Vaša košarica je prazna

Kupovina

komad: 0

Ukupno: 0,00

0

Geografski koordinatni sustav

Geografski koordinatni sustav

Svaka točka na Zemlji može se točno odrediti pomoću geografskog koordinatnog sustava.

Geografija

Ključne riječi

geografski koordinatni sustav, paralela, geografska dužina, Sjeverna polutka, Južna polutka, Zemlja, zapadna hemisfera, istočna hemisfera, glavne linije geografske širine, Međunarodna datumska granica, Arktički krug, Rakova obratnica, Ekvator, Jarčeva obratnica, Južni polarni krug, koordinatni sustav, geografija

Povezani dodatci

3D modeli

Paralele (usporednice)

Polazišna točka: 0° = Ekvator
Zemljine polutke u odnosu na ekvator:
prema S: sjeverna Zemljina polutka,
prema J: južna Zemljina polutka
Smjer: istok-zapad
Obujam/duljina: smanjuje se prema polovima
Relativni položaj jedne u odnosu na drugu: međusobno su paralelne
Numeriranje: 90° prema sjeveru i jugu; pune kružnice

Meridijani (podnevci)

Polazišna točka: 0° = Nulti meridijan
Zemljine polutke u odnosu na nulti meridijan: istočna i zapadna Zemljina polutka
Smjer: sjever-jug
Obujam/duljina: jednak/-a
Relativni položaj jednog u odnosu na drugi: konvergentne, presijecaju se na polovima
Numeriranje: 180° prema istoku i zapadu; polukružnice

Objašnjenje pojmova:

Geografski koordinatni sustav: Mreža paralela i meridijana na globusu koja omogućava točno određivanje položaja neke točke na Zemlji.

Paralele (usporednice): Sastavni dio koordinatnog sustava, zamišljene kružnice na Zemljinoj površini koje su paralelne s ekvatorom.

Meridijani (podnevci): Sastavni dio koordinatnog sustava, zamišljene polukružnice na Zemljinoj površini koje prolaze kroz polove i okomito presijecaju ekvator.

Glavne paralele (usporednice): Sjeverni polarni krug, Rakova obratnica, ekvator, Jarčeva obratnica, Južni polarni krug.

  • Sjeverna Zemljina polutka
  • Južna Zemljina politka
  • Nulti meridijan (0°)
  • zapadna Zemljina polutka
  • istočna Zemljina polutka
  • 23,5°
  • 66,5°
  • Sjeverni pol
  • Sjeverni polarni krug
  • Rakova obratnica
  • Ekvator
  • Jarčeva obratnica
  • Južni polarni krug
  • Južni pol

  • Sjeverna Zemljina polutka
  • Južna Zemljina politka
  • Nulti meridijan (0°)
  • zapadna Zemljina polutka
  • istočna Zemljina polutka
  • Međunarodna datumska granica (180°)

  • 10°
  • 20°
  • 30°
  • 40°
  • 50°
  • 60°
  • 70°
  • 80°
  • 90°
  • Sjeverni pol
  • Sjeverni polarni krug
  • Rakova obratnica
  • Ekvator
  • Jarčeva obratnica
  • Južni polarni krug
  • Južni pol

  • Sjeverna Zemljina polutka
  • Južna Zemljina politka
  • Nulti meridijan (0°)
  • zapadna Zemljina polutka
  • istočna Zemljina polutka
  • Međunarodna datumska granica (180°)
  • 10°
  • 20°
  • 30°
  • 40°
  • 50°
  • 60°
  • 70°
  • 80°
  • 90°
  • 100°
  • 110°
  • 120°
  • 130°
  • 140°
  • 150°
  • 160°
  • 170°
  • 180°

  • Međunarodna datumska granica (180°)
  • 10°
  • 20°
  • 30°
  • 40°
  • 50°
  • 60°
  • 70°
  • 80°
  • 90°
  • 100°
  • 110°
  • 120°
  • 130°
  • 140°
  • 150°
  • 160°
  • 170°
  • 180°
  • 23,5°
  • 66,5°

  • Arktički krug (66,5° S)
  • Rakova obratnica (23,5° S)
  • Jarčeva obratnica (23,5° J)
  • Antarktički krug (66,5° J)
  • 23,5°
  • 66,5°

  • Polumjer ekvatora : 12 756,3 km
  • Duljina ekvatora: ca. 40 076 km
  • 10°
  • 20°
  • 30°
  • 40°
  • 50°
  • 60°
  • 70°
  • 80°
  • 90°
  • 100°
  • 110°
  • 120°
  • 130°
  • 140°
  • 150°
  • 160°
  • 170°
  • 180°

Animacija

  • Sjeverna Zemljina polutka
  • Južna Zemljina politka
  • Nulti meridijan (0°)
  • zapadna Zemljina polutka
  • istočna Zemljina polutka
  • Arktički krug (66,5° S)
  • Rakova obratnica (23,5° S)
  • Jarčeva obratnica (23,5° J)
  • Antarktički krug (66,5° J)
  • Polumjer ekvatora : 12 756,3 km
  • Duljina ekvatora: ca. 40 076 km
  • Međunarodna datumska granica (180°)
  • 10°
  • 20°
  • 30°
  • 40°
  • 50°
  • 60°
  • 70°
  • 80°
  • 90°
  • 100°
  • 110°
  • 120°
  • 130°
  • 140°
  • 150°
  • 160°
  • 170°
  • 180°
  • 23,5°
  • 66,5°
  • Sjeverni pol
  • Sjeverni polarni krug
  • Rakova obratnica
  • Ekvator
  • Jarčeva obratnica
  • Južni polarni krug
  • Južni pol

Naracija

Najjednostavniji način određivanja lokacije bilo koje točke na Zemlji je uz pomoć njezinih koordinata. Geografski koordinatni sustav čini mreža paralela i meridijana.

