Vaša košarica je prazna

Kupovina

komad: 0

Ukupno: 0,00

0

Dioklecijanova palača (Split, Hrvatska)

Dioklecijanova palača (Split, Hrvatska)

Dioklecijanovu palaču sagradio je rimski car Dioklecijan u blizini svog rodnog mjesta.

Povijest

Ključne riječi

Dioklecijan, palača, Drevni Rim, Római Birodalom, Hrvatska, Mediteran, Rim, Dalmacija, Dinaridi, car, carsko doba, tvrđava, pokrajina, povijest, stari vijek, Sredozemno More, arhitektura, kultura, crkva, luka, vrata, mauzolej, Jadransko more

Povezani dodatci

Pitanja

  • Kada je sagrađena Dioklecijanova palača?
  • U kojoj se današnjoj državi nalaze ostatci Dioklecijanove palače?
  • Na obali kojeg je mora sagrađena Dioklecijanova palača?
  • Koji je vrstu vladavine uveo car Dioklecijan?
  • Koju titulu je Dioklecijan imao za vrijeme tetrarhije?
  • Kako je završila Dioklecijanova vladavina?
  • Koja se arhitektonska obilježja u palači NE nalaze?
  • Koliko je ljudi za vrijeme Dioklecijanovog života živjelo u palači?
  • Kada je Dioklecijan živio u palači?
  • Kojeg je oblika bio tlocrt kompleksa?
  • Na kojim zidinama nema stražarnih kula?
  • Koja vrata Dioklecijanova palača NEMA?
  • Koliko su visoki zidovi palače?
  • Površina palače prelazi 30 000 km².
  • Kako se naziva područje na kojemu se nazale religijski objekti?
  • U kojoj je rimskoj pokrajini sagrađena Dioklecijanova palača?
  • Koliko kula se nalazi u Dioklecijanovoj palači?
  • Koji je ulaz najvjerojatnije glavni ulaz u palaču?
  • Koji je ulaz u palaču okrenut prema moru?
  • Kojeg je oblika tlocrt Dioklecijanovog mauzoleja?
  • Kojeg je rimskog boga/božicu Dioklecijan smatrao svojim zaštitnikom/zaštitnicom?
  • Kako je Dioklecijan umro?
  • Dioklecijan u palači nije živio dulje od deset godina.
  • Što je peristil?

3D modeli

Palača

  • Dinaridi - Protežu se od sjeverozapada do jugoistoka. Njihove najzapadnije padine nalaze se uz obalu. Građeni su od vapnenca, najkorištenijeg materijala u regiji.
  • Jadransko more - Ogranak je Sredozemnog mora koje odvaja Apeninski poluotok od Balkanskog poluotoka te Apenine od Dinarskog gorja.
  • luka - Palača je sagrađena uz samu obalu. Zaljev, zaštićen lukobranima, bio je ulaz u palaču na stani mora, a brodovima je pružao sigurno mjesto za usidravanje.
  • palača - Sagrađena je krajem 3., odnosno početkom 4. stoljeća.

Gradnja palače započeta je oko 295. godine po. Kr.. Dioklecijan je u to vrijeme bio na vrhuncu moći te ju je dao izgraditi kako bi u njoj uživao za vijeme mirovine. Odlučujući čimbenik u odabiru lokacije bio je taj što je Dioklecijan rođen u Saloni, glavnom gradu rimske provincije Dalmacije. Također, važan čimbenik bila je i obilna opskrba tog područja vodom i sumporom što je omogućilo proizvodnju tekstila.

Dioklecijanova palača, smještena u području Dinarida i uz obalu Jadranskog mora, bila je udaljena od Rima ali nije bila potpuno izolirana. Oko 9000 ljudi živjelo je u palači nakon što je sagrađena. Vodom ju je opskrbljivala rijeka Jadro koja se nalazi pokraj Solina.

