Vaša košarica je prazna

Kupovina

komad: 0

Ukupno: 0,00

0

Eolski procesi u pustinjama

Eolski procesi u pustinjama

Vjetar, kao vanjska sila, igra važnu ulogu u formiranju pustinjskog reljefa.

Geografija

Ključne riječi

vjetar, krajolik, pustinja, dina, pješčana dina, pijesak, erozija, gljiva, meza, površina, vanjske sile, oaza, fizička geografija, geomorfologija, geografija

Povezani dodatci

3D modeli

Eolski reljefni oblici

  • kamena pustinja - Poznata je i kao hamada. Radi se o pustinji u kojoj prevladavaju ogoljele stijene i u kojoj ima vrlo malo ili uopće nema pijeska, što je posljedica deflacije.
  • pustinjski šljunak - U Sahari se zove Serir. To je područje ravnomjerno prekriveno kamenjem i šljunkom, s izraženom erozijom vjetra. To je najčešći oblik pustinje.
  • pješčano jezero - Poznat je i kao erg. Ovdje dominira taloženje sedimenta. Oko 30% pustinja na Zemlji pripada ovom obliku.
  • pustinjsko područje - Područje koje je prekriveno oskudnom vegetacijom ili na kojem uopće nema vegetacije.

Eolski procesi usko su povezani s određenim klimatskim uvjetima, vegetacijom i geologijom. Utjecaj vjetra na oblikovanje Zemljine površine najvidljiviji je u suhim predjelima s oskudnom vegetacijom i tlom prekrivenim zrnima sedimenta. Takva područja su pustinje, polupustinje, područja prekrivena ledom te morske obale.

Vjetar, čak i pri većim brzinama, može prenositi samo mala zrnca pijeska promjera maksimalno 2 mm. Veća zrna pomiču se puzanjem, manja poskakivanjem, a najmanja suspenzijom u zraku. Zrnca pijeska vjetrom se, u većini slučajeva, prenose poskakivanjem, pri čemu se ne podižu više od 10 cm.

Pustinjski krajolik izložen je erozivnom i konstruktivnom djelovanju vjetra. Erozija može uslijediti na više načina. Jedan od njih je deflacija, do koje dolazi kada vjetar svojim djelovanjem s tla ispuhuje i odnosi čestice pijeska, što rezultira nastankom manjih ili većih udubljenja u tlu, koja se nazivaju deflacijske udubine (blowouts). Drugi oblik erozije je abrazija. Do abrazije dolazi kada stijene pod utjecajem zrnca pijeska nošenih vjetrom erodiraju. Tom prilikom dolazi i do erozije samih zrnaca pijeska. Abrazijom nastaju oblici poput pustinjskih gljiva, hoodooa, jardanga, stolnih planina i visoravni.

Smirivanjem vjetra dolazi do taloženja sedimenta koji je vjetar prenosio, te posljedično do formiranja različitih reljefnih oblika. Taj proces naziva se eolskom akumulacijom. Na područjima na kojima nema vegetacije dolazi do formiranja nestalnih eolskih oblika, poput longitudinalnih, zvjezdastih, srpastih te transverzalnih dina (koje nastaju spajanjem srpastih dina). Navedeni oblici prekrivaju veći dio pješčanih pustinja.

Pustinje i polupustinje zauzimaju veliku površinu Zemlje. Oko trećinu pustinjskih površina prekriva pijesak. Pješčane pustinje nestalna su područja koja se brzo mijenjaju. Erozija vjetra i pomicanje pijeska predstavljaju velik problem na Zemlji. Pijesak može, naime, prekriti oaze, obradive površine i ulice, a uslijed djelovanja vjetra dolazi do erozije površine te posljedično do uništenja plodnog tla. Uslijed klimatskih promjena dolazi do isušivanja sve većih površina, koje pritom gube svoju vegetaciju (dezertifikacija), zbog čega podliježu sve većem utjecaju erozije vjetra.

