagorijevanje, ugljikovi spojevi, naslage bogate ugljikom, ugljikovodik, životinja, biljka, tlo, metan, karbonati, hidrogenkarbonati, vulkan, živi organizam, bilogija, geografija

Povezani dodatci

3D modeli

Ugljikov ciklus

  • emisija
  • vezivanje
  • skladištenje

Ugljik je kemijski element koji u periodnom sustavu elemenata nosi simbol C, atomski broj mu je 6. Poznat je i koristi se od antike. U prirodi se pojavljuje kao elementarna tvar i u obliku svojih kemijskih spojeva. Većinom ga nalazimo vezano u mineralima, uglavnom karbonatima (vapnenac, dolomit...). U vodi ga nalazimo u obliku otopljenog ugljikova dioksida i hidrogenkarbonata. Prirodni ugljik uglavnom je organski.
Ugljen nije elementarni ugljik već je raznolika mješavina ugljikovih i drugih spojeva. Sirova nafta i prirodan plin primarno su građeni od hidrogenkarbonatnih spojeva. Dijamant je modifikacija ugljika kristalne strukture koju nalazimo u vulkanskom kamenju. Ugljikov dioksid u atmosferi nalazimo u velikoj količini.
Također, ugljik je sastavni dio organskih tvari živih organizama.

Fotosinteza je proces u biljkama, algama i određenim bakterijama u kojem se svjetlosna erergija pretvara u kemijsku energiju pohranjenu u organskim molekulama.

Autotrofni organizmi su organizmi koji sintetiziraju organske tvari iz anorganskih (ugljikov dioksid, voda, ioni). U autotrofe ubrajamo biljke koje fotosintezom iskorištavaju ugljikov dioksid iz atmosfere.

Heterotrofni organizmi su živući organizmi koji ne mogu sintetizirati organske tvari. U njih ubrajamo većinu bakterija, gljive, životinje i ljude.

Efekt staklenika zadržavanje je topline u atmosferi. Sunčevo zračenje reemitira se s površine natrag u atmosferu. Zbog "zida", stakleničkih plinova, dio reemitirane energije ne može izaći iz atmosfere stoga se taj dio energije reemitira na planetarnu površinu.
Da nema učinka staklenika, temperatura bi na Zemlji bila hladnija za oko 40°C. Ljudskom aktivnošću povećava se koncentacija ugljikovog dioksida, što doprinosi emisiji stakleničkih plinova i može uzrokovati globalno zatopljenje.

Animacija

  • fotosinteza - Proces u biljkama, algama i određenim bakterijama u kojem se svjetlosna erergija pretvara u kemijsku energiju pohranjenu u organskim molekulama.
  • uzgojene biljke
  • prirodna vegetacija
  • vodena vegetacija
  • sunčevo zračenje
  • karbonatne stijene (vapnenac, dolomit)
  • tlo (razgrađene organske tvari)
  • sedimenti bogati ugljikom
  • voda (otopljeni karbonati i uglikovodici)
  • atmosfera (ugljični dioksid, metan)
  • ugljen
  • ugljikovodik
  • živi organizmi
  • disanje
  • trošenje stijena
  • sagorijevanje
  • vulkanska erupcija
  • emisija uzrokovana industrijom
  • emisija uzrokovana prometom
  • poljoprivredna emisija
  • sagorijevanje
  • fotosinteza
  • emisija CO₂
  • uzimanje hrane
  • raspad
  • nekoliko dana - nekoliko desetljeća
  • vulkanska aktivnost
  • kisela kiša
  • otjecanje
  • stvaranje ugljena i ugljikovodika
  • raspad koralja i planktona
  • raspad
  • karbonatne stijene
  • magmatizam
  • emisija CO₂
  • tektonika ploča
  • više milijuna godina
  • prometna emisija
  • industrijska emisija
  • stvaranje ugljena i ugljikovodika
  • erozija tla
  • fotosinteza
  • poljoprivredna emisija
  • spaljivanje šuma
  • emisija
  • vezivanje
  • skladištenje

Brzi ugljikov ciklus

  • sagorijevanje
  • fotosinteza
  • emisija CO₂
  • uzimanje hrane
  • raspad
  • nekoliko dana - nekoliko desetljeća

Spori ugljikov ciklus

  • vulkanska aktivnost
  • kisela kiša
  • otjecanje
  • stvaranje ugljena i ugljikovodika
  • raspad koralja i planktona
  • raspad
  • karbonatne stijene
  • magmatizam
  • emisija CO₂
  • tektonika ploča
  • više milijuna godina

Ljudska intervencija

  • prometna emisija
  • industrijska emisija
  • stvaranje ugljena i ugljikovodika
  • erozija tla
  • fotosinteza
  • poljoprivredna emisija
  • spaljivanje šuma

Naracija

Broj kemijskih elemenata koje pronalazimo na Zemlji relativno je stalan ali se njihov raspored i lokacija mijenjaju kao posljedica prirodnih procesa i ljudskih aktivnosti, kako dugoročno tako i kratkoročno. U prirodi su tvari u neprestanom kruženju, prolaze kroz razne promjene koje se odvijaju na različite načine.