Luka

  • lukobran - Pregrada koja štiti od struja i valova.
  • ulaz okrenut moru - Naziva se i Morskim ulazom, Južnim ulazom ili Mjedenim vratima. Postao je važan radi trgovine morskim putem.
  • južno pročelje - Bila je manje zaštićena od ostalih strana no kompleksu je dala izgled palače.
  • krovni vrt - Ukrašavali su careve odaje te naglašavali izgled palače.

Dioklecijan je palaču sagradio na samoj obali. Na taj je način olakšao prijevoz ljudi i dobara te njenu obranu.

S obzirom da je vodio u carske odaje vjeruje se da je ulaz u palaču na strani mora Dioklecijanu služio kao privatan ulaz.

Kako je palača sagrađena na poluotoku njena je luka od valova najvjerojatnije bila zaštićena lukobranima. Kopnena strana sidrišta vjerojatno je korištena za iskrcaj i istovar brodova.

Struktura

  • Zlatna vrata - Sjeverna vrata palače nalazila su se na jednom kraju glavne ulice (cardo).
  • sjeveroistočni kompleks - Uslužne zgrade kao i zgrade za smještaj vojnika i sluga nalazile su se u sjevernom dijelu palače.
  • centar - Sjecište glavnih ulica (cardo i decumanus) koje palaču dijeli na četiri dijela.
  • Srebrna vrata - Istočna vrata palače nalazila su se na jednom kraju glavne ulice (decumanus).
  • mauzolej - Ukrašena osmerokutna građevina s kupolom. Grobnica je cara Dioklecijana.
  • istočni kompleks - Ukrašenije građevine koje su bile dijelom carskih odaja nalazile su se u južnom dijelu palače.
  • Mjedena vrata - Južna vrata palače.
  • zapadni kompleks - Ukrašenije građevine koje su bile dijelom carskih odaja nalazile su se u južnom dijelu palače.
  • Jupiterov hram - Danas se smatra da se pogrešno naziva Jupiterovim hramom jer je vjerojatno posvećen drugom rimskom božanstvu - Janusu.
  • Željezna vrata - Zapadna vrata palače nalazila su se na jednom kraju glavne ulice (decumanus).
  • sjeverozapadni kompleks - Uslužne zgrade kao i zgrade za smještaj vojnika i sluga nalazile su se u sjevernom dijelu palače.
  • posvećeno zemljište (temenos) - Posvećeno zemljište na kojem se nalaze religijski objekt, a koje se nalazi između carskih odaja i decumanusa.

Dioklecijanova palača obuhvaća različite arhitektonske elemente. Uključuje elemente vojnih logora, dvoraca i vila.

Istočna i zapadna strana pravokutne palače jednake su dužinom koja iznosi 215 metara. Sjeverna strana dugačka je 175, a južna 181 metar. Kao rezultat, tlocrt palače izgleda kao trapez. Površina kompleksa prelazi 30 000 m².

Istočno-zapadni decumanus (jedna od dvije glavne ulice) palaču dijeli na dva dijela. Građevine sjevernog dijela palače jednostavnije su od ukrašenih građevina južnog dijela. Posvećeno zemljište na kojem se nalaze religijski objekti nalazi se južno od decumanusa. Kako se krećemo prema moru slijede građevine povezane sa carskim odajama.

Istočni, zapadni i sjeverni zidovi palače imaju stražarske kule i velika vrata poput onih na ulazu u tvrđave. Strana okrenuta prema moru elegantnija je i ukrašenija te odiše izgledom dvorca.

Vanjski zidovi visoki su 15-20 metara, a prosječna im je debljina 2.1 metra. Palača ima 16 kula. Zlatna, Srebrna i Željezna vrata zaštićena su po dvjema kulama dok ih strana okrenuta moru nema.

Metali koji se nalaze u imenima vrata palače vjerojatno se odnose na povijesna razdoblja koja pronalazimo u grčkoj i rimskoj mitologiji. Zlatno doba bilo je vrijeme mira i prosperiteta.

Palača ima četiri ulaza. Zlatna vrata sjeverna su vrata palače koja se nalaze na kraju jedne od dviju glavnih ulica (cardo). Ovim jako ukrašenim vratima koja vode u palaču može se pristupiti cestom Salona-Spalato (Solin-Split).

