Vaša košarica je prazna

Kupovina

komad: 0

Ukupno: 0,00

0

Doba kuge (Europa, 1347–1353)

Doba kuge (Europa, 1347–1353)

Kuga je bolest uzrokovana bakterijom i ubraja se među najopasnije infekcije čovječanstva.

Povijest

Ključne riječi

kuga, štakor, bakterija, buha, bolest, epidemija, groznica, razaranje, infekcija, rizik od infekcije, glavobolja, kašalj, inkubacija, krvarenje, 14. stoljeće, Europa, lanac infekcije, liječnik za kugu, _javasolt, povijest, Europsko, limfni čvor, pluća, simptom, liječnik, smrt, stanovništvo, Srednji vijek

Povezani dodatci

Pitanja

  • U kojem je stoljeću harala najpoznatija epidemija kuge u povijesti čovječanstva?
  • Odakle je, najvjerojatnije, krenula velika epidemija kuge?
  • Koji je poluotok bio odskočna daska za razvoj kuge prema Europi?
  • Koji je dio Europe bio prvi napadnut kugom?
  • Na koji su način srednjovijekovni ljudi branili od zaraze?
  • Na koji se način srednjovijekovni ljudi NISU branili od zaraze?
  • Koji je uzročnik kuge?
  • Što je bio vektor kuge?
  • Koji NIJE bio temeljni element zaraznog lanca kuge?
  • Koji NIJE bio dio karakterističnog kostima liječnika kuge?
  • Koji su nadimak nadijenuli liječniku kuge?
  • Tko/što je unajmio liječnike kuge?
  • Što se uglavnom NIJE nalazilo u „kljunu” liječnika kuge?
  • Na koji su način liječnici kuge pokušali svoju odjeću učiniti otpornijom protiv infekcije?
  • Koja je bakterija uzročnik kuge?
  • Tko je otkrio uzročnika kuge?
  • U kojem su stoljeću otkrili uzročnika kuge?
  • Koja od sljedećih vrsta NE SPADA među glavne vrste kuge?
  • Koliko je posto stanovnika Europe izgubilo život u epidemiji kuge?
  • Koji dio Europe NIJE bio značajno pogođeno epidemijom kuge?
  • Kod koje vrste kuge je najviša stopa smrtnosti?
  • Je li točno?\nBakterija kuge nakon metode bojenja po Gramu prima ljubičastu boju?
  • Kojim se trgovačkim putem uzročnik epidemije kuge najvjerojatnije „približio” Europi?
  • Kojeg je oblika bakterija Yersinia pestis?

3D modeli

Rasprostranjenost

  • Beč
  • Brugge
  • Budim
  • Bergen
  • Bordeaux
  • Feodosia (Kaffa)
  • Firenca
  • Gdansk
  • Genova
  • Kijev
  • Klaipeda
  • Köln
  • Carigrad
  • London
  • Lyon
  • Malmö
  • Marseille
  • Messina
  • Moskva
  • Napulj
  • Pariz
  • Prag
  • Rim
  • Sevilla
  • Tunis
  • Valencia
  • Venecija
  • Varšava

Kuga je jedna od najrazoritijih pandemija u povijesti čovječanstva. Najopasnija kuga nazvana Crna smrt harala je Europom od 1347. dо 1353. godine.

Epidemija se najvjerojatnije započevši u Kini putem Svilenog puta proširila do poluotoka Krima, odakle je u kratkom zamahu zahvatila područje Mediterana. Zbog cvijetanja trgovine toga vremena, bolest se brzo proširila kontinentom, a prenjele su je buhe štakora sa talijanskih trgovačkih brodova.

Sa Juga, epidemija se širila u zapadna, srednja, sjeverna i istočna područja kontinenta. Bijes Crne smrti je bio ogroman. Prema procjenama, ta pandemija je izazvala diljem Europe smrt oko 30-60% tadašnjeg stanovništva.

