Vaša košarica je prazna

Kupovina

komad: 0

Ukupno: 0,00

0

Jupiter

Jupiter

Jupiter je najveći planet Sunčevog sustava, masa mu je dva i pol puta veća od zajedničke mase svih ostalih planeta.

Geografija

Ključne riječi

Jupiter, prstenasti sustav, Sunčev sustav, plinoviti div, vanjski planet, Io, Europa, Ganimed, Kalisto, Jupiterovi mjeseci, planet, Sunce, astronomija, geografija

Povezani dodatci

3D modeli

Sunčev sustav

  • Sunce
  • Merkur
  • Venera
  • Zemlja
  • Mars
  • Jupiter
  • Saturn
  • Uran
  • Neptun

Jupiter je od Sunca peti planet po redu, a od Zemlje drugi, ujedno i najbliži vanjski planet. Najveći je planet Sunčevog sustava, promjer mu je 142 984 km. Masa mu je dva i pola puta veća od svih ostalih planeta zajedno.
Jupiter spada u obitelj divovskih planeta i ne raspolaže čvrstom površinom.

Jupiter

  • Jupiterova rotacijska os
  • okomita linija na Jupiterovu orbitalnu ravninu
  • Jupiterova orbitalna ravnina
  • Jupiterova orbita oko Sunca
  • Jupiterov ekvator
  • 3,13°
  • prstenasti sustav

Podaci:

– promjer: 142 984 km (11,2 puta veći od Zemlje)

– masa: 1,90 · 10²⁷ kg (317,8 puta veći od Zemlje)

– prosječna gutsoća: 1,33 g/cm³

– površinska gravitacija: 2,364 g

– površinska temperatura: –130 °C

– broj njegovih mjeseca: 79

– rotacijski period oko svoje osi:
9 sati 50 minuta

– nagib osi: 3,1°

– prosječna udaljenost od Sunca: 778 300 000 km = 5,20 AJ = 43,5 svjetlosnih minuta

– orbitalna ekscentričnost: 0,0484

– orbitalni period: 11,86 godina

Ija

Ija:

– prosječna udaljenost od Jupitera:
421 800 km

– orbitalni period: 1,77 dana

– promjer: 3642,6 km (0,286 puta veći od Zemlje)

– masa: 8,9319 · 10²² kg

– prosječna gustoća: 3,53 g/cm³

– površinska gravitacija: 0,183 g

Europa

Europa:

– prosječna udaljenost od Jupitera:
671 100 km

– orbitalni period: 3,55 dana

– promjer: 3121,6 km (0,245 puta veći od Zemlje)

– masa: 4,80 · 10²² kg

– prosječna gustoća: 3,01 g/cm³

– površinska gravitacija: 0,134 g

Ganimed

Ganimed:

– prosječna udaljenost od Jupitera: 1 070 400 km

– orbitalni period: 7,16 dana

– promjer: 5262 km (0,413 puta veći od Zemlje)

– masa: 1,48 · 10²³ kg

– prosječna gustoća: 1,94 g/cm³

– površinska gravitacija: 0,146 g

Kalista

Kalista:

– prosječna udaljenost od Jupitera: 1 882 700 km

– orbitalni period: 16,69 dana

– promjer: 4820,6 km (0,378 puta veći od Zemlje)

– masa: 1,08 · 10²³ kg

– prosječna gustoća: 1,83 g/cm³

– površinska gravitacija: 0,126 g

Jupiterov presjek

  • atmosfera - Raspolaže atmosferom debljine 1000 km.
  • sloj tekućeg vodika - Vodikov sloj se neprestano oblikuje iz plinovitog u tekuće stanje.
  • sloj metalnog vodika - Jezgra je okružena sa približno 52 000 km debelim metalnim vodikovim slojem.
  • jezgra - Vjerojatno raspolaže čvrstom unutrašnjom jezgrom, koja može imati 12 puta veću masu od Zemlje.