Dioklecijan je položen u ukrašenom, osmerokutnom mauzoleju duljine 7.6 metara. Osmerokut je simbol prijelaza sa zemlje na nebo. Mauzolej je okružen s 24 korintska stupa, ima krov od opeke, a zidovi su mu debljine od oko 3 metra. U svom središtu grobnica je visoka 21 metar s promjerom od 13 metara. Na unutarnjoj strani zidova nalaze se frize, a u nišama skulpture. Dioklecijanov sarkofag nalazi se u središtu grobnice.

Jupiterov hram građen je od 295. do 305. godine po. Kr.. Pravokutnog je tlocrta i leži na povišenom postolju, a ispred njega nalazi se trijem sa šest stupova koji vode do ulaza. Iznad ulaza nalazi se reljef koji prikazuje bogove i heroje.

Prema tradicionalnom vjerovanju hram je posvećen Jupiteru, glavnom božanstvu starih Rimljana, bogu neba i munje, oluje i grmljavine. Kult boga Jupitera za vrijeme vladavine cara Dioklecijana bio je na vrhuncu jer ga je car smatrao svojim zaštitnikom.

Dioklecijan

Dioklecijan je od 284. do 305. godine po. Kr. bio rimski car. Rješavanjem Krize trećeg stoljeća postavio je temelje za svoju dominaciju. Njegove su reforme uspostavile ponovnu stabilnost u carstvu.

Dioklecijan je rođen 244. godine po. Kr. u blizini grada Salone (današnjeg Solina) u rimskoj provinciji Dalmaciji. Vjeruje se da je njegova vojna karijera započela za vrijeme vladavine cara Kara. Nakon smrti jednog od Karevih sinova proglašen je carem.

Za prva dva desetljeća vladavine borio se u mnogim ratovima ali nije pretrpio sudbinu svojih prethodnika. Dioklecijan je uveo tetrarhiju, vladavinu četiri vladara: dva augusta (Dioklecijan i Maksimilijan) i dva cezara (Galerije i Konstancije Klor). Iako carstvo više nije bilo ujedinjeno bilo ga je lakše braniti i kontrolirati. Međutim, unutarnje političke borbe ubrzo su se nastavile te su se pojavili ekonomski (financijski) problemi. Osim toga, Dioklecijanovo se zdravlje pogoršalo te je abdicirao s prijestolja 305. godine po. Kr. (te je tako postao prvi rimski car koji je to učinio) i povukao se u svoju palaču. Međutim, nije dugo uživao u svojoj mirovini - preminuo je oko 312. godine po. Kr.

Pisci toga doba Dioklecijana nazivaju 'Vir rei publicae necessarius', odnosno čovjekom neophodnog rimskoj državi.

Šetnja

Animacija

  • palača - Sagrađena je krajem 3., odnosno početkom 4. stoljeća.
  • Zlatna vrata - Sjeverna vrata palače nalazila su se na jednom kraju glavne ulice (cardo).
  • mauzolej - Ukrašena osmerokutna građevina s kupolom. Grobnica je cara Dioklecijana.
  • Mjedena vrata - Južna vrata palače.
  • Jupiterov hram - Danas se smatra da se pogrešno naziva Jupiterovim hramom jer je vjerojatno posvećen drugom rimskom božanstvu - Janusu.

Naracija

Dioklecijan je kao rimski car vladao na kraju 3. i početkom 4. stoljeća. Kako bi u njoj uživao za vrijeme mirovine, 295. godine po. Kr. naredio je gradnju palače u pokrajini Dalmaciji. S prijestolja je abdicirao 305. godine po. Kr. te je ostatak života proveo u kompleksu na samoj obali Jadranskog mora.

Dioklecijanova palača obuhvaća različite arhitektonske elemente. Uključuje elemente vojnih logora, dvoraca i vila. Palačina jedinstvena struktura, snažni zidovi i stražarske kule karakteristike su rimskog vojnih logora. Ukrašene građevine carskih odaja i južne zidine okrenute prema moru podsjećaju na palaču. Ova strana palače nema kula ali ih ostale strane ukupno imaju 16.

