Vaša košarica je prazna

Kupovina

komad: 0

Ukupno: 0,00

0

Aja Sofija (Istanbul)

Aja Sofija (Istanbul)

Crkva Svete mudrosti, koja se ubraja među najpoznatije muzeje svijeta, najprije je bila vjersko središte Bizantskog, zatim Osmanskog Carstva.

Likovna umjetnost

Ključne riječi

Aja Sofija, bazilika, džamija, minaret, crkva, muzej, Osmansko, Bizant, turski, Turska, Konstantinopol, Istanbul, Bospor, Anatolia, grkokatolički, Musliman, Kršćansko, bog, Srednji vijek, zgrada, mjesto hodočašća, mramor, Krist, apostol, arhitektura, car, anđeo, religija, vjerske građevine, BIZANTSKO CARSTVO, Osmansko Carstvo, gornja galerija, kupola, kaligrafija

Povezani dodatci

3D modeli

Aja Sofija

  • oslonci
  • nekadašnja medresa - Ruševine škole vjerskih studija u islamskom svijetu.
  • krstionica - U prošlosti je bila krstionica, danas je grobnica dva osmanska sultana, Mustafe I. i Ibrahima.
  • zdenci - U dobrotvorne svrhe besplatno osigurava pitku vodu prolaznicima.
  • fontana - 1740. g. dao izgraditi osmanski sultan Mahmud I. Ovdje su muslimanski vjernici vršili ritualno umivanje prije molitve.
  • školska zgrada
  • ured - 1853. g. dao izgraditi osmanski sultan Abdul Medžid I. Prvobitno je označavao vrijeme molitve, danas služi kao uredski prostor.
  • zdenac - U dobrotvorne svrhe besplatno osigurava pitku vodu prolaznicima.
  • turbe - Turske natkrivene grobnice koje su izgrađene za istaknute osobe.
  • minaret - Toranj izgrađen uz džamiju, vitke konstrukcije, sužava se prema vrhu, sa spiralnim stubama iznutra. S njegovog vanjskog balkona mujezin pet puta dnevno poziva vjernike na molitvu.
  • kupola - Ogromna glavna kupola je visoka oko 55,6 m, a promjer joj je oko 31m.
  • turbe Sultana Selima II. - Turbe iz 16. stoljeća je djelo poznatog osmanskog arhitekta, Mimara Sinana. Selim II. koji je bio sin i nasljednik sultana Sulejmana Velikog, još je za svoj život naredio arhitektu da mu izgraditi natkrivenu grobnicu.
  • turbe Sultana Mehmeda III. - Mehmed III. je vladao od 1595. do 1603. g.. U građevini iz 1603. g. nalazi se 26 sarkofaga.
  • turbe Sultana Murada III. - Murad III. je vladao od 1574. sve do svoje smrti, 1595. g.. U građevini šestokutnog oblika sa dvije kupole nalazi se 54 sarkofaga.
  • turbeti princova - Murad III. je prvobitno dao izgraditi po Mimaru Sinanu svojoj majci, ali kako je ona početkom 1580-ih godina umrla od kuge, ova građevina je postala grobnica njena četiri sina i jedne kćeri.
  • riznica - Za vrijeme Bizantskog carstva je korištena kao riznica, u vrijeme Osmanskog carstva je služila kao skladište ubožnice.
  • vrata ubožnice - Na vratima izgrađenima u baroknom stilu nalazi se i jedan natpis iz 1155. g.
  • ubožnica - Dao ju je izgraditi osmanski sultan Mahmud I. 1743. g., kako bi odavde dijelii hranu siromasima i potrebitima.

Presjek

Animacija

Unutrašnjost crkve

  • sultanova kapela
  • mihrab - To je niša u zidu džamije koja je usmjerena u pravcu Meke. Dva ogromna, brončana svijećnjaka sa strane je veliki vezir Ibrahim doveo iz crkve sv. Matijaša u Budimu, 1526. g., prilikom osvajanja Ugarske.
  • minber - Stepenasta platforma na kojoj imam obavlja vjerske obrede.
  • mujezinov podij
  • Omphalion - „Pupak svijeta”, smatrao se središtem svijeta u Bizantskom carstvu. Dio poda, obložen od posebnih kamena, jedno vrijeme je služio kao krunidbeno mjesto bizantskih careva.
  • carska vrata - Vrata izgrađena u 6. stoljeću koja su koristili isključivo car i njegova pratnja, visoka su 7 metara, i s time su ujedno i najviša vrata Aja Sofije.
  • vaza - Jedna od dva mramornih vaza postavljena sa dvije strane glavnog ulaza. Za vrijeme vladavine Murada III. su ih doveli iz Pergamona. Prilikom blagdana vjernici su iz njih mogli popiti šerbet (slatko, voćno osvježavajuće piće), dok su drugim danima iz njih služili vodu.
  • glavna kupola
  • kaligrafska ploča - Na osam drvenih, kružnih štitova promjera 7,5 metara nalaze se natpisi hvalospijevi u čast Alahu, Mohamedu i prvim prorocima.