Paralele su kružnice paralelne s ekvatorom čija putanja je okomita na os rotacije. Da bismo odredili vrijednost neke paralele, trebamo povezati jednu od njezinih točaka sa središtem Zemlje i izmjeriti kut koji ta linija čini s putanjom ekvatora. U slučaju Rakove obratnice taj kut iznosi 23,5°.

Na 0° geografske širine nalazi se ekvator. On Zemlju dijeli na sjevernu i južnu polutku. Vrijednosti paralela rastu prema polovima, gdje iznose 90°. Prilikom određivanja koordinata geografske širine potrebno je navesti odnose li se vrijednosti izražene u stupnjevima na sjevernu ili na južnu geografsku širinu.

Važnije paralele (usporednice) su Arktički krug (Sjeverna obratnica) i Antarktički krug (Južna obratnica) koje se nalaze na geografskoj širini od 66.5°. Rakova obratnica nalazi se na 23.5° sjeverno od ekvatora, a Jarčeva obratnica na 23.5° južno od ekvatora. Glavne paralele označavaju granice klimatskih zona.

Meridijani (podnevci) su polukružnice koje povezuju Sjeverni i Južni pol najkraćim mogućim putem. Putanja meridijana odgovara Zemljinoj osi rotacije. Nula stupnjeva geografske dužine zove se još i nulti meridijan. Geografska dužina od nultog meridijana prema istoku i zapadu raste do 180°. Nulti meridijan prolazi kroz Greenwich, koji se nalazi u okolici Londona, te se stoga naziva i Griničkim meridijanom.

Da bismo odredili vrijednosti koordinata geografske dužine bilo kojeg mjesta na Zemlji, najprije trebamo pronaći točku u kojoj nulti meridijan siječe ekvator, a zatim odrediti gdje meridijan koji pripada odabranom mjestu siječe ekvator. Nakon toga trebamo povezati te dvije dobivene točke sa središtem Zemlje i izmjeriti kut koji čine te dvije linije.

Na suprotnoj strani od nultog meridijana, na 180° geografske dužine, nalazi se međunarodna datumska granica. Prilikom određivanja koordinata geografske dužine potrebno je navesti odnose li se vrijednosti izražene u stupnjevima na istočnu ili na zapadnu geografsku dužinu.

Povezani dodatci

Vremenske zone

Zemlja je podijeljena na 24 vremenske zone, a svaka zona ima svoje standardno vrijeme.

Zemlja

Zemlja je terestrički ili kameni planet, ima atmosferu sa kisikom i čvrstu koru.

Državno uređenje i službeni jezici

Animacija nam pokazuje državna uređenja i službene jezike zemalja svijeta.

Geografska obilježja

Animacija nam pokazuje važnije reljefne oblike, površinske vode i njihova obilježja.

Globalni pozicijski sustav (GPS)

Od 24 umjetnih satelita nam je potrebno kontaktirati svega 4 za utvrđivanje naše trenutne pozicije.

Izmjena godišnjih doba (početni stupanj)

Godišnja doba javljaju se kao posljedica različitog nagiba vrtnje Zemljine osi zbog čega sunčeve zrake u različito doba godine padaju pod različitim kutevima.

Izmjena godišnjih doba (srednji stupanj)

Godišnja doba javljaju se kao posljedica različitog nagiba osi Zemljine vrtnje, zbog čega sunčeve zrake u različito doba godine padaju pod različitim kutevima.

Putanja Sunca na važnijim geografskim dužinama Zemlje

Prividno kretanje Sunca posljedica je rotacije Zemlje oko vlastite osi.

Toplinski pojasevi i klima na Zemlji

Zemlja je podijeljena na toplinske pojaseve i klimatska područja, što uvjetuje različite prirodno-vegetacijske zone.

Vertikalno zoniranje

U planinama se klima, tlo, oblikovanje reljefa, te flora i fauna mijenjaju zavisno o nadmorskoj visini.

Geografska otkrića (15.-17. stoljeće)

Velika geografska otkrića početkom Novog vijeka nisu samo promijenila izgled zemljovida, već su imala dubok utjecaj i na ostala područja ljudskog života.

Struktura Zemlje (osnovni stupanj)

Zemlja se sastoji od nekoliko koncentričnih slojeva.

Struktura Zemlje (srednji stupanj)

Unutrašnjost Zemlje se sastoji od više sferičnih slojeva.

Zemljopisni koordinatni sustav

Svaka točka na Zemlji može se točno odrediti pomoću zemljopisnog koordinatnog sustava.

Added to your cart.