Vaša košarica je prazna

Kupovina

komad: 0

Ukupno: 0,00

0

Izmjena godišnjih doba (početni stupanj)

Izmjena godišnjih doba (početni stupanj)

Godišnja doba javljaju se kao posljedica različitog nagiba vrtnje Zemljine osi zbog čega sunčeve zrake u različito doba godine padaju pod različitim kutevima.

Geografija

Ključne riječi

godišnje doba, promjena godišnjih doba, godišnja doba, proljeće, ljeto, jesen, zima, ravnodnevnica, solsticij, zimski solsticij, ljetni solsticij, kulminacija, nagib osi, os rotacije, kut nagiba, Zemlja, rotacija, Sunce, sunčeva svjetlost, godina, kalendar, Rakova obratnica, Jarčeva obratnica, mjesec, mjeseci, priroda, astronomija, geografija

Povezani dodatci

3D modeli

Zemljina orbita

  • proljeće
  • 21. ožujka: proljetna ravnodnevnica
  • ljeto
  • 21. lipnja: ljetni suncostaj
  • jesen
  • 23. rujna: jesenska ravnodnevnica
  • zima
  • 21. prosinca: zimski suncostaj

Godišnja su doba na Zemlji posljedica obilaženja Zemlje nagnute osi oko Sunca. Kut Sunčevih zraka na različitim lokacijama Zemlje stalno se mijenja tijekom godine, stoga je i toplina koju tlo Zemlje dobije Sunčevim zračenjem različita.
Sunčeve zrake u podne padaju okomito na Zemlju isključivo između obratnica, iznad njih nikada.
Tijekom godine sunčeve zrake dva puta padaju okomito na ekvator, ta dva dana su proljetna i jesenjska ravnodnevnica.
Iznad obratnica Sunce je na zenitu samo jednom godišnje, u vrijeme suncostaja. Nakon toga obratnici „obraćaju” Sunce, a ono se „vrati” na svom nebeskom putovanju prema ekvatoru.
Za obilazak Zemlje oko Sunce potrebna je jedna godina, stoga se godišnja doba smjenjuju istim redoslijedom svake godine.

Objašnjenje pojmova:

Ravnodnevnica: Dva dana u godini tijekom kojih je duljina obdanice i noći jednaka na obje Zemljine polutke. Tada je Sunce u podne u zenitu iznad ekvatora. Proljetna ravnodnevnica je 21. ožujka, na sjevernoj polutci tada počinje astronomsko proljeće. Jesenjska ravnodnevnica je 23. rujna, na sjevernoj polutci tada počinje astronomska jesen.

Suncostaj: Vrijeme kada Sunce tijekom svog prividnog kretanja dostiže najvišu ili najnižu točku na svom nebeskom putu preko obratnica. 21. lipnja Sunce je u podne u zenitu točno iznad Rakove obratnice, na sjevernoj polutci tada počinje astronomsko ljeto (na južnoj polutci astronomska zima). 21. prosinca Sunce je u podne u zenitu točno iznad Jarčeve obratnice, na južnoj polutci tada počinje astronomsko ljeto (na sjevernoj polutci astronomska zima).

Proljeće

  • 21. ožujka
  • 21. lipnja
  • 23. rujna
  • 21. prosinca
  • 23,5°
  • 66,5°
  • 90°
  • 66,5°
  • 23,5°
  • proljeće
  • ljeto
  • jesen
  • zima
  • Sjeverni pol
  • Rakova obratnica
  • Ekvator
  • Jarčeva obratnica
  • Južni pol

Ljeto

  • 21. ožujka
  • 21. lipnja
  • 23. rujna
  • 21. prosinca
  • 23,5°
  • 66,5°
  • 90°
  • 66,5°
  • 23,5°
  • proljeće
  • ljeto
  • jesen
  • zima
  • Sjeverni pol
  • Rakova obratnica
  • Ekvator
  • Jarčeva obratnica
  • Južni pol

Jesen

  • 21. ožujka
  • 21. lipnja
  • 23. rujna
  • 21. prosinca
  • 23,5°
  • 66,5°
  • 90°
  • 66,5°
  • 23,5°
  • proljeće
  • ljeto
  • jesen
  • zima
  • Sjeverni pol
  • Rakova obratnica
  • Ekvator
  • Jarčeva obratnica
  • Južni pol

