Vaša košarica je prazna

Kupovina

komad: 0

Ukupno: 0,00

0

Keplerovi zakoni

Keplerovi zakoni

Keplerovi zakoni opisuju gibanje planeta oko Sunca.

Fizika

Ključne riječi

Kepler, planetarno gibanje, žarišna točka, elipsa, radijus-vektor (vektor položaja), vrijeme obrtanja, planet, Sunčev sustav, gravitacija, krvožilni sustav, mehanika, astronomija, astronom, fizika

Povezani dodatci

3D modeli

Prvi Keplerov zakon

  • mala os
  • velika os
  • žarište 1 - Za svaku točku eliptične orbite vrijedi da je zbroj njihovih udaljenosti od dvije žarišne točke konstantan.
  • žarište 2 - Za svaku točku eliptične orbite vrijedi da je zbroj njihovih udaljenosti od dvije žarišne točke konstantan.

Prvi Keplerov zakon glasi: Planeti se oko Sunca kreću po eliptičnim putanjama; u zajedničkom žarištu tih elipsa nalazi se Sunce.

Johannes Kepler je svoj prvi zakon 1609. godine objavio, i sa time je prekinuo sa više od 2000 godina starim Platonovim mišljenjem da su orbite savršeni krugovi.
To dogmatično učenje je uzrokovalo mnogo poteškoća ne samo u Ptolomejevom geocentričkom sustavu nego i u Kopernikovom heliocentričnom modelu: za točno opisivanje kretanja nebeskih tijela pretpostavljali su složeni zbroj kružnih gibanja.
Odbacivanjem ideje kružnih orbita i pomoću eliptičnih orbita mnogo se jednostavnije i lakše može objasniti kretanje nebeskih tijela.

Drugi Keplerov zakon

  • radijvektor
  • A₁ - Područje kojim je prošao radijvekor za vrijeme određene vremenske jedinice.
  • A₂ - Područje kojim je prošao radijvekor za vrijeme određene vremenske jedinice.
  • žarište 1 - Za svaku točku eliptične orbite vrijedi da je zbroj njihovih udaljenosti od dvije žarišne točke konstantan.
  • žarište 2 - Za svaku točku eliptične orbite vrijedi da je zbroj njihovih udaljenosti od dvije žarišne točke konstantan.

U drugom Keplerovom zakonu radijvektor (provodnica) Sunce-planet opisuje se u jednakim vremenskim razmacima jednake površine. To znači da je radijvektor u prolazu kroz perihel kraći i planet se kreće brže nego u afelu.

Na primjer brzina Zemlje je u perihelu 30,29 km/s, dok u afelu 29,29 km/s. Merkurova orbita je mnogo ekscentričnija, tu je i razlika veća: brzina mu je u perihelu 58,98 km/s, a u afelu 38,86 km/s.

Treći Keplerov zakon

  • velika os (a₁) - Radi jednostavnosti, odabrali smo takve eliptične orbite, čije se velike osi nalaze na jednoj liniji. To u Sunčanom sustavu zapravo nije tako, ali to ne utječe na istinitost Trećeg Keplerovog zakona.
  • velika os (a₂)

Treći Keplerov zakon kaže da su kvadrati ophodnih vremena srazmjerni kubovima srednjih udaljenosti (velikih poluosi elipse) planeta od Sunca. Dakle, orbitalni period onog planeta je veći koji je u većoj udaljenosti od Sunca.

Na primjer, Merkur je planet najbliži do Sunca, njegov orbitalni period iznosi blizu 88 zemaljskih dana, Zemljin je 365 dana, dok je zadnji planet Sunčevog sustava, Neptun, njegov orbitalni period traje čak 160 zemaljskih godina.

Treći Keplerov zakon se često izražava poluosima umjesto velikih osi, međutim to ne utječe na valjanost zakona.

Kepler se tijekom izrade tih zakona mnogo puta oslanjao na mjerenja Tycho Brahea, a sa njima je utemeljio nebesku mehaniku. Isaac Newton je među ostalom pomoću tih zakona došao do osnovne teorije gravitacije, a sa time je objasnio i fiziku planetarnog gibanja.

Sunčev sustav

  • Sunce
  • Merkur - Prosječna udaljenost od Sunca: 57 909 176 km Orbitalna ekscentričnost: 0,206 Orbitalni period: 87,97 dana
  • Venera - Prosječna udaljenost od Sunca: 108 200 000 km Orbitalna ekscentričnost: 0,0068 Orbitalni period: 224,7 dana
  • Zemlja - Prosječna udaljenost od Sunca: 149 600 000 km Orbitalna ekscentričnost: 0,0167 Orbitalni period: 365,25 dana
  • Mars - Prosječna udaljenost od Sunca: 227 936 637 km Orbitalna ekscentričnost: 0,093412 Orbitalni period: 1,88 godina
  • Jupiter - Prosječna udaljenost od Sunca: 778 300 000 km Orbitalna ekscentričnost: 0,048 Orbitalni period: 11,86 godina
  • Saturn - Prosječna udaljenost od Sunca: 1 426 725 413 km Orbitalna ekscentričnost: 0,054 Orbitalni period: 29,46 godina
  • Uran - Prosječna udaljenost od Sunca: 2 871 000 000 km Orbitalna ekscentričnost: 0,047 Orbitalni period: 84,01 godina
  • Neptun - Prosječna udaljenost od Sunca: 4 504 300 000 km Orbitalna ekscentričnost: 0,0086 Orbitalni period: 164,79 godina