Prenošenje pijeska

  • suspenzija - Način na koji vjetar prenosi zrna pijeska manja od 0,08 mm.
  • poskakivanje - Način na koji vjetar prenosi zrna pijeska, tako da pritom poskakuju.
  • puzanje - Način na koji vjetar prenosi zrna pijeska, tako da se pritom kotrljaju.
  • 10 cm

Erozija

  • kamena pustinja - Poznata je i kao hamada. Radi se o pustinji u kojoj prevladavaju ogoljele stijene i u kojoj ima vrlo malo ili uopće nema pijeska, što je posljedica deflacije.
  • pustinjski šljunak - U Sahari se zove Serir. To je područje ravnomjerno prekriveno kamenjem i šljunkom, s izraženom erozijom vjetra. To je najčešći oblik pustinje.
  • deflacijski bazen - Udubljenje nastalo deflacijom.
  • usamljeno strmo brdo - Uzvisina u obliku stošca, sastoji se od čvrste stijene i otporna je na proces abrazije.
  • stolna planina - Uzvisina od čvrste stijene u obliku stola oblikovana procesom abrazije.
  • jardang - Izdužen oblik nastao od strme stijene erozijom. Abrazivno djelovanje izraženije je na donjem dijelu, zbog čega ovdje dolazi do jačeg trošenja stijene. Gornji dio koji je izložen vjeru postepeno se naginje i sužava u smjeru ruba koji se nalazi u zavjetrini.
  • pustinjska gljiva - Taj oblik stijene sastoji se od heterogenih stijena. Donji slojevi mekši su, lakše erodiraju, a gornji postaju sve širi te poprimaju oblik klobuka gljive se nalazi na stapci.
  • hoodoo - Visok, tanak stup relativno mekane stijene različite debljine, na čijem se vrhu nalazi čvršća stijena otpornija na eroziju. Karakteriziraju je uzorci nastali erozijom (duboki usjeci i linije).
  • grubi pijesak

Depozicija

  • pješčana pustinja - Poznat je i kao erg. Ovdje dominira taloženje sedimenta. Oko 30% pustinja na Zemlji pripada ovom obliku.
  • fini pijesak
  • oaza - U deflacijskoj udubini deflacija dopire do sloja površinskih voda i ovdje završava njezino daljnje produbljivanje. Na njezinom dnu nastaje izvor ili jezero, koji omogućuju rast biljaka.
  • transverzalne dine - Ove dine nastaju spajanjem srpastih dina u područjima bogatim pijeskom. Visoke su nekoliko metara, a udaljenost između njihovih rubova iznosi nekoliko stotina metara.
  • zvjezdaste dine - Na najvišoj točki, u središtu dine, protežu se "ruke" dine. Te dine nastaju uslijed česte promjene smjera vjetra.
  • longitudinalne dine - Najčešći oblik dina u pješčanim pustinjama. Paralelne su smjeru vjetra koji prevladava u tom području. Njihova duljina iznosi od nekoliko stotina metara do nekoliko kilometara, a visina do nekoliko desetak metara. Pustinjski vjetrovi, koji neprestano pušu, pretvaraju se u spiralne valjke paralelne jedne s drugima, koji "usisavaju" pijesak s kanala smještenih između dina, te ga "odlažu" u udubljenja zaštićena od vjetra.
  • srpaste dine - Nastaju na područjima s ograničenim količinama pijeska. Blago nagnut, izbočen dio okrenut je prema vjetru, a dio koji se nalazi u zavjetrini je strm. Visina tih dina kreće se od nekoliko desetaka centimetara do nekoliko desetaka metara. Mogu mijenjati svoj položaj i nekoliko metara godišnje, a da pritom ne promijene svoj oblik.

