Vaša košarica je prazna

Kupovina

komad: 0

Ukupno: 0,00

0

Atomska bomba (1945)

Atomska bomba (1945)

Atomska bomba je jedna od najdestruktivnijih oružja povjesti.

Povijest

Ključne riječi

atomska bomba, Oppenheimer, masovno uništenje, Hirošima, Nagasaki, Los Alamos, Projekt Manhattan, Leo Szilard, Enola Gay, alamogordo, Paul Tibbets, nuklearna fisija, nuklearno, oružje, bombarder, Little Boy, Fat Man, uranijeva bomba, lančana reakcija, svjetski rat, John von Neumann, Edward Teller, povijest

Povezani dodatci

Pitanja

  • Koji je bio tajni nadimak projekta za razvoj atomske bombe?
  • Gdje je bio centar za razvoj američke atomske bombe?
  • Tko je bio vođa Projekta Manhattan?
  • Tko je ubijedio Franklin D. Roosevelta da potpomaže razvoj atomske bombe?
  • Kada je aktivirana prva atomska bomba, koja je služila za testiranje?
  • Koji je bio prvi japanski grad na kojeg je bačena atomska bomba?
  • Što je bio nadimak atomske bombe bačene na Hirošimu?
  • Koji je grad doživio do sad zadnji atomski napad?
  • Kada je bačena atomska bomba na Hirošimu?
  • Je li točan podatak prema kojem je za dva napada poginulo ukupno 320 000 japanskih građana?
  • Kako se zvao bombarder iz kojeg je bačena atomska bomba na Hirošimu?
  • Je lis istinita tvrdnja da bi masovno korištenje atomskih bombi moglo uzrokovati potpuno uništenje života na Zemlji?
  • Je li slijedeća tvrdnja točna?\nNakon što su bačene atomske bombe, Leo Szilard je pokrenuo kampanju protiv korištenja atomske energije u vojne svrhe.
  • Je li slijedeća tvrdnja točna?\nAlbert Einstein je od početka bio protiv ideje atomske bombe.
  • Tko je bio predsjednik Sjedinjenih Država kad su radili na razvoju atomske bombe?
  • Je li slijedeća tvrdnja točna?\nZa vrijeme hladnog rata se atomske bombe nisu koristile zbog straha od njezine razorne moći.
  • Kakav fisijski materijal je korišten u bombi bačenoj na Hirošimu?
  • Kakav fisijski materijal je korišten u bombi bačenoj na Nagasaki?
  • Je li slijedeća tvrdnja točna?\nNuklearna oružja mogu imati i obrambenu funkciju, jer su zastrašujuća.
  • Je li slijedeća tvrdnja točna?\nUranska bomba sadrži fisijski materijal u više dijelova, od kojih svaki prelazi kritičnu masu.
  • Je li slijedeća tvrdnja točna?\nTijekom detonacije uranske bombe uranski dijelovi se sudaraju, a njihova sveukupna masa prelazi kritičnu vrijednost.
  • Je li slijedeća tvrdnja točna?\nKritična masa je ona masa, iznad koje u fisijskom materijalu nastaje nekontrolirana lančana reakcija.
  • Kakav utjecaj NEMA nuklearna eksplozija?
  • Je li slijedeća tvrdnja točna?\nUtjecaji atomske bombe djeluju tijekom dvije generacije.
  • Je li slijedeća tvrdnja točna?\nRadioaktivno zračenje nosi sa sobom genetska oštećenja koja čak i nakon više generacija mogu uzrokovati urođene mane.
  • Je li slijedeća tvrdnja točna?\nBomba bačena na Hirošimu je u okolini od 1 km 90% ljudi odmah ubila.
  • Je li slijedeća tvrdnja točna?\nEksplozivna snaga modernih nuklearnih oružja može biti čak više nego 10 000 puta jača od bombe bačene na Hirošimu.
  • Je li slijedeća tvrdnja točna?\nEksplozivna snaga bombe bačene na Hirošimu je bila veća od bombe bačene na Nagasaki.