Šokantna je činjenica da se tijekom 14. stoljeća, nakon stalnog porasta, broj stanovnika Zemlje smanjilo za 100 milijuna - i to prvenstveno kao rezultat kuge.

Stopa smrtnosti

  • Beč
  • Brugge
  • Budim
  • Bergen
  • Bordeaux
  • Feodosia (Kaffa)
  • Firenca
  • Gdansk
  • Genova
  • Kijev
  • Klaipeda
  • Köln
  • Carigrad
  • London
  • Lyon
  • Malmö
  • Marseille
  • Messina
  • Moskva
  • Napulj
  • Pariz
  • Prag
  • Rim
  • Sevilla
  • Tunis
  • Valencia
  • Venecija
  • Varšava

Elementi lanca

Kuga je zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Yersinia pestis. Uzročnika bolesti je otkrio Alexandre Yersin, bakteriolog Pasteurova instituta u Parizu, 1894.g. Uzročnik bolesti prvobitno poznat kao Pasteurella pestis je najvjerojatnije nastala od bakterije Yersinia pseudotuberculosis u Istočnoj Africi i odande se proširila svijetom. Yersinia pestis je gram-negativna štapičasta bakterija. Razvojni put infekcije uzrokovane bakterijom Yersinia pestis (bakterija-štakor-buha-čovjek) je prvi opisao drugi istraživač Pasteurova instituta, francuski Paul-Louis Simond, nekoliko godina nakon otkrića uzročnika bolesti.

Prenositelj (vektor) bakterija koji uzrokuje bolest je buha, u čiji probavni sustav dospiju bakterije tijekom isisavanja krvi zaraženog štakora. U probavnom kanalu buhe bakterije izlučuju enzim tzv. koagulaz i to stvara sloj slepljenih stranica u unutarnjosti ždrijela buhe. Uslijed osjećaja gladi koja nastaje zbog blokiranog ždrijela, povećava se broj ugriza buhe, a tom prilikom bakterije dospijevaju u krvotok domaćina (čovjeka).

Epidemiološki lanac

  • silvatički krug - „Šumski” krug. Vezano za životinje koje žive u divljini.
  • buha
  • glodavac
  • urbani krug - „Gradski” krug. Vezano za životinje koje žive u mjestima naseljenim ljudima.
  • čovjek (bubonička kuga)
  • čovjek (sekundarna plućna kuga) - Razvija se iz buboničke kuge. Mogući je prijenos s osobe na osobu kapljičnim putem.
  • čovjek (primarna plućna kuga)

Simptomi

Bubonička kuga

Jedan od najčešćeg oblika kuge koji je u srednjovjekovnoj Europi postala poznata pod imenom „crna smrt”. Ime je dobila po oteknutim limfnim čvorićima (bubon, kvržice). U bubonima se skuplja gnoj plavo-crne boje, koji se kasnije može rastvoriti. Bolesnici zaraženi buboničkom kugom trpe visoku temperaturu i velike bolove. Bolest se razvija ubodima buha sa zaraženih štakora.

Plućna kuga

Rijetki oblik kuge koja se prenosi s osobe na osobu kapljičnim putem (primarna plućna kuga). Bakterije koje su dospjele u organizam, mogu zaraziti i živčani sustav. Tijekom infekcije dolazi do razvoja edema pluća i dišni sustav kolapsira. Na kraju pacijent umire od gušenja. Stopa smrtnosti je izvanredno visoka (оkо 95%).

Septisemička kuga

Ovu krvnu infekciju uzrokuje velika količina bakterija kuge. Septisemička kuga može nastati posredno ili kao komplikacija ostale dvije vrste kuge. Oblikuju se krvarenja ispod kože, koja mogu pocrniti. Stopa smrtnosti infekcije koju prati visoka temperatura je izvanredno visoka, gotovo 100%.