Pustinje

Animacija

  • kamena pustinja - Poznata je i kao hamada. Radi se o pustinji u kojoj prevladavaju ogoljele stijene i u kojoj ima vrlo malo ili uopće nema pijeska, što je posljedica deflacije.
  • pustinjski šljunak - U Sahari se zove Serir. To je područje ravnomjerno prekriveno kamenjem i šljunkom, s izraženom erozijom vjetra. To je najčešći oblik pustinje.
  • pješčano jezero - Poznat je i kao erg. Ovdje dominira taloženje sedimenta. Oko 30% pustinja na Zemlji pripada ovom obliku.
  • pustinjsko područje - Područje koje je prekriveno oskudnom vegetacijom ili na kojem uopće nema vegetacije.
  • suspenzija - Način na koji vjetar prenosi zrna pijeska manja od 0,08 mm.
  • poskakivanje - Način na koji vjetar prenosi zrna pijeska, tako da pritom poskakuju.
  • puzanje - Način na koji vjetar prenosi zrna pijeska, tako da se pritom kotrljaju.
  • 10 cm
  • kamena pustinja - Poznata je i kao hamada. Radi se o pustinji u kojoj prevladavaju ogoljele stijene i u kojoj ima vrlo malo ili uopće nema pijeska, što je posljedica deflacije.
  • pustinjski šljunak - U Sahari se zove Serir. To je područje ravnomjerno prekriveno kamenjem i šljunkom, s izraženom erozijom vjetra. To je najčešći oblik pustinje.
  • deflacijski bazen - Udubljenje nastalo deflacijom.
  • usamljeno strmo brdo - Uzvisina u obliku stošca, sastoji se od čvrste stijene i otporna je na proces abrazije.
  • stolna planina - Uzvisina od čvrste stijene u obliku stola oblikovana procesom abrazije.
  • jardang - Izdužen oblik nastao od strme stijene erozijom. Abrazivno djelovanje izraženije je na donjem dijelu, zbog čega ovdje dolazi do jačeg trošenja stijene. Gornji dio koji je izložen vjeru postepeno se naginje i sužava u smjeru ruba koji se nalazi u zavjetrini.
  • pustinjska gljiva - Taj oblik stijene sastoji se od heterogenih stijena. Donji slojevi mekši su, lakše erodiraju, a gornji postaju sve širi te poprimaju oblik klobuka gljive se nalazi na stapci.
  • hoodoo - Visok, tanak stup relativno mekane stijene različite debljine, na čijem se vrhu nalazi čvršća stijena otpornija na eroziju. Karakteriziraju je uzorci nastali erozijom (duboki usjeci i linije).
  • grubi pijesak
  • pješčana pustinja - Poznat je i kao erg. Ovdje dominira taloženje sedimenta. Oko 30% pustinja na Zemlji pripada ovom obliku.
  • fini pijesak
  • oaza - U deflacijskoj udubini deflacija dopire do sloja površinskih voda i ovdje završava njezino daljnje produbljivanje. Na njezinom dnu nastaje izvor ili jezero, koji omogućuju rast biljaka.
  • transverzalne dine - Ove dine nastaju spajanjem srpastih dina u područjima bogatim pijeskom. Visoke su nekoliko metara, a udaljenost između njihovih rubova iznosi nekoliko stotina metara.
  • zvjezdaste dine - Na najvišoj točki, u središtu dine, protežu se "ruke" dine. Te dine nastaju uslijed česte promjene smjera vjetra.
  • longitudinalne dine - Najčešći oblik dina u pješčanim pustinjama. Paralelne su smjeru vjetra koji prevladava u tom području. Njihova duljina iznosi od nekoliko stotina metara do nekoliko kilometara, a visina do nekoliko desetak metara. Pustinjski vjetrovi, koji neprestano pušu, pretvaraju se u spiralne valjke paralelne jedne s drugima, koji "usisavaju" pijesak s kanala smještenih između dina, te ga "odlažu" u udubljenja zaštićena od vjetra.
  • srpaste dine - Nastaju na područjima s ograničenim količinama pijeska. Blago nagnut, izbočen dio okrenut je prema vjetru, a dio koji se nalazi u zavjetrini je strm. Visina tih dina kreće se od nekoliko desetaka centimetara do nekoliko desetaka metara. Mogu mijenjati svoj položaj i nekoliko metara godišnje, a da pritom ne promijene svoj oblik.

Naracija

Eolski procesi usko su povezani s određenim klimatskim uvjetima, vegetacijom i geologijom. Utjecaj vjetra na oblikovanje Zemljine površine najvidljiviji je u suhim predjelima s oskudnom vegetacijom i tlom prekrivenim zrnima sedimenta. Takva područja su pustinje, polupustinje, područja prekrivena ledom te morske obale.