3D modeli

Enola Gay

  • B-29 bombarder
  • Little Boy (uranska bomba)
  • Fat Man (plutonijska bomba)

Strašan završetak jednog strašnog rata

Prvu atomsku bombu je jedan američki istraživački tim razvio u novo-meksičkom Los Almosu. Tajni naziv za program sastavljanja strukture bio je Projekt Manhattan. Projekt je krenut 1939. godine na inicijativu Lea Szilarda, koji je bio mađarskog porijekla. (Velik je poticaj bio i strah od nacističkog nuklearnog programa.)
Tim se sastojao od američkih, engleskih i talijanskih znanstvenika (među njima John von Neumann i Edward Teller), a vođa im je bio Robert Oppenheimer.
Prvu atomsku bombu (plutonijsku bombu) su 16. srpnja 1945. godine aktivirali na području za testiranje pokraj Alamogorda.

Europski vojni događaji Drugog svjetskog rata su početkom svibnja 1945. godine završeni. Međutim, na Dalekom Istoku, Japan se nije htio predati, a zbog toga se SAD odlučio za upotrebu novog oružja, koje je bilo pogodno za masovno uništenje. Nuklearna bomba je bačena na Hirošimu 6. kolovoza (Little Boy, uranska bomba), a na Nagasaki 9. kolovoza (Fat Man, plutonijska bomba).
Prvu bombu bačenu na Japan nosio je bombarder B-29 (Superfortress), koji se zvao Enola Gay i koji je pripadao američkom ratnom zrakoplovstvu 393d Bombardment Squadron, Heavy. Bombarderom je Paul Tibbets upravljao.

B-29 bombarder

  • toranj strojnice
  • pilotska kabina
  • stražnja kabina
  • trup pod tlakom
  • otvor za bacanje bombe
  • zvjezdasti motor
  • podvozje

Atomske bombe

  • Little Boy (uranska bomba)
  • Fat Man (plutonijska bomba)

Atomska bomba se ubraja u skupinu nuklearnih oružja, od kojih postoji dva osnovna tipa. Prvi tip izvodi svoju energiju nuklearnom fisijom (atomska bomba), a drugi tip se za to služi fuzijom (vodikova bomba).
U atomskim bombama (fisijke bombe) se teške atomske jezgre (npr. plutonij, uranij) na utjecaj zračenja neutrona raspadaju na lakše elemente i tako pokreću lančanu reakciju.
Zbog oslobađanja energije vezanja atomske jezgre, atomska bomba raspolaže izvanredno velikom razornom snagom. To se u prvom redu pokazuje u obliku zračnog tlaka, elektromagnetskog impulza (npr. toplinsko zračenje, svjetlost) i radioaktivnog zračenja.

Little Boy

  • krila za stabilizaciju
  • uranij
  • radarska antena
  • detonator
  • cijev oružja

„Little Boy”

Atomska bomba se ubraja u skupinu nuklearnih oružja, od kojih postoji dva osnovna tipa. Prvi tip izvodi svoju energiju nuklearnom fisijom (atomska bomba), a drugi tip se za to služi fuzijom (vodikova bomba).
U atomskim bombama (fisijke bombe) se teške atomske jezgre (npr. plutonij, uranij) na utjecaj zračenja neutrona raspadaju na lakše elemente i tako pokreću lančanu reakciju.
Zbog oslobađanja energije vezanja atomske jezgre, atomska bomba raspolaže izvanredno velikom razornom snagom. To se u prvom redu pokazuje u obliku zračnog tlaka, elektromagnetskog impulza (npr. toplinsko zračenje, svjetlost) i radioaktivnog zračenja.

Prvo nuklearno oružje, kojim su se u ratu ikad služili, dobilo je nadimak „Little Boy” („Dječak”). To je bila atomska bomba tipa Mk-I, čija je dužina bila 3 m, a širina 71 cm. Konstrukcija je imala blizu 4 tone, u njoj je bilo smješteno 64 kg uranija-235 (od njega se svega oko 0,6 grama preoblikovalo u energiju).
„Dječak” bačen na Hirošimu 6. kolovoza 1945. godine eksplodirao je sa snagom od 13-18 kilotona, a njegova je eksplozija uništila cijeli grad i oduzela život 140 tisuća ljudi.