Najznačajnija vrata su Zlatna vrata koja se nalaze na sjevernim zidinama. Iz njih se pruža jedna od dviju glavnih ulica (cardo), orijentirana sjever-jug. Cardo se u središtu palače, peristilu, sječe s drugom glavnom ulicom (decumanus). Peristil je otvoren, slobodan prostor koji se nalazi na sjecištu dviju glavnih ulica palače. Omeđen je Dioklecijanovim mauzolejem na istoku i Jupiterovim hramom na zapadu. Na južnoj se strani palače nalaze ukrašene građevine koje su povezane sa carskim odajama. Mjedena vrata okrenuta su luci i Jadranskom moru.

Povezani dodatci

Arena (amfiteatar) u Puli (1. stoljeće)

Arena u Puli jedan je od najvećih i najvažnijih spomenika antičkog graditeljstva. Od sačuvanih amfiteatara ona je šesta po veličini u Rimskom Carstvu.

Provincije i gradovi Rimskog Carstva

Animacija prikazuje višestoljetnu povijest Rimskog Carstva.

Circus Maximus (Rim, 1. stoljeće)

Circus Maximus (latinski: Veliki krug) je bio najveća građevina u Starom Rimu. U njemu su održavane utrke dvokolica, ali i gladijatorske borbe.

Dubrovnik (Hrvatska, 16. stoljeće)

Dubrovnik je poznat po svojoj iznimnoj ljepoti i izvrsnoj lokaciji.

Karakaline terme (Rim, 3. stoljeće)

Veličanstveni kompleks javnih kupki u Rimu sagrađen je između 212. i 216. godine za vrijeme vladavine cara Karakale.

Koloseum (Rim, 1. stoljeće)

Najpoznatiji i najimpozantniji amfiteatar u antičkom Rimu, izgrađen u 1. stoljeću.

Palača u Knosu (2. tisućljeće prije naše ere)

Najveće arheološko nalazište iz brončanog doba na Kreti najvjerojatnije je bilo obredno i političko središte minojske kulture.

Panteon (Rim, 2. stoljeće)

Panteon ili "Hram svih bogova" sagrađen je u vrijeme vladavine rimskog cara Hadrijana.

Pompejevo kazalište (Rim, 1. stoljeće pr. Kr.)

Kazalište koje je dao sagraditi Pompej Veliki, bilo je prvo stalno kazalište (izgrađeno od kamena, a ne od drveta) u antičkom Rimu.

Stambena zgrada u antičkom Rimu

Prostrane stambene zgrade bogatijih Rimljana su imale različite tlocrte i sastojale su se od mnogo prostorija.

Vodovodi i cesti u antičkom Rimu

Odličan vodovodni i cestovni sustav rimskoga carstva pokazatelj razvijenosti rimske kulture.

Vojni tabor u antičkom Rimu

Kako se širilo Rimsko Carstvo, na osvojenim su područjima nicali vojni tabori.

Birema (antički ratni brod)

Birema je jedrenjak s karakterističnim oštrim pramcem i dva reda vesala.

Kvinkverema (3. stoljeće pr. Kr.)

Jedrilica s više redova vesala bila je tipičan vojni brod helenističkog razdoblja.

Legendarna antička carstva

Za vrijeme više tisuća godina u povijesti je nastalo (i propalo) bezbroj legendarnih carstva.

Rimski ratnik (1. stoljeće prije Krista)

Plaćeni vojnici antičkog Rimskog Carstva bili su izvrsno obučeni i opremljeni.

Senator sa suprugom u antičkom Rimu

Senatori su, kao članovi najvišeg društvenog sloja u antičkom Rimu, nosili toge s grimiznim rubom.

Titov slavoluk (Rim, 1. stoljeće)

Titov slavoluk podignut je na Forumu Romanumu povodom Titove pobjede nad židovskim pobunjenicima u Velikom ustanku i osvajanja Jeruzalema.

Added to your cart.