Naracija

Povezani dodatci

Keplerov teleskop

Pomoću Keplerovog teleskopa tragamo za planete pogodne za život poput naše Zemlje, izvan Sunčeva sustava.

Optički teleskopi

Animacija nam pokazuje važne teleskope s lećama i zrcalima koji se koriste za astronomska promatranja neba.

Razvoj nebeske mehanike

Animacija prikazuje rad fizičara i astronauta, koji su imali velik utjecaj na sliku koja danas živi u nama o univezumu.

Solarni sustav, planetarna putanja ili orbita

Oko Sunca se kreće osam planeta na eliptičnoj putanji.

Mikrogravitacija

Svemirska letjelica na svom putu je u stalnom stanju slobodnog pada.

Optički instrumenti

Danas koristimo velik broj optičkih instrumenata, od mikroskopa pa sve do teleskopa.

Planeti, veličine

Oko Sunca kruže unutrašnji, terestrički (tj. stjenoviti) planeti, i vanjski, jovijanski (tj. plinoviti) divovi.

Jupiter

Jupiter je najveći planet Sunčevog sustava, masa mu je dva i pol puta veća od zajedničke mase svih ostalih planeta.

Kometi

Kometi su spektakularna nebeska tijela koja kruže oko Sunca.

Mars

Planet Mars se naziva i crvenim planetom. Na njemu se traže tragovi vode i života.

Međunarodna svemirska postaja

Svemirsku postaju je izgradilo 16 zemalja, njome je obezbijeđena nazočnost čovjeka u svemiru.

Merkur

Najmanji je planet Sunčevog sustava, a ujedno i najbliži Suncu.

Misija Dawn

Proučavajući Vestu i Cerses ćemo saznati informacije o ranom razdoblju Solarnog sustava i nastanku stjenovitih planeta.

Misija New Horizons

Svemirska sonda pod nazivom New Horizons lansirana je 2006. godine s ciljem istraživanja planeta Plutona i Kuiperovog pojasa.

Neptun

Neptun je osmi, najudaljeniji planet Sunčevog sustava, a istovremeno i najmanji od plinovitih divova.

Saturn

Saturn je drugi planet po veličini, prepoznat ćemo ga po planetarnim prstenovima.

Sunce

Promjer Sunca približno je 109 puta veći od promjera Zemlje. Većinu njegove mase čini vodik.

Sustav Pluton-Haron

Haron je najveći pratitelj patuljastog planeta Plutona.

Svemirske sonde Voyager

Svemirske sonde Voyger su bili prvi umjetni objekti koji su napustili Sunčev sustav. Sonde su prikupile podatke o vanjskom prostoru i nose informacije o...

Svemirski let Jurija Gagarina (1961.)

Jurij Gagarin 12. travnja 1961. godine krenuo je u svoju svemirsku avanturu te tako postao prvi čovjek u svemiru.

Tipovi umjetnih satelita

Umjetna nebeska tijela oko Zemlje se koriste za civilne i vojne svrhe.

Uran

Sedmi planet od Sunca, jedan od plinovitih divova.

Venera

Venera je drugi po udaljenosti planet od Sunca. Na noćnom nebu je drugo tijelo po sjajnosti, poslije Mjeseca.

Zanimljive činjenice iz astronomije

Ova nam animacija prikazuje neke zanimljive činjenice iz područja astronomije.

Zemlja

Zemlja je terestrički ili kameni planet, ima atmosferu sa kisikom i čvrstu koru.

Gravitacijski valovi (opservatorij LIGO)

Kretanje masivnih tijela povećanom brzinom uzrokuje pulsiranja u prostorvremenu koje se zovu gravitacijski valovi.

Istraživanje Marsa

Strukturu planeta i moguće tragove života pretražuju sa svemirskim sondama i specijalnim vozilima.

Space Shuttle (svemirska letjelica)

Svemirske letjelica je američka svemirska agencija NASA koristila za višekratne svemirske letove s ljudskom posadom.

Sputnjik-1 (1957.)

Sovietski satelit bio je prva svemirska letjelica koja je lansirana u svemir (u listopadu 1957.).

Svemirski teleskop Hubble

Na pogon svemirskog teleskopa Hubble ne utiču atmosferske promjene.

Fuzijski reaktor

Fuzija atomskog jezgra je ekološki način dobivanja energije, imamo praktično neograničen dostup do nje.

Added to your cart.