Fat Man

  • krila za stabilizaciju
  • radarska antena
  • detonatorski sloj
  • visokoeksplozivne leće
  • plutonijeva jezgra

„Fat Man”

Atomska bomba se ubraja u skupinu nuklearnih oružja, od kojih postoji dva osnovna tipa. Prvi tip izvodi svoju energiju nuklearnom fisijom (atomska bomba), a drugi tip se za to služi fuzijom (vodikova bomba).
U atomskim bombama (fisijke bombe) se teške atomske jezgre (npr. plutonij, uranij) na utjecaj zračenja neutrona raspadaju na lakše elemente i tako pokreću lančanu reakciju.
Zbog oslobađanja energije vezanja atomske jezgre, atomska bomba raspolaže izvanredno velikom razornom snagom. To se u prvom redu pokazuje u obliku zračnog tlaka, elektromagnetskog impulza (npr. toplinsko zračenje, svjetlost) i radioaktivnog zračenja.

Fisijska bomba bačena na Nagasaki 9. kolovoza 1945. godine, svoj je nadimak vjerojatno zbog oblika (i po sličnosti Winstonu Churchillu) dobila.
Nuklearno oružje težine 4600 kg, dužine 325 cm i širine 152 cm, sadržavalo je plutonij-239.
Bomba je bačena iz Bockscara (kojim je upravljao pilot Charles Sweeney), to jest iz bombardera koji je pripadao u istu skupinu kao tip sa kojim su Hirošimu bombardirali.
U japanskom gradu je za vrijeme detonacije od 21 kilotone preminulo 39 tisuća ljudi te je daljih 25 tisuća ozlijeđeno.

Animacija

  • krila za stabilizaciju
  • uranij
  • radarska antena
  • detonator
  • cijev oružja
  • krila za stabilizaciju
  • radarska antena
  • detonatorski sloj
  • visokoeksplozivne leće
  • plutonijeva jezgra
  • uranij
  • spontana fisija
  • inducirana fisija
  • nekontrolirana lančana reakcija
  • Hirošima
  • Nagasaki

Način rada

  • uranij
  • cijev oružja

Lančana reakcija

Naracija

Tijekom nuklearne fisije, koja je odgovorna za razornu moć atomske bombe, dolazi do raspadanja atomskih jezgra uz ispuštanje neutrona, a usput se oslobađa energija.
Nuklearna fisija se može dogoditi spontano, što je jako rijetka pojava, odnosno inducirano, upijanjem neutrona. Leo Szilard je došao do zaključka prema kojem ako se atom raspada na utjecaj neutrona i ispuštanjem više neutrona, doći će do lančane reakcije.
Najpogodniji za to pokazali su se izotop uranija s masenim brojem 235 te izotop plutonija s masenim brojem 239, jer prilikom svakog raspada jezgre oslobađaju 2-3 neutrona.
Preduvjet lančane reakcije je da fisijski materijal bude u superkritičnom stanju, što znači da njegova masa ili gustoća treba prijeći minimalnu vrijednost. Tada će se neutroni, koji se oslobađaju tijekom spontane fisije, najvjerojatnije sudariti i rascijepiti atomske jezgre. Iz njih će se osloboditi dalji neutroni: tako počinje lančana reakcija.

U uranskoj bombi fisijski se materijal nalazi u više dijelova. Kada se ti dijelovi pomoću eksplozijskog materijala sudare jedan s drugim, njihova sveukupna masa prelazi kritičnu vrijednost i dolazi do detonacije.

U plutonijskoj bombi fisijski se materijal pomoću običnih eksploziva kompresira, tako dostiže superkritično stanje i počinje lančana reakcija.

Projekt Manhattan je bio istraživački program Sjedinjenih Američkih Država pod vodstvom Roberta Oppenheimera a uz sudjelovanjem izvrsnih fizičara, koji su radili na razvoju atomske bombe.
Nacistička Njemačka je također pokušavala sastaviti atomsku bombu, ali na sreću njezini pokušaji nisu bili uspješni. Oppenheimer i njegov tim su do 1945. ostvarili svoj cilj: uspješno su sastavili uransku bombu nazvanu Little boy te plutonijsku bombu nazvanu Fat man. Saveznici su 26. srpnja 1945. uputili ultimatum Japanu, u kojem su zahtijevali predaju. Nakon što je Japan odbio ultimatum, 6. kolovoza bačen je Little boy na Hirošimu iz bombardera tipa B-29, kojeg su nazvali Enola Gay, a 9. kolovoza bačen je Fat man na Nagasaki iz bombardera tipa B-29, kojeg su zvali Bockscar.
Ta su dva napada izazvala strašno razaranje: ukupno je poginulo više od 300.000 civila. Zbog mutacija izazvanim radioaktivnim zračenjem čak su se i u mnogim kasnijim generacijama rađala djeca s teškim razvojnim poremećajima.