Unutrašnjost crkve:

Prirodno osvjetljenje koje dopire preko bezbroj prozora i sjaj svijeća stvara mističnu atmosferu u bogato ukrašenoj unutrašnjosti crkve.

Od posebnih znamenitosti interijera izdvajamo: Omphalion, tzv. Znojeći stupac, ogromne kaligrafske ploče i prekrasni mozaici.

Naravno, u unutrašnjosti se nalaze i mjesta vezana za islamsku vjeru (minber, mihrab i mujezinov podij), dopunjene molitvenim mjestom za sultana.

Glavna kupola

Glavna kupola:

Dimenzije kupole su zaista impresivne: Promjer joj je 31 m, a visina 55,6 m. Ovu konstrukciju ogromne težine drže četiri monumentalna pandativa, koja su podržana s polukupola.

Galerija

Deisisov mozaik

  • Deisisov mozaik - Mozaik izrađen u 13. stoljeća od jako sitnih dijelova, koji prikazuje Bl. Djevicu Mariju, Krista i sv. Ivana Krstitelja.
  • mramorna vrata

Deisisov mozaik

Jedan od remek-djela bizantske umjetnosti mozaika. Najvjerojatnije je nastao u 13. stoljeću. Nažalost, od njega su preostali samo fragmenti. Mozaik sa izuzetnom preciznošću prikazuje Bl. Djevicu Mariju, Krista i sv. Ivana Krstitelja (pomoću sitnih dijelova, umjetnici su uspjeli prikazati i rumenilo na obrazima Djevice Marije, kao i bore na licu Ivana Krstitelja).

Šetnja

  • sultanova kapela
  • mihrab - To je niša u zidu džamije koja je usmjerena u pravcu Meke. Dva ogromna, brončana svijećnjaka sa strane je veliki vezir Ibrahim doveo iz crkve sv. Matijaša u Budimu, 1526. g., prilikom osvajanja Ugarske.
  • minber - Stepenasta platforma na kojoj imam obavlja vjerske obrede.
  • mujezinov podij
  • Omphalion - „Pupak svijeta”, smatrao se središtem svijeta u Bizantskom carstvu. Dio poda, obložen od posebnih kamena, jedno vrijeme je služio kao krunidbeno mjesto bizantskih careva.
  • carska vrata - Vrata izgrađena u 6. stoljeću koja su koristili isključivo car i njegova pratnja, visoka su 7 metara, i s time su ujedno i najviša vrata Aja Sofije.
  • vaza - Jedna od dva mramornih vaza postavljena sa dvije strane glavnog ulaza. Za vrijeme vladavine Murada III. su ih doveli iz Pergamona. Prilikom blagdana vjernici su iz njih mogli popiti šerbet (slatko, voćno osvježavajuće piće), dok su drugim danima iz njih služili vodu.
  • glavna kupola
  • kaligrafska ploča - Na osam drvenih, kružnih štitova promjera 7,5 metara nalaze se natpisi hvalospijevi u čast Alahu, Mohamedu i prvim prorocima.
  • knjižnica - Dao ju je izgraditi osmanski sultan Mahmud I. 1739. godine.
  • znojeći stupac - Ime ovog stupa potječe od kondenzirane vode nastale od absorbiranja vlage iz spremnika za vodu. Zove se i stupom želja: prema legendi, svima onima koji ga dodirnu, ispunit će se želja.
  • Deisisov mozaik - Mozaik izrađen u 13. stoljeća od jako sitnih dijelova, koji prikazuje Bl. Djevicu Mariju, Krista i sv. Ivana Krstitelja.
  • mramorna vrata

Naracija

CrkvaSvete mudrosti” nalazi se u Istanbulu, Turska. Povijest građevine stare više od tisuću i petsto godina puna je raznih događanja. Izvornu građevinu je dao sagraditi u 4. st. poslije Krista sin Konstantina Velikog koji je na tom mjestu osnovao novu prijestolnicu.

„Velika Crkva” koja je bila u više navrata ponovno izgrađena svoj „konačni izgled” je primila u 6. st. Početkom 13. st. križari osvajači su je prenamijenili u rimokatoličku crkvu. 1453. g. su Turci osvojili Carigrad i Mehmed II. („Osvajač”) je građevinu pretvorio u džamiju.

U drugoj polovici 16. stoljeća su dodana izvana 4 minareta. Sve do reformi u Turskoj, 1934. g., Aja Sofija je funkcionirana kao jedna od središnjih džamija islamske vjere, a tada je pretvorena u muzej.