Jupiteova orbita

  • Jupiter
  • Sunce
  • prosječna udaljenost od Sunca: 778 300 000 km
  • orbitalni period: 11,86 godina
  • Jupiterova orbita

Animacija

  • Sunce
  • Merkur
  • Venera
  • Zemlja
  • Mars
  • Jupiter
  • Saturn
  • Uran
  • Neptun
  • Jupiterova rotacijska os
  • okomita linija na Jupiterovu orbitalnu ravninu
  • Jupiterova orbitalna ravnina
  • Jupiterova orbita oko Sunca
  • Jupiterov ekvator
  • 3,13°
  • prstenasti sustav
  • atmosfera - Raspolaže atmosferom debljine 1000 km.
  • sloj tekućeg vodika - Vodikov sloj se neprestano oblikuje iz plinovitog u tekuće stanje.
  • sloj metalnog vodika - Jezgra je okružena sa približno 52 000 km debelim metalnim vodikovim slojem.
  • jezgra - Vjerojatno raspolaže čvrstom unutrašnjom jezgrom, koja može imati 12 puta veću masu od Zemlje.
  • Jupiter
  • Sunce
  • prosječna udaljenost od Sunca: 778 300 000 km
  • orbitalni period: 11,86 godina
  • Jupiterova orbita

Naracija

Jupiter je – izuzev Sunca i Mjeseca – najsjajnije nebesko tijelo nakon Venere. Imenovan je po glavnom bogu rimske mitologije, koji je bio bog svjetlosti i oluje te kralj bogova i koga su smatrali sličnim kao grčkog Zeusa. Zeus je u grčkoj mitologiji bio vrhovni bog, gospodar bogova i ljudi, glava olimpske svete obitelji; a značenje njegovog imena je "sjajno nebo".

Teleskopom ga je prvi put Galilei proučavao 1610. godine, on je pronašao četiri najveća mjeseca Jupitera, koje su zatim u znak njegovog štovanja nazvali Galilejanskim mjesecima.

Jupiter je prvi put 1973. godine bio posjećen, kada ga je svemirska letjelica Pioneer–10 posjetila. Jupiter se redovito proučava i svemirskim teleskopom Hubble. 1995. godine je sa Gelileja krenula jedna atmosferska sonda i stupila je u atmosferu planeta. 150 km duboko je ušla u atmosferu, sakupljala je i slala podatke 57 minuta, a zatim se na utjecaj 22 atmosferska tlaka i temperature od 153 °C uništila.

Jupiter je peti planet po redu od Sunca, a drugi od Zemlje i ujedno je i najbliži vanjski planet. Najveći je planet Sunčevog sustava, promjer mu je 142 984 km. Masa mu je da i pol puta veća od svih ostalih planeta zajedno.

Jupiter spada u obitelj divovskih planeta, ne raspolaže čvrstom površinom. Prosječna mu je gustoća malena, 1,33 g/cm³. Ispod vidljivog oblačnog sloja se nalazi oko 1000 km debela atmosfera koja je bogata vodikom, a dublje, gdje je tlak možda čak milijun puta veći od Zemaljskog, nalazi se 25 000 km dubok ocean tekućeg, molekularnog vodika (na osnovu modela). Atmosfera mu se sastoji od vodika (90%) i helija, ali sadrži i metan, amonij i vodenu paru. U šavovima različite boje pušu vjetrovi različitom brzinom, a to uzrokuje kovitlanje. Takva je npr. Velika crvena pjega, jedna ogromna anticiklona (i Zemlja bi se u nju mogla smjestiti), koju su već i prije 300 godina zapazili. Zadnjih godina se više kometa i asteroida udarilo u Jupiter. Posmatrajući tragove njihove eksplozije se može pretpostavljati kakve su okolnosti u atmosferi.

Od svih planeta Jupiter se vrti najbrže oko svoje osi. Jupiter raspolaže jakim magnetskim poljem, koje je deset puta veće od izmjerenog na površini Zemlje. Magnetska os i rotacijska os zatvaraju kut od 10 stupnjeva. Na snimcima svemirskog teleskopa Hubble se povremeno i polarna svjetlost vidi. Količinu temperature koju Jupiter dobija od Sunca, dvostruko šalje u svemir infracrvenim zračenjem, a to se vjerojatno potencijalnom energijom može tumačiti koja se oslobađa tijekom sporog skupljanja. Temperatura mu je u središtu oko 26 000 K.

Ima prstenasti sustav od tamnih čestica prašine, čija je debljina manja nego 30 km. Jupiterovi su mjeseci imenovani po osobama koje su imale važnu ulogu u Zeusovom životu. Četiri najveća se nazivaju Galilejanskim mjesecima, a to su slijedeći: Ija, Ganimed, Europa, Kalista. Oni kruže na Jupiterovoj ravni, na gotovo kružnoj orbiti. Sa površine Galilejanskih mjeseca su prve detaljne slike Voyagerove letjelice poslale.

Ija pokazuje dosta jaku vulkansku aktivnost, na njezinoj se površini nalaze raznovrsne strukture (kaldere, planine, jezera koja sadrže otopljeni sumpor). Ija se u prvom redu sastoji od stijena, stoga joj sastav liči na planete tipa Zemlje.