Zima

  • 21. ožujka
  • 21. lipnja
  • 23. rujna
  • 21. prosinca
  • 23,5°
  • 66,5°
  • 90°
  • 66,5°
  • 23,5°
  • proljeće
  • ljeto
  • jesen
  • zima
  • Sjeverni pol
  • Rakova obratnica
  • Ekvator
  • Jarčeva obratnica
  • Južni pol

Posebni dani

  • proljeće
  • 21. ožujka: proljetna ravnodnevnica
  • ljeto
  • 21. lipnja: ljetni suncostaj
  • jesen
  • 23. rujna: jesenska ravnodnevnica
  • zima
  • 21. prosinca: zimski suncostaj

Animacija

  • proljeće
  • 21. ožujka: proljetna ravnodnevnica
  • ljeto
  • 21. lipnja: ljetni suncostaj
  • jesen
  • 23. rujna: jesenska ravnodnevnica
  • zima
  • 21. prosinca: zimski suncostaj
  • 21. ožujka
  • 21. lipnja
  • 23. rujna
  • 21. prosinca
  • 23,5°
  • 66,5°
  • 90°
  • 66,5°
  • 23,5°
  • proljeće
  • ljeto
  • jesen
  • zima
  • Sjeverni pol
  • Rakova obratnica
  • Ekvator
  • Jarčeva obratnica
  • Južni pol

Naracija

Godišnja su doba posljedica obilaženja Zemlje oko Sunca. Godina je vrijeme potrebno da Zemlja obiđe oko Sunca. No, to ne bi bilo tako da os Zemljine vrtnje nije nagnuta! Nagnuta u odnosu na ravninu svog gibanja. Stoga sunčeve zrake dolaze do Zemljine površine u nagnutom kutu. Kada je na sjevernoj polutci ljeto, sjeverna polutka je nagnuta prema Suncu, stoga mu zrake padaju pod relativno velikim kutom. Što je veći kut sunčevih zraka, s tim jače zagrijavaju površinu i zrak. Kut sunčevih zraka je u isto vrijeme najmanji na južnoj polutci, a kako tamo dopire najmanje topline, tamo je zima.
Kut Sunčevih zraka na različitim lokacijama Zemlje se stalno mijenja tijekom godine. Sunčeve zrake u podne padaju okomito na Zemlju isključivo između obratnica, iznad njih nikada. Tijekom godine sunčeve zrake na dva dana padaju točno okomito na Ekvator, tada su noć i dan iste duljine. To su dva dana ravnodnevnice.
Iznad obratnica Sunce je na zenitu samo jednom godišnje, u vrijeme suncostaja. Nakon toga obratnici „obraćaju” Sunce, a ono se „vrati” na svom nebeskom putovanju prema ekvatoru.

Povezani dodatci

Geografski koordinatni sustav

Svaka točka na Zemlji može se točno odrediti pomoću geografskog koordinatnog sustava.

Sjene

Promjena svjetlosti zavisno od godišnjih doba. Mjerenje visine pomoću sjene.

Divlji kesten

Animacija nam pokazuje promjene divljeg kestena tijekom četiri godišnja doba.

Hrast

Na primjeru hrasta možemo pogledati promjenu drveća tijekom četiri godišnja doba.

Izmjena godišnjih doba (srednji stupanj)

Godišnja doba javljaju se kao posljedica različitog nagiba osi Zemljine vrtnje, zbog čega sunčeve zrake u različito doba godine padaju pod različitim kutevima.

Jabuka

Jabuka je vrsta voća koje se u najvećoj količini konzumira na svijetu.

Oledba

Posljednje ledeno doba završilo je prije oko 13 tisuća godina.

Slojevi šuma

Slojevi različnih šuma mogu se razlikovati.

Vremenske zone

Zemlja je podijeljena na 24 vremenske zone, a svaka zona ima svoje standardno vrijeme.

Kruženje vode (osnovna razina)

Voda na Zemlji nalazi se u neprekidnom stanju promjene. Ciklus vode uključuje sljedeće procese: isparavanje, stvaranje padalina, otapanje i zamrzavanje.

Nastanak Zemlje i Mjeseca

Animacija nam prikazuje nastanak Zemlje i Mjeseca.

Added to your cart.