Ugljik je jedan od najobilnijih elemenata na Zemlji, sastavni je dio atmosfere, stijena i živih organizama. Zato što se ugljik nalazi u svim živim organizmima ugljikov ciklus kompleksan je proces.

U značajnoj količini ugljik je prisutan i u neživoj prirodi, kao što su karbonatne stijene, fosilna goriva, u atmosferi, u raspadnutim organskim tvarima i hidrosferi.

Ugljikov dioksid kojeg sadrži zrak žive organizme opskrbljuje ugljikom. Autotrofni organizmi, organizmi koji mogu koristiti atmosferski ugljik, pretvarajući sunčevu energiju u organske tvari mogu fiksirati ugljik. Taj proces zove se fotosinteza.

Tvari koje se nalaze u ugljikovom ciklusu mogu na neko vrijeme izaći iz njega. Bakterije i gljive razlažu ugljikove spojeve kod mrtvih životinja i biljaka, pretvarajući ugljik u ugljični dioksid ili metan.

U tlu organizmi razgrađuju organske tvari, pritom nastaju i nakupljaju se humusni spojevi. Ako je njihova razgradnja inhibirana u trajanju mjerljivom na geološkoj vremenskoj ljestvici organska se tvar može pretvoriti u ugljen i ugljikovodici.

Živi organizmi pretvaraju dio svojih ugljikovih spojeva u ugljikov dioksid kojeg otpuštaju u zrak. To nazivamo disanjem. Ugljik koji ponovno ulazi u zrak biljkama iznova postaje izvor.

Drugi faktori poput vulkanske aktivnosti, izgaranja, razgradnje mrtvih biljaka i trošenje stijena također igraju ulogu u ugljikovom ciklusu.

Ljudska aktivnost također ima važnu ulogu u ugljikovom ciklusu. Znatna se količina ugljikovog dioksida proizvodi izgaranjem drva, ugljena i petroleja te prometom i industrijskim sektorom.
S obzirom da povećanje koncentracije ugljikovog dioksida doprinosi emisiji stakleničkih plinova i vodi ka globalnom zatopljenju ove aktivnost utječu na ravnotežu Zemljinog ekosustava.

Povezani dodatci

Kruženje dušika

Atmosferski dušik vezan je bakterijama i koristi se u živim organizmima u obliku različitih spojeva.

Kruženje fosfora

Fosfor je važna supstanca za živa bića, koja je na Zemlji u neprestanoj cirkulaciji.

Kruženje kisika u prirodi

Kisik, koji je živim bićima neophodan za život, neprestano kruži unutar Zemljine atmosfere.

Kruženje vode u prirodi (srednji stupanj)

Voda na Zemlji nalazi se u neprekidnom stanju promjene. Ciklus vode uključuje sljedeće procese: isparavanje, stvaranje padalina, otapanje i zamrzavanje.

Onečišćenje zraka

Animacija nam prikazuje glavne izvore onečišćenja zraka: poljoprivreda, industrija, urbana naselja.

Fotosinteza

Biljke su kadre od neorganskih tvari (ugljičnog dioksida i vode) napraviti organski šećer.

Krčenje šume

Krčenje šume ima negativne učinke na prirodni okoliš.

Obiteljska kuća nulte neto energetske emisije

Konstrukcija i dizajn modernih obiteljskih kuća od velike su važnosti za očuvanje i zaštitu okoliša.

Podzemni kop ugljena

Za razliku od površinskih kopova, u podzemnim rudnicima se ne odstranjuje gornji sloj stijena, nego se iskop ugljena izvodi u jamama.

Ugljična kiselina (H₂CO₃)

Tekućina bez boje i mirisa, nastaje otapanjem ugljikova oksida u vodi.

Ugljikov dioksid (CO₂) (srednji stupanj)

Plin bez boje i mirisa, teži od zraka. Neophodan u fozosintezi biljaka.

Ugljikov dioksid (CO) (početni stupanj)

Plin bez boje i mirisa, teži od zraka. Neophodan u fotosintezi biljaka.

Ugljikov monoksid (CO) (srednji stupanj)

Bezbojni, bezmirisni plin, jako otrovan za ljude i životinje u visokoj koncentraciji.

Vulkanska aktivnost

Ova animacija prikazuje različite tipove erupcije vulkana.

Kruženje vode (osnovna razina)

Voda na Zemlji nalazi se u neprekidnom stanju promjene. Ciklus vode uključuje sljedeće procese: isparavanje, stvaranje padalina, otapanje i zamrzavanje.

Razvitak i djelovanje kompozitnih vulkana

Kompozitni vulkan se sastoji od slojeva očvrsnule lave, kamene krhotine i vulkanskog pepela.

Added to your cart.