Europa je mjesec čija je površina pokrivena ravnim i debelim ledenim pokrivačem, koji nosi na sebi pukotine. Najvjerojatnije se ispod ledenog sloja nalazi tekući ocean, kojeg temperatura generirana na utjecaj procesa plime i oseke drži u tekućem stanju. Njezina građa i sastav liči planetama tipa Zemlje.

Ganimed je najveći mjesec Sunčevog sustava. Promjer mu je malo veći od promjera Merkura, ali masa mu je samo polovina. Na površini mjeseca se mijenjaju tamna, kraterima pokrivena područja i malo mlađa, svijetla područja o kojima se može pretpostavljati tektonska aktivnost. Kora Ganimeda je od leda.

U unutrašnjosti Kaliste nema posebnih slojeva. Prema podacima svemirske letjelice Galileo, njezin sastav sadrži 40% leda, 60% stijena, odnosno željeza. U Sunčevom sustavu Kalista ima najstariju površinu, koja se zadnjih 4 milijardi godina samo jako malo mijenjala.

Povezani dodatci

Životni ciklus Sunčevog sustava

Formiranje Sunca i planeta započelo je zbijanjem čestica oblaka prašine, prije oko 4.5 milijarde godina.

Planeti, veličine

Oko Sunca kruže unutrašnji, terestrički (tj. stjenoviti) planeti, i vanjski, jovijanski (tj. plinoviti) divovi.

Cassini-Huygens Misija (1997.-2017.)

Svemirska letjelica Cassini istraživala je Saturn I njegove satelite gotovo 20 godina.

Istraživanje Marsa

Strukturu planeta i moguće tragove života pretražuju sa svemirskim sondama i specijalnim vozilima.

Keplerovi zakoni

Keplerovi zakoni opisuju gibanje planeta oko Sunca.

Kometi

Kometi su spektakularna nebeska tijela koja kruže oko Sunca.

Mars

Planet Mars se naziva i crvenim planetom. Na njemu se traže tragovi vode i života.

Merkur

Najmanji je planet Sunčevog sustava, a ujedno i najbliži Suncu.

Misija Dawn

Proučavajući Vestu i Cerses ćemo saznati informacije o ranom razdoblju Solarnog sustava i nastanku stjenovitih planeta.

Misija New Horizons

Svemirska sonda pod nazivom New Horizons lansirana je 2006. godine s ciljem istraživanja planeta Plutona i Kuiperovog pojasa.

Mjesec

Mjesec je Zemljin jedini prirodni satelit.

Mliječna staza

Promjer naše galaksije iznosi 100.000 svjetlosnih godina; u njoj se nalazi više od 100 milijardi zvijezda, jedna od njih je naše Sunce.

Neptun

Neptun je osmi, najudaljeniji planet Sunčevog sustava, a istovremeno i najmanji od plinovitih divova.

Radionica Galileo Galileia

Galileo Galilei je svojim znanstvenim otkrićima uvelike pridonio uspjesima fizike i astrologije.

Razvoj nebeske mehanike

Animacija prikazuje rad fizičara i astronauta, koji su imali velik utjecaj na sliku koja danas živi u nama o univezumu.

Saturn

Saturn je drugi planet po veličini, prepoznat ćemo ga po planetarnim prstenovima.

Solarni sustav, planetarna putanja ili orbita

Oko Sunca se kreće osam planeta na eliptičnoj putanji.

Sputnjik-1 (1957.)

Sovietski satelit bio je prva svemirska letjelica koja je lansirana u svemir (u listopadu 1957.).

Sunce

Promjer Sunca približno je 109 puta veći od promjera Zemlje. Većinu njegove mase čini vodik.

Sustav Pluton-Haron

Haron je najveći pratitelj patuljastog planeta Plutona.

Tipovi umjetnih satelita

Umjetna nebeska tijela oko Zemlje se koriste za civilne i vojne svrhe.

Uran

Sedmi planet od Sunca, jedan od plinovitih divova.

Venera

Venera je drugi po udaljenosti planet od Sunca. Na noćnom nebu je drugo tijelo po sjajnosti, poslije Mjeseca.

Zanimljive činjenice iz astronomije

Ova nam animacija prikazuje neke zanimljive činjenice iz područja astronomije.

Zemlja

Zemlja je terestrički ili kameni planet, ima atmosferu sa kisikom i čvrstu koru.

Added to your cart.