Vjetar, čak i pri većim brzinama, može prenositi samo mala zrnca pijeska promjera maksimalno 2 mm. Veća zrna pomiču se puzanjem, manja poskakivanjem, a najmanja suspenzijom u zraku. Zrnca pijeska vjetrom se, u većini slučajeva, prenose poskakivanjem, pri čemu se ne podižu više od 10 cm.

Pustinjski krajolik izložen je erozivnom i konstruktivnom djelovanju vjetra. Erozija može uslijediti na više načina. Jedan od njih je deflacija, do koje dolazi kada vjetar svojim djelovanjem s tla ispuhuje i odnosi čestice pijeska, što rezultira nastankom manjih ili većih udubljenja u tlu, koja se nazivaju deflacijske udubine (blowouts). Drugi oblik erozije je abrazija. Do abrazije dolazi kada stijene pod utjecajem zrnca pijeska nošenih vjetrom erodiraju. Tom prilikom dolazi i do erozije samih zrnaca pijeska. Abrazijom nastaju oblici poput pustinjskih gljiva, hoodooa, jardanga, stolnih planina i visoravni.

Smirivanjem vjetra dolazi do taloženja sedimenta koji je vjetar prenosio, te posljedično do formiranja različitih reljefnih oblika. Taj proces naziva se eolskom akumulacijom. Na područjima na kojima nema vegetacije dolazi do formiranja nestalnih eolskih oblika, poput longitudinalnih, zvjezdastih, srpastih te transverzalnih dina (koje nastaju spajanjem srpastih dina). Navedeni oblici prekrivaju veći dio pješčanih pustinja.

Pustinje i polupustinje zauzimaju veliku površinu Zemlje. Oko trećinu pustinjskih površina prekriva pijesak. Pješčane pustinje nestalna su područja koja se brzo mijenjaju. Erozija vjetra i pomicanje pijeska predstavljaju velik problem na Zemlji. Pijesak može, naime, prekriti oaze, obradive površine i ulice, a uslijed djelovanja vjetra dolazi do erozije površine te posljedično do uništenja plodnog tla. Uslijed klimatskih promjena dolazi do isušivanja sve većih površina, koje pritom gube svoju vegetaciju (dezertifikacija), zbog čega podliježu sve većem utjecaju erozije vjetra.

Povezani dodatci

Oaza

Оаze su područja usred pustinja ili polupustinja, na vodom dobro opskrbljenim mjestima.

Toplinski pojasevi i klima na Zemlji

Zemlja je podijeljena na toplinske pojaseve i klimatska područja, što uvjetuje različite prirodno-vegetacijske zone.

Kako morska voda oblikuje površinu Zemlje?

Morska voda, kao vanjska sila, ima važnu ulogu u oblikovanju priobalnog reljefa.

Kako rijeke oblikuju reljef

Rijeke igraju važnu ulogu u oblikovanju Zemljine površine: uzrokuju eroziju, kao i nošenje i taloženje sedimenta.

Planetarno kruženje zraka

Razlika u temperaturi između polova i ekvatora izaziva planetarno kruženje zraka, na koje utiče više čimbenika, između ostalog i okretanje Zemlje.

Eolski oblici reljefa na obalama i stepama

Vjetar, kao vanjska sila ima važnu ulogu u oblikovanju priobalnih područja te stepa.

Evolucija jezera

Vode stajaćice u prirodnim udolinama na kopnu mogu nastati unutrašnjim i vanjskim silama Zemlje, kao i djelovanjem čovjeka.

Ledenjak (srednji stupanj)

Ledenjak je veliko postojano ledeno tijelo, formira se od snijega, te je u stalnom, usporenom kretanju.

Vjetrenjača

Kinetičku energiju vjetra vjetrenjača pretvara u energiju, koja se može koristiti na više načina, a poznata je već od srednjega vijeka.

Vjetroelektrane

Vjetroelektrane pokretnu energiju vjetra transformiraju u električnu energiju.

Androctonus australis

Androctonus australis je jedan od najopasnijih vrsta škorpiona.

Dromedar

Dromedar, također poznat kao arapska deva, vrlo je cijenjena i neophodna životinja za stanovnike pustinja.

Beduinski kamp

Polunomadski način života Beduina se odlično prilagodio klimatskim i ekološkim okolnostima.

Added to your cart.