Liječnik kuge

  • šešir sa širokim obodom
  • kapuljača
  • češnjak - Liječnici kuge su ga često žvakali, kako bi se i na taj način zaštitili od zaraze.
  • štap - Koristio se kako bi se pregledalo pacijenta bez dodira.
  • maska - Kljun zastrašujuće maske izrađene od kože su napunili posebnom mješavinom cvijetnih latica, aromatičnih biljaka i začina.
  • pomander - Privjesak na lancima oko struka, u kojem su držali mirisnu kuglicu od aromatskih biljaka.
  • rukavice
  • omotač - Tijela su im bila pokrivena odjećom namočenom u razna ulja, lakom za pranje.
  • čizme

Zaštitnu odjeću liječnika kuge je izumio Charles Delorme, liječnik francuskog kralja Luja XIII., početkom 17. stoljeća. Zbog maske koju su nosili, dobili su nadimak „Liječnik Klun”. Liječnici kuge su posebno unajmljeni od strane zaraženih gradova.

Većina ljudi se zaštitilo od kuge izolacijom, ili napuštanjem mjesta. Zaražene ljude su stavili u karantenu, neki su međutim pokušali liječiti bolesnike zaražene kugom. Ovi, takozvani liječnici kuge su nastojali svoje tijelo hermetično zatvoriti od vanjskog svijeta - i to ih je najvjerojatnije i zaštitilo od infekcije.

Njihov poseban kostim se sastojao od šešira sa širokim obodom, kapuljače, maske ​​sa staklenim otvorom za oči. Tijelo su prekrivali komadima odjeće namoćenim raznim uljima koji su se lako mogli oprati, a ruke su štitili rukavicama.

Ovaj poseban kostim je bio potreban kako su u to doba vjerovalo da se bolest širi zrakom, putem loših mirisa. U „kljun” zastrašujuće maske izgađene od kože su s toga napunili posebnom mješavinom cvijetnih latica, aromatičnih biljaka i začina. Ljudi su i inače vjerovali u zaštitnu, magičnu moć mirisa.

Bolesnike naravno ni ovi liječnici nisu mogli izliječiti, ali su im barem ublažili patnje. Svojim savjetima, zaštitnim mjerama vezanim za higijenu su mogli usporiti širenje pandemije. Njihov zadatak je također bio i prebrojavanje mrtvih.

Animacija

  • silvatički krug - „Šumski” krug. Vezano za životinje koje žive u divljini.
  • buha
  • glodavac
  • urbani krug - „Gradski” krug. Vezano za životinje koje žive u mjestima naseljenim ljudima.
  • čovjek (bubonička kuga)
  • čovjek (sekundarna plućna kuga) - Razvija se iz buboničke kuge. Mogući je prijenos s osobe na osobu kapljičnim putem.
  • čovjek (primarna plućna kuga)
  • šešir sa širokim obodom
  • kapuljača
  • češnjak - Liječnici kuge su ga često žvakali, kako bi se i na taj način zaštitili od zaraze.
  • štap - Koristio se kako bi se pregledalo pacijenta bez dodira.
  • maska - Kljun zastrašujuće maske izrađene od kože su napunili posebnom mješavinom cvijetnih latica, aromatičnih biljaka i začina.
  • pomander - Privjesak na lancima oko struka, u kojem su držali mirisnu kuglicu od aromatskih biljaka.
  • rukavice
  • omotač - Tijela su im bila pokrivena odjećom namočenom u razna ulja, lakom za pranje.
  • čizme
  • Beč
  • Brugge
  • Budim
  • Bergen
  • Bordeaux
  • Feodosia (Kaffa)
  • Firenca
  • Gdansk
  • Genova
  • Kijev
  • Klaipeda
  • Köln
  • Carigrad
  • London
  • Lyon
  • Malmö
  • Marseille
  • Messina
  • Moskva
  • Napulj
  • Pariz
  • Prag
  • Rim
  • Sevilla
  • Tunis
  • Valencia
  • Venecija
  • Varšava

Naracija

Kuga je jedna od najrazoritijih pandemija u povijesti čovječanstva. Kuga koja je harala Europom od 1347. dо 1353. godine se najvjerojatnije putem Svilenog puta proširila do poluotoka Krima, odakle su je najvjerojatnije talijanski pomorci prenijeli na područje Mediterana. Zbog cvijetanja trgovine toga vremena, pandemija se brzo proširila Starim kontinentom. Jedino su poljska područja relativno mirno preživjeli ove jezive godine.

