Vaša košarica je prazna

Kupovina

komad: 0

Ukupno: 0,00

0

Kisik (O₂) (srednji stupanj)

Kisik (O₂) (srednji stupanj)

Bezbojan plin, bez mirisa, važan sastavni dio atmosfere, neophodan je za život na Zemlji.

Kemija

Ključne riječi

kisik, molekula kisika, homonuklearna molekula, Struktura veze, kovalentna veza, sigma veza, pi veza, dvostruka veza, nepolariziran, životni uvjeti, disanje, zrak, sagorijevanje, oksid, egzotermičan, fotosinteza, Anorganska kemija, kemija

Povezani dodatci

3D modeli

Kuglice i palice

Kisik O₂

Podatci

Molarna masa: 31,999 g/mol

Točka tališta: -218,8 °C

Točka vrelišta: 182,9 °C

Svojstva

Kisik je na sobnoj temperaturi bezbojan plin, bez mirisa, slabo topiv u vodi. Pod uobičajenim okolnostima kisik u molekularnom obliku može u manjoj mjeri ulaziti u reakcije. No, na višim temperaturama reagira sa svim elementima, osim s halogenim i plemenitim plinovima. Njegove reakcije su egzotermičke, a iz tih reakcija nastaju oksidi. Kisik je nužan pri procesu gorenja; živim organizmima neophodan je za odvijanje fizioloških procesa.

Pojava i proizvodnja

Kisik je najzastupljeniji element na Zemlji; 50,5 % ukupne mase Zemljine kore i 21 % volumena zraka sastoji se od kisika. Biljke u procesu fotosinteze proizvode kisik i otpuštaju ga u atmosferu. U laboratoriju se kisik proizvodi zagrijavanjem kalijeva permanganata. U industrijskim količinama kisik se proizvodi frakcijskom destilacijom tekućeg zraka na temperaturi od oko -183 °C.

Upotreba

Kisik se upotrebljava u direktnoj oksidaciji plamenova visoke temperature, titanijevog dioksida i etilena te u proizvodnji sinteznih plinova. Velike količine kisika koriste se u proizvodnji željeza. Primjena kisika važno mjesto pronašla je i u medicini- u rješavanju respiratornih problema.

Popunjavanje prostora

Veze

Naracija

Povezani dodatci

Dišni sustav

Dišni je sustav odgovoran za izmjenu plinova između organizma i njegove okoline (udisanje kisika i otpuštanje ugljikovog dioksida).

Kruženje kisika u prirodi

Kisik, koji je živim bićima neophodan za život, neprestano kruži unutar Zemljine atmosfere.

Ozon (O₃)

Alotrop kisika, koji se sastoji od 3 atoma kisika.

Krv

Krv čine krvna tjelešca (krvne stanice - eritrociti i leukociti i krvne pločice - trombociti) i krvna plazma.

Ozonski omotač

Velika je važnost ozonskog omotača za život na Zemlji jer štiti od UV zračenja.

Reakcija vodika i kisika

Mješavina vodika i kisika naziva se plinom praskavcem. Ukoliko se zapali, on eksplodira.

Dušik (N₂) (srednji stupanj)

Kemijski inertan plin bez boje i mirisa, čini 78,1% Zemljine atmosfere.

Dušikov dioksid (NO₂)

Crvenkasto-smeđi otrovni plin, vrlo reaktivan zbog nesparenog elektrona.

Dušikov monoksid (Dušikov(II) oksid) (NO)

Bezbojan je i vrlo otrovan plin i važan međuproizvod u procesu proizvodnje dušične kiseline.

Formiranje molekula vodika

Atome vodika u molekuli vezuje kovalentna veza.

Fotosinteza (osnovni stupanj)

Biljke posjeduju sposobnost pretvaranja anorganskih tvari (ugljikov dioksid i voda) u organski šećer.

Gorivi članak

Gorivi članak osigurava ekološki prijateljsku električnu energiju proizvedenu kemijskom reakcijom između kisika i vodika.

Hidroksidni ion (OH⁻)

Složeni ion koji nastaje kada molekula vode otpusti proton.

Hipoklorit ion (OCl⁻)

Hipokloritni ioni nastaju kada se voda dezinficira s klorom.

Hydronijev ion (H₃O⁺)

Prisutnost hidronijeva iona u odnosu na hidroksidne ione određuje pH otopine.

Kako gori svijeća

Svijeće se još od davnih vremena koriste kao izvor svjetlosti.

Klor (Cl₂)

Jedan od halogenih elemenata, otrovan plin zeleno-žute boje, jakog mirisa.

Od čega se sastoji ljudsko tijelo?

Ovaj prizor predstavlja komponente ljudskog tijela.

Sumporovodik (H₂S)

Bezbojni, otrovni plin s karakterističnim mirisom trulih jaja. Pojavljuje se u nekim mineralnim i izvorskim vodama.

Utjecaj pušenja na pluća

Pušenje ozbiljno oštećuje dišni sustav. Može uzrokovati kroničnu opstruktivnu plućnu bolest (KOPB) ili rak pluća.

Voda (H₂O)

Stabilni spoj vodika i kisika, neophodan za život. U prirodi se pojavljuje u sva tri agregatna stanja.

Vodik (H₂)

Plin bez boje, mirisa i okusa, lakši od zraka. Najčešći kemijski element u svemiru.

Vodikov peroksid (H₂O₂)

Spoj vodika i kisika. Bezbojna tekućina bez mirisa; teža od vode.

Fotosinteza

Biljke su kadre od neorganskih tvari (ugljičnog dioksida i vode) napraviti organski šećer.

Etin (acetilen) (C₂H₂)

Prvi je član homolognoga reda alkina.

Kisik (O₂) (početni stupanj)

Bezbojan plin, bez mirisa, važna komponenta atmosfere, nužan za život na Zemlji.

Added to your cart.