Dvije bačene atomske bombe prisilile su Japan na koljena, pa je 2. rujna 1945. na palubi ratnog broda USS Missouri potpisao ugovor o kapitulaciji.

Time je okončan Drugi svjetski rat, do sad najrazorniji rat u povijesti čovječanstva.

Povezani dodatci

Lančana reakcija

Energija koja se oslobađa prilikom nuklearne fisije može se koristiti za mirovne i vojne svrhe.

Radioaktivnost

Proces raspada nestabilnih atomskih jezgara naziva se radioaktivnost.

Američki vojnik (Drugi svjetski rat)

Američki vojnici su se tijekom Drugog svjetskog rata borili na skoro svim ratištima.

B-17 „Flying Fortress” (SAD, 1938)

"Leteću tvrđavu" ja razvila firma Boeing za potrebe Američkog vojnog zrakoplovstva.

B-24 Liberator

Najproizvedeniji američki teški bombarder se borio na svim frontama Drugog svijetskog rata.

Fuzijski reaktor

Fuzija atomskog jezgra je ekološki način dobivanja energije, imamo praktično neograničen dostup do nje.

Laboratorij Marie Curie

Marie Curie, koja je osvojila Nobelovu nagradu i za fiziku i za kemiju, vjerojtano je jedna od najponatijih žena u povijesti znanosti.

Rutherfordov pokus

Rutherfordovim pokusom je dokazano postojanje atomske jezgre pozitivnog naboja. Na osnovu njegovih rezultata je izrađen novi model atoma.

Temeljne čestice

Kvarkovi i leptoni grade materiju, silu među njima prenose bozoni.

Vought F4U Corsair (SAD, 1944)

Vought F4U Corsair borbeni mornarički zrakoplov s radijalnim motorom bio je jedan od najpoznatijih američkih zrakoplova Drugoga svjetskog rata.

B-2 „Spirit” (SAD, 1989)

Bombarder B-2 „Spirit” je bio raspoređen u balkanskom ratu, Afganistanu i Iraku.

Balistička raketa V-2 (1944)

Njemačka interkontinentalna raketa na tečni pogonski materijal iz Drugog svjetskog rata je bila prva ljudska tvorevina koja je dosegla svemir.

Borbena vozila (Drugi svjetski rat)

Borbena vozila su odigrala značajnu ulogu u kopnenim borbama drugog svjetskog rata.

Laki tenk 38 M Toldi

Ovaj laki tenk koristila je mađarska kraljevska vojska tijekom Drugog svjetskog rata.

Nuklearna elektrana

Energija koja se oslobađa prilikom nuklearne fisije koristi se za proizvodnju električne energije.

Razvoj nebeske mehanike

Animacija prikazuje rad fizičara i astronauta, koji su imali velik utjecaj na sliku koja danas živi u nama o univezumu.

USS Missouri (SAD, 1944)

Američki ratni brod, bio je u uporabi od Drugog svjetskog rata do Zaljevskog rata.

V–1 balistička raketa

V–1 balistička raketa je leteći uređaj bez pilota, kojeg su razvili Nijemci kako bi ga u II. svjetskom ratu koristili.

Messerschmitt Bf 109 G (Njemačka, 1941)

Legendarni lovac je upotrebljavan u njemačkom zrakoplovstvu u Drugom svjetskom ratu.

Oružja (Prvi svjetski rat)

Prvi svjetski rat donio je velike promjene u vojnoj tehnologiji zbog razvoja novih oružja.

Sovjetski vojnik (Drugi svjetski rat)

Sovjetska armija je poslije Prvog svjetskog rata postala značajna sila zbog svoje veličine, a kasnije i zbog naoružanja.

Supermarine Spitfire (Velika Britanija, 1938.)

Sptifire je legendarni britanski borbeni jednosjed korišten u Drugom svjetskom ratu.

Added to your cart.