Bijes Crne smrti je bio ogroman. Prema procjenama, ta pandemija je izazvala diljem Europe smrt oko 30-60% tadašnjeg stanovništva. Sveukupni broj stanovništva kontinenta je postigao razinu od prije pandemije tek nakon od prilike 150 godina.

Kuga je vrsta zarazne bolesti koju uzrokuje bakterija Yersinia pestis. Štapičastog uzročnika bolesti je otkrio Alexandre Yersin, bakteriolog Pasteurova instituta u Parizu, 1894.g.

Srednjovjekovnu kugu su štakori sa trgovačkih brodova prenosili iz luke u luku. Kada su eksterni paraziti štakora, buhe ugrizli zaraženu životinju, bakterija je ušla u njihov probavni sustav. Sa svakim novim ugrizom buhe rastao je broj organizama domaćina u koje je dospjela bakterija, i na takav način su buhe postale prenositelji same zaraze.

Poznate su tri glavne vrste kuge: bubonička kuga, plućna kuga, septisemička kuga. Bubonička kuga je dobila ime po oteknutim limfnim čvorićima (buboni) na koži, u kojima se skuplja gnoj plavo-crne boje.

Većina ljudi se zaštitilo od kuge izolacijom, ili napuštanjem mjesta. Neki su međutim pokušali liječiti bolesnike zaražene kugom. Zaštitnu odjeću liječnika kuge je izumio Charles Delorme, liječnik francuskog kralja Luja XIII., početkom 17. stoljeća.

Njihov poseban kostim se sastojao od šešira sa širokim obodom, kapuljače, maske ​​sa staklenim otvorom za oči, od kaputa teških tkanina, a ruke su štitili rukavicama.

Povezani dodatci

Bakterije (kuglaste, štapićaste, zavojite)

Bakterije možemo podjeliti prema obliku stanice.

Gradski krajolik u srednjem vijeku

Višekatne stambene zgrade srednjovjekovnih gradova su bile građene od kamena ili opeke i oblikovale su svojstvenu sliku gradskih ulica.

Bakterije (napredni stupanj)

Bakterije su jednostanični organizmi koji nemaju jezgru i duljine su nekoliko mikrometra.

Građa prokariotske i eukariotske stanice

U živome svijetu postoje dvije osnovne vrste stanica: prokariotska i eukariotska stanica

Odjeća u srednjem vijeku (Zapadna Europa, 14. stoljeće)

Odjeća odražava način života i kulturu nekog naroda, područja i vremena.

Odjeća u srednjem vijeku (Zapadna Europa, od 5. do 10. stoljeća)

Odjeća odražava način života i kulturu nekog naroda, područja i vremena.

Srednjovjekovna tamnica

U srednjovjekovnim tamnicama upotrebljavala su se raznovrsna sredstva za mučenje.

Srednjovjekovni donjon

Donjon je tipična građevina srednjeg vijeka, koja je građena odvojeno ili kao dio tvrđave.

Srednjovjekovni stambeni most (London Bridge, 16. stoljeće)

U doba dinastije Tudor je bilo oko 200 zgrada na mostu iznad Temze.

Virusi

Virusi se sastoje od proteinske ljuske i DNK ili RNK. Zaražene stanice reprogramiraju kako bi proizvodile više virusa.

Legendarna srednjovjekovna carstva

Za vrijeme više tisuća godina u povijesti je nastalo (i propalo) bezbroj legendarnih carstva.

Added to your cart.