Pravoslavna bazilika bizantskog stila je umjetničko remek-djelo znanstvene preciznosti koje se često spominje kao savršena sinteza svih arhitektonskih elemenata. Jedna od posebnih svojstava građevine je složena konstrukcija kupole. Arhitektonski novitet predstavljaju dimenzije glavne kupole: promjer joj je 31 m, a visina 55,6 m, kao i struktura nosivih elemenata. Ispod glavne kupole su smjestili 40 malenih polukružnih prozora koji čine ovu konstrukciju lebdećem.

Uloga tog niza prozora je dvostruka: s jedne strane ima značajnu statičku ulogu, s druge strane dopušta zrakama svjetlosti da ulaze u crkvu iz svih smjerova. Lukovi na istočnoj i zapadnoj strani se nastavljaju u polukupole oslonjene na manje, polukružne nosive konstrukcije. Pomoću ovih elemenata dodatno je povećan unutarnji prostor impresivnih dimenzija. Prostor kupole je okružen sa dvije sekundarne brodske konstrukcije koje se sastoje od arkada sa stupovima u prizemlju i otvorene galerije sa stupovima na katu.

Kontrast između unutarnjeg i vanjskog prostora je rezultat svjesnog planiranja: jednostavna i masivna vanjština građevine skriva prozračni i bogato ukrašeni unutarnji prostor.

Ova impresivna građevina koja je zadnje djelo kasno antičke arhitekture i prvo remek-djelo srednjovjekovne bizantijske arhitekture (zajedno sa ostalim građevinama povijesne jezgre Istanbula) 1985. g. je svrstana na UNESCO-ovu listu Svjetske kulturne baštine.

Povezani dodatci

Bizantski car (6. stoljeće)

Bizant je smatran nasljednikom Rimske Imperije, kojim je vladao car.

Vojnik Konstantina Velikog (4. stoljeće)

Prosperitet istočnog dijela Rimskog carstva započeo je početkom 4. stoljeća, za vrijeme vladavine cara Konstantina.

Crkva sv. Ivana Kanea (Ohrid, 13. stoljeće)

Pravoslavna crkva smještena na slikovitoj litici, nazvana po apostolu Ivanu.

Hram Svetog Aleksandra Nevskog (Sofija, 20. stoljeće)

Pravoslavna katedrala građena u neobizantskom stilu jedna je od simbola glavnog grada Bugarske.

Madarski konjanik

Specijalni kamnei reljef se nalazi u Bugarskoj i vjerojatno je oblikovan na prijelazu 7. i 8. stoljeća.

Panteon (Rim, 2. stoljeće)

Panteon ili "Hram svih bogova" sagrađen je u vrijeme vladavine rimskog cara Hadrijana.

Ranokršćanska nekropola Sopianae (Pečuh, Mađarska, 4. stoljeće)

Ranokršćanska nekropola u Pečuhu izvanredan je povijesni spomenik kulture.

Ranokršćanska nekropola Sopianae (Pečuh, Mađarska, 4. stoljeće)

Ranokršćanska nekropola Sopianae kulturni je spomenik iznimne vrijednosti.

Saborna džamija u Isfahanu (15. stoljeće)

Arhitektsko rješenje i dekoracija svrstavaju ovu džamiju među remek djela Islamske umjetnosti.

Taj Mahal (Agra)

Središte indijskog mauzolejskog kompleksa je bijeli mramorni grob koji je Džahan-šah izgradio za svoju voljenu ženu.

Velika džamija Djenné (1907)

Džamija podignuta u posebnom arhitektonskom stilu najveća je građevina od blata na svijetu.

Katedrala svetog Vasilija Blaženika (Moskva, 16. stoljeće)

Moskovsku katedralu svetog Vasilija Blaženika je dao izgraditi ruski car Ivan IV. (Ivan Grozni)

Gotička katedrala (Clermont-Ferrand, 15. stoljeće)

Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije u gradu Clermont-Ferrand jedan je od dragulja francuske gotičke arhitekture.

Osmanska arhitektura u Mađarskoj (17. stoljeće)

Ostaci osmanske arhitekture u Mađarskoj uključuju Gazi Kasim-pašinu džamiju u Pečuhu i minaret u Egeru.

Palača Karla Velikog (Aachen, 9. stoljeće)

Palača Karla Velikog bila je centar carstva i kulture.

Panteon (Pariz, 18. stoljeće)

Najznačajnije neoklasicističko zdanje u Francuskoj, završeno 1790. godine, danas je počivalište francuskih velikana.

Salomonov hram (Jeruzalem, 10. stoljeće pr. Kr.)

Salomonov je hram postao jedan od najznačajnijih simbola židovske arhitekture.

Svjetske religije

Na geografsku raspodjelu svjetskih religija utječu povijesni događaji